Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) proširilo je obuhvat potpore za očuvanje radnih mjesta. Radnici s područja stradalih u razornom potresu kod Petrinje ostvarit će pravo na novčanu potporu od četiri tisuće kuna za puno radno vrijeme. Radnici zaposleni u nepunom radnom vremenu ostvarivat će razmjerni dio potpore, prema broju sati rada.
Tu potporu namijenjenu radnicima dosad su mogli koristiti poslodavci koji ne mogu obavljati djelatnosti sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave), kao i oni koji su zatvoreni odlukom epidemiologa, odnosno poslodavci kojima je na bilo koji način ograničen rad odlukama stožera ili su poslovno povezani kao dobavljači s poslodavcima kojima je rad ograničen ili onemogućen.
Potpora za radnike bez dokaza pada gospodarske aktivnosti
Nakon razornog potresa koji je zahvatio područje Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, potpora za očuvanje radnih mjesta proširena je i na radnike na tim područjima koji zbog posljedica potresa ne mogu raditi. Za poslodavce s područja županija pogođenih potresom, potvrđeno nam je iz resornog Ministarstva rada, uvjeti za dobivanje potpore su ublaženi te oni ne trebaju dokazivati pad gospodarske aktivnosti.
Prema riječima Josipa Aladrovića, ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, očekuje se da će potporom za očuvanje radnih mjesta na potresom stradalim područjima biti obuhvaćeno oko 20 tisuća radnika. To znači da bi za prva dva mjeseca za potporu radnicima na potresom stradalim područjima država osigurala oko 160 milijuna kuna (dnevnik.hr).
Potpora za očuvanje radnih mjesta, koju je država lansirala u ožujku 2020. godine kao jednu od mjera za očuvanje radnih mjesta u krizi izazvanom pandemijom bolesti Covid-19, produljena je do kraja veljače 2021. godine. No na potresom stradalim područjima ona bi se mogla isplaćivati i nakon veljače.
„Ako govorimo o ovom području, možemo izdržati koliko god to bude potrebno“, kazao je Aladrović govoreći o sredstvima za isplatu potpore za očuvanje radnih mjesta.
Jednokratna novčana pomoć svim stradalima
Istodobno, sve osobe i obitelji stradale u potresu imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć, a zahtjevi za nju se podnose u centrima za socijalnu skrb. Samac ostvaruje pravo na 2,5 tisuća kuna jednokratne naknade, dok ona za kućanstvo iznosi 3,5 tisuća kuna. Ta se pomoć ne odnosi samo na korisnike sustava socijalne skrbi, već na sve građane na potresom ugroženom području.
Kako je izvijestilo resorno ministarstvo rada i mirovinskog sustava, organizirali su i mobilne timove za krizne intervencije radi procjene potreba smještenih osoba i podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na jednokratnu naknadu. Timovi su organizirani u suradnji s UNICEF-om, ustanovama socijalne skrbi, Hrvatskom komorom socijalnih radnika, Hrvatskom psihološkom komorom i Udrugom socijalnih radnika.
Iako u godini dana samac može primiti 2,5 tisuća, a kućanstvo 3,5 tisuća jednokratne pomoći, nije isključena mogućnost da se građanima na područjima koje je razorio potres takva pomoć još jednom isplati.
„Imamo sredstva koja ćemo za to alocirati“, najavio je ministar Aladrović.
Nakon razornog potresa u kojem je najviše stradalo područje Petrinje i Gline, Vlada nije išla s posebnim paketom mjera pomoći građanima i poduzetnicima. No to što je 4. siječnja 2021. godine proglasila katastrofu uzrokovanu potresom za područje Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije (Vlada, točka 2.) otvorilo je mogućnost za intervencije.
Donacije na zaštićene račune, obustavlja se oko 20 tisuća ovrha
Tako su, uz proglašenje katastrofe, po važećem Ovršnom zakonu, sve donacije građanima čiji su stanovi i kuće stradali u potresima izuzeti ovrhe. Samo na području Sisačko-moslavačke županije je oko 11 tisuća blokiranih građana, prema riječima Ivana Malenice, ministra pravosuđa i uprave.
Financijska agencija (FINA) upozorila je sve uplatitelje pomoći stradalima u potresu da paze na opis plaćanja. Kako je navela Fina, među stradalima u potresu ima građana čiji su računi blokirani. Kako bi unatoč tome mogli primiti pomoć, novčana sredstva treba uplatiti na zaštićene račune te u opisu plaćanja navesti da se radi o donaciji radi potresa.
Ministarstvo pravosuđa i uprave, potvrđeno nam je iz tog ministarstva, donijelo je u dogovoru s Javnobilježničkom komorom preporuku kojom se obustavlja donošenje rješenja o ovrsi strankama s prebivalištem ili boravištem na potresom pogođenim područjima.
Rješenja o ovrsi neće se donositi šest mjeseci, a prema trenutnim podacima resornog ministarstva time bi se trebalo obustaviti oko 20 tisuća ovršnih predmeta. Iz ministarstva podsjećaju i da građani prema aktualnom Ovršnom zakonu imaju pravo na odgodu ovrhe, a kod sastavljanja odgode mogu zatražiti besplatnu pravnu pomoć.
Za pružanje primarne pravne pomoći na području Sisačko-moslavačke županije ovlašten je Upravni odjel za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Odsjek za imovinsko-pravne poslove županije. U pružanje pravne pomoći na područjima stradalima u potresu uključila se i Pravna klinika s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Banke ne pokreću nove ovrhe, nude moratorije na kredite
Hrvatska udruga banaka (HUB) je dan nakon razornog potresa poručila kako su banke donijele odluku o trenutačnoj obustavi iniciranja novih prisilnih mjera naplate, a ta će mjera biti na snazi sve do trenutka finalizacije sustavnog dugoročnog rješenja, o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena.
HUB je svim klijentima koji imaju ugovorene trajne naloge sugerirao da se jave svojim poslovnim bankama kada to dozvole okolnosti radi mogućnosti reguliranja plaćanja kreditnih obveza.
U međuvremenu su i banke počele izlaziti s konkretnim mjerama. Tako je, primjerice, Zagrebačka banka objavila da do kraja veljače, među ostalim, svim klijentima s prebivalištem ili sjedištem na području Sisačko-moslavačke županije privremeno obustavlja pokretanje mjera naplate dospjelih dugovanja te privremeno obustavlja izvršenje trajnih naloga i izravnih terećenja radi otplate kredita. Ta se mjera, međutim, ne odnosi na kredite povezane s kartičnim poslovanjem. Najavili su i da će klijentima pogođenim potresom u sljedećem razdoblju „omogućiti i trajnije mjere pomoći u vidu moratorija na kredite i drugih mjera“.
Istodobno je Privredna banka Zagreb poručila da korisnici mogu ugovoriti moratorij po postojećim kreditima u trajanju od 6 do 12 mjeseci. Pritom banka snosi trošak solemnizacije kredita, ovisno o ugroženosti i stupnju oštećenja nekretnine. Među ostalim, ta banka je na tri mjeseca obustavila naplatu naknade za vođenje transakcijskih računa za klijente koji su ugovorili račun u poslovnicama Petrinja i Glina.
Erste banka, pak, navodi da će nastojati u izravnoj komunikaciji, ovisno o potrebama i okolnostima u kojima se pojedini klijenti nalaze, „pronaći optimalno rješenje kako bi im pružila odgovarajuću podršku i omogućila da ovu nezavidnu situaciju što je moguće lakše prebrode“. Moratorij na kredite, kao i privremenu obustavu prisilne naplate dugovanja najavila je i Addiko banka koja je omogućila i privremeno korištenje kartice na bankomatima drugih banaka bez naknade.
Otpis poreza na dohodak i poreza na dobit
Slične mjere kao za građane, banke nude i poslovnim subjektima poduzećima i obrtnicima. Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava, pak, otpisuju zaduženja predujmova poreza na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja i poreza na dobit poreznim obveznicima s područja u kojima je proglašena katastrofa uzrokovana potresom.
„Porezna uprava će bez zahtjeva poreznih obveznika s područja Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije u kojima je proglašena katastrofa uzrokovana potresom (Petrinja, Sisak, Glina, Lekenik, Sunja, Donji Kukuruzari, Majur, Hrvatska Kostajnica, Dvor, Gvozd, Topusko, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Velika Gorica, Zaprešić, Kravarsko, Pisarovina, Pokupsko) ‘po službenoj dužnosti’ utvrditi predujam poreza na dobit i predujam poreza na dohodak u iznosu od 0,00 kuna“, objavila je Porezna uprava.
Istodobno će bez zahtjeva poreznih obveznika izvršiti otpis zaduženja predujmova poreza na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja i poreza na dobit za prosinac 2020. i siječanj 2021. godine onim poreznim obveznicima kojima će biti odobren zahtjev za nadoknadu iznosa plaćenih fiksnih troškova poslovanja.
„Budući da porezni obveznici mogu do 15. veljače 2021. predavati zahtjeve za nadoknadu iznosa plaćenih fiksnih troškova poslovanja, otpis zaduženja Porezna uprava će izvršiti nakon obrade zahtjeva“, navodi Porezna uprava koja je i sve obveznike koje moguće zaobiđu po „službenoj dužnosti“ pozvala da im se jave kako bi ostvarili mjeru otpisa.
