Među protivnicima cijepljenja dijeli se tekst u kojem se navodi da je francuski virolog Luc Montagnier, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu zbog svog rada na virusu HIV-a, rekao kako RNK cjepiva izazivaju karcinom, zbog čega se on neće cijepiti protiv Covida-19.
Tekst koji se dijeli objavljen je na portalu Logicno.com, a arhiviran je ovdje. Prenijeli su ga i drugi rubni portali poput Dokumentarac.com (arhivirano ovdje) i Croativ.net (arhivirano ovdje).
U tekstu se prenosi dio izjava koje je Montaigner dao u 19-minutnom intervjuu za France-Soir 17. prosinca 2020. godine. France-Soir od 2016. postoji kao online list, a NewsGuard upozorava da “se ne pridržava osnovnih novinarskih standarda”.
Na pitanje o Moderninu cjepivu, Montagnier je iznio spekulaciju kako se od cjepiva “mogu pojaviti totalno nepredviđene posljedice. Na primjer karcinom. Organi mogu krenuti u nepredviđenu ‘proizvodnju’“. Montagnier nije predočio dokaze ili znanstvena istraživanja na kojima temelji ovu spekulaciju, kao što nije objasnio ni koji bi točno segment/sastojak cjepiva mogao izazvati rak. Jednako tako mogao je izjaviti da bi cjepivo moglo uzrokovati bilo koje drugo medicinsko stanje.
Nema dokaza da cjepivo uzrokuje rak
Ponovimo zato ono što je Faktograf već pisao; nadzor sigurnosti cjepiva ne prestaje kad cjepivo dobije dozvolu za uporabu. Kao i svaki drugi lijek, cjepiva imaju koristi i rizike. Glavni dokaz o sigurnosti i djelotvornosti cjepiva dolazi iz velikih kontroliranih, nasumičnih kliničkih ispitivanja, koje se smatraju zlatnim standardom, a uvjet za odobravanje je da koristi nadvisuju rizike i da cjepivo štiti od ozbiljnih oblika bolesti u minimalno 50 posto slučajeva.
Kako je objavila Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) nakon uvjetnog odobrenja Modernina cjepiva, ono će i nakon stavljanja na tržište biti pomno praćeno kroz niz mehanizama poput, primjerice, provjere kakvoće iz prometa te praćenja eventualnih nuspojava.
“Iako je u provedenim kliničkim ispitivanjima sudjelovao velik broj ljudi te je cjepivo temeljito ispitano, određene nuspojave, osobito one rijetke ili vrlo rijetke, mogu se uočiti tek kada se cjepivo nađe u stvarnoj primjeni, kod više milijuna ljudi. Stoga će se, jednako kao i za druge lijekove, provoditi praćenje sigurnosti primjene ovoga cjepiva. Ovo cjepivo pratit će se posebno intenzivno, u sklopu europskog sveobuhvatnog sustava farmakovigilancije, koji omogućuje uspostavljanje mjera kojima bi se rizik primjene lijekova i cjepiva sveo na najmanju moguću mjeru, osiguranje izvještavanja o sumnjama na nuspojave, otkrivanje potencijalnih štetnih učinaka te rano uvođenje potrebnih mjera za njihovo ublažavanje.
Proizvođači su dužni dostavljati mjesečna izvješća o sigurnosti cjepiva uz redovne izvještaje propisane zakonodavstvom te provoditi praćenje sigurnosti i djelotvornosti cjepiva koje se primjenjuje u široj populaciji. Regulatorna tijela će također provoditi dodatne studije praćenja cjepiva”, navodi HALMED.
Koristi RNK terapije
Valja napomenuti i da mRNK cjepiva do sada nisu bila autorizirana za primjenu na ljudima, no istraživanja su trajala desetljećima i urodila su lijekovima za ljude (poput Patisirana za liječenje nasljedne ATTR amiloidoze i Spinraze za spinalnu mišićnu atrofiju, o čemu smo pisali ovdje).
U radu belgijskih znanstvenika objavljenom 2019. godine u listu Nano Today, pod naslovom “Tri desetljeća razvoja cjepiva glasničke RNK”, navodi se da istraživanja na mRNA datiraju od 1989. godine. Časopis Nature je također 2019. godine objavio serijal članaka o RNK terapijama koji objašnjavaju razvoj RNK terapija od 1990-ih godina.
Štoviše, mRNK tehnologija ispituje se kao lijek za rak. Tako je njemačka kompanija BioNTech, još prije razvijanja cjepiva protiv Covida-19 s Pfizerom, započela testiranja FixVaca kao terapije za metastatski melanom, HPV pozitivne tumore glave i vrata te za trostruko negativni karcinom dojke. U članku objavljenom na stranici Science magazina, navodi se da se provodi “više od desetak kliničkih ispitivanja za takve terapije, koje kodiraju tumorske proteine ili imuno-signalne molekule kako bi pomogle pojačati napad tijela na stanice raka”.
Hidroksiklorokin nije lijek za Covid-19
Montagnier dalje kaže i kako se neće cijepiti nego “ako dobijem simptome gripe uzet ću azitromicin i plaquelin (hidroksiklorokin)”.
O kombinaciji ova dva lijeka je u listopadu 2020. na stranici Nacionalnih instituta za zdravlje SAD-a objavljeno da se ne preporučuju u liječenju kod hospitaliziranih Covid-19 pacijenata, kao i kod nehospitaliziranih pacijenata.
“Nekoliko randomiziranih ispitivanja nije pokazalo kliničku korist hidroksiklorokina u nehospitaliziranih bolesnika s Covid-19. Međutim, druga su klinička ispitivanja još uvijek u tijeku (1, 2). U nehospitaliziranih bolesnika, Panel preporučuje da se za liječenje Covid-19 ne upotrebljava klorokin ili hidroksiklorokin sa ili bez azitromicina, osim u kliničkom ispitivanju”, navodi se u objavi.
Podsjetimo da je HALMED objavio i EMA-ina upozorenja o rizicima vezanim uz primjenu klorokina i hidroksiklorokina u liječenju Covid-19 (1, 2), navodeći da “osim nuspojava koje utječu na srce, poznato je da ovi lijekovi mogu uzrokovati neuropsihijatrijske poremećaje, poput uznemirenosti, nesanice, smetenosti, psihoze i suicidalnih misli. Ovi lijekovi mogu utjecati i na funkciju jetre , uzrokovati oštećenje živčanih stanica koje može dovesti do konvulzija te sniziti razinu šećera u krvi (hipoglikemija)”.
Dezinformacije u vezi cjepiva koje je Faktograf razotkrio možete pročitati ovdje.
