Faktograf.hr

Samo činjenice

Lidija Gajski unaprijed i bez dokaza optužila regulatore i proizvođače cjepiva

Protivnica cijepljenja dr. Lidija Gajski gostovala je u emisiji "Bujica", gdje je opet iznijela niz činjenično netočnih i neutemeljenih tvrdnji o cjepivima protiv Covida-19.
Izvor: Screenshot YouTube/Z1

Internistica Lidija Gajski, koja se zadnjih godina profilirala kao istaknuta javna protivnica cjepiva, dala je izjavu emisiji Bujica Velimira Bujanca koja se ubrzano širi društvenim mrežama i rubnim portalima [1]. Ispravno je navela da su za Covid-19 vezane brojne nepoznanice, kao i za cjepiva. No iznijela je i sporne, dobrim dijelom osporene tvrdnje. Neke od njih su i ranije cirkulirale u javnosti pa ih ostavljamo za kraj.

Važniji dio izjave su njene tvrdnje i predviđanja vezana za cjepiva protiv Covida-19. Uz iznošenje opravdanih pitanja i sumnji, koji su tek dio kontingenta legitimnih pitanja o ovim cjepivima, Gajski je nanizala i ocjene neutemeljene u dokazima ili bez pozivanja na dokaze. Potegla je i pitanja za koja je prerano dati odgovor, a dodatnu konfuziju unosi time što je o vakcinama govorila skupno, iako različiti proizvođači razvijaju više od 150 cjepiva.

Nekoliko njih je, naime, nakon samo nekoliko mjeseci u nezapamćenoj utrci završilo ili je pri završetku treće faze kliničkog ispitivanja. To je faza u kojoj farmaceuti na više desetaka tisuća ispitanika provjeravaju učinkovitost i sigurnost cjepiva.

U rukama regulatora

Tek je jedno cjepivo, proizvedeno u partnerstvu Pfizera i BioNTecha, za sada udovoljilo inače strogim kriterijima britanske regulatorne agencije za lijekove (MHRA). U promet je pušteno ovog tjedna. Čelnica MHRA, June Raine je nakon odluke o hitnom odobrenju umirivala javnost tvrdeći da je pregled dokumentacije bio rigorozan.

“Globalno smo prepoznati po tome što zahtijevamo visoke standarde sigurnosti, kvalitete i učinkovitosti za bilo koje cjepivo. Naši stručni znanstvenici i kliničari radili su neumorno, neprekidno, pažljivo, znanstveno, robusno i rigorozno prolazeći stotine stranica i tablica podataka, metodički pregledavajući podatke”, uvjerava ona u svojoj poruci.

Ipak, dužnosnici Europske Unije odluku MHRA-e nazvali su “naglom”, navodeći da će njihov proces revizije biti podrobniji i dulji te da se odluka ne može očekivati prije 29. prosinca. Britance je kritizirao i vodeći američki epidemiolog Anthony Fauci, da bi se ubrzo nakon toga ispričao njihovim regulatorima. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) ne odustaje od čekanja do 10. prosinca za odobrenje ovog cjepiva. U međuvremenu na dostavljenoj dokumentaciji danonoćno i bez slobodnih dana radi 150 njihovih zaposlenika. Ipak, mediji su došli do preliminarnog mišljenja prema kojemu FDA uvažava Pfizerove nalaze, kada je riječ o učinkovitosti i sigurnosti.

Pred europske i američke regulatore stigli su i rezultati ispitivanja Moderninog cjepiva, baziranog na mRNA tehnologiji [2, 3], poput Pfizerovog. Europska agencija za lijekove (EMA) je 1. prosinca objavila da je postupna ocjena za Pfizerovo cjepivo je počela 6. listopada, a za Modernino cjepivo 16. studenog.

Utrka (za profitom)

Nakon njih na red dolaze i druga cjepiva, čiji su proizvođači doista pod pritiskom utrke i pada dionica počeli raditi javne kikseve (Reuters).

Iako pritisak generiran kretanjem dionica poziva na oprez, treba imati na umu i da novac djeluje kao dvostruki mač u ovoj situaciji. Neisplativost cjepiva nije jednom stala na put njegovom razvoju. Beskrajno ili predugo otezanje s cjepivima za po WHO-u “prioritetne” patogene poput ebole, SARS-a, MERS-a, Marburga ili zika virusa pripisuje se njihovom skromnom projiciranom tržišnom uspjehu. Ružnije rečeno, od njih umiru siromašni ljudi.

Pa tako i Međunarodni monetarni fond priznaje da je za razvoj cjepiva presudno koliko pojedini patogen ugrožava razvijene, bogate zemlje. U nedavnom članku objavljenom na stranicama MMF-a navodi se da istraživanje i razvoj cjepiva prolaze cikluse koji se sastoje od panike – kada nastupi epidemija – i zapuštanja, kada nastupi period stišavanja zaraze. To se događa usprkos svim dokazima da je prevencija (cjepivima) jeftinija od liječenja.

Nova, ali ne i nepoznata metoda

Zato ćemo za početak kontekstualizirati izjavu dr. Gajski, koja ilustrira njene preširoke ocjene. Ona, naime, problematizira proizvodnju cjepiva “po jednoj novoj tehnologiji” za koju “nemamo dokaza o učinkovitosti i sigurnosti”. Riječ je o, kako kaže, “unošenju genetskog materijala u organizam primatelja”.

I pojedina klasična cjepiva temelje se na unosu genetskog materijala patogena u organizam primatelja cjepiva, ali se u tom slučaju unosi čitav umrtvljeni ili oslabljeni mikroorganizam s cjelokupnim genomom. Da bi se, primjerice, oslabilo jedan virus, potrebno ga je uzgojiti u milijunima kokošjih jaja, što je dugotrajan proces. On nakon toga postaje neprilagođen za zarazu čovjeka, no može mutirati i izazvati bolest.

Cjepiva protiv Covida-19 s deaktiviranim virusom razvija kompanija Valneva, a GSK/Sanofi i Novavax razvijaju cjepiva na bazi proteina s adjuvantom

Vektorska cjepiva, kakvo je Oxfordovo ili rusko Suptnik V, sadrže “montirani” gen ciljanog patogena na predložak virusa koji je za ljude bezopasan. 

Pfizerevo i Modernino mRNA cjepivo to doista rade na nov način, koji do sada nije autoriziran za primjenu na ljudima. No istraživanja su trajala desetljećima i urodila su lijekovima za ljude. Tehnologija jest nova, ističe američki Centar za kontrolu bolesti CDC, ali nije nepoznata.

Oni ističu i da mRNA cjepiva ne uključuju unos patogena u organizam, već molekule. Ti fragmenti gena stanicama daju instrukciju za proizvodnju komadića viralnog proteina. To daje imunološkom sustavu predložak stvarnog izgleda virusa bez uzrokovanja bolesti, a uz izazivanje obrambenih mehanizama tijela. CDC podsjeća i da mRNA nikada ne ulazi u jezgru stanice domaćina.

Trajanje imuniteta

Gajski navodi da je od onoga što znamo o cjepivima, “interesantnije ono što nam ne govore“.

Važno je postaviti pitanje koliko imunitet traje, to nam je nepoznato.

Činjenica je da se ne zna koliko imunitet traje. No o tome se otvoreno govori – kako u New York Timesu, tako i na HRT-u, koji je ugostio epidemiologa Bernarda Kaića iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo.

“Za sada ne možemo reći koliko je trajanje zaštite. Kliničke studije traju koliko traju, par mjeseci – za toliko dugo znamo da traje zaštita”, izjavio je Kaić, priznajući da se ne zna hoće li cjepiva biti potrebno primiti jednom ili možda dvaput godišnje. Iako ima literature koja govori o ponovnoj zarazi već nakon 45 dana, dokazanih reinfekcija ima jako malo zbog činjenice da je potrebno otkloniti sumnju da se radi o kontinuiranoj, a ne ponovnoj infekciji. To iziskuje sekvencioniranje virusa i čuvanje uzoraka.

Proizvođač cjepiva Moderna, primjerice, zasad zapaža da imunitet traje četiri mjeseca. Procjenjuje se da imunitet nakon zaraze traje pola godine.

Teški Covid-19

Ne navodeći izvore, Gajski navodi sljedeće:

Što se tiče učinkovitosti, proizvođači su postavili vrlo niske standarde. Cjepivo štiti od blagih oblika bolesti, de facto štiti od kašlja i temperature. O tome da ono štiti od težih oblika bolesti – a to je ono što je klinički relevantno, kao i za javno zdravlje – hospitalizacije i smrtnost, o tome nemamo nikakvih podataka, odnosno dokaza da bi cjepivo u tom smislu bilo učinkovito. Stoga bi se svatko kome se cjepivo nudi trebao zapitati ne o tome je li cjepivo djelotvorno 70 ili 90 posto na način na koji se sada natječu farmaceutske tvrtke, nego što je to učinkovitost, protiv čega je ono učinkovito. Odgovor je: protiv blage prehlade.

Moderna je opisala teški oblik Covida-19 na 11. stranici protokola studije. Ispitanik osim pozitivnog testa mora imati i kliničke znakove koji ukazuju na teške sistemske bolesti, na četiri glavna načina. Prvi se odnosi na definiranu brzinu disanja, broj otkucaja srca i razinu kisika u krvi. Alternativno to može biti i respiratorno zatajenje ili akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) te šok. Na trećem mjestu su značajna akutna bubrežna, jetrena ili neurološka disfunkcija. Četvrti dokaz o teškom obliku pozitivnom testu pridružuje prijem na odjel intenzivne njege, dakle, hospitalizacija, ili smrt. 

Pfizer se vodio definicijom teške bolesti koju je iznio američki Centar za kontrolu bolesti. Tvrde da se njihova prva analiza temelji se na 170 slučajeva Covida-19, od čega su 162 slučaja uočena u placebo skupini nasuprot 8 slučajeva u cijepljenoj skupini.

U svakom slučaju, EMA očekuje da će “ispitivanja pokušati procijeniti učinkovitost cjepiva protiv teške bolesti” i to tako da prikupe “dovoljno slučajeva koji podržavaju analizu”.

“Definicija teške bolesti trebala bi slijediti prihvatljive i standardizirane kriterije poput onih koje je definirala Svjetska zdravstvena organizacija“, navode u svom dokumentu od 16. studenog pod naslovom “Razmatranja EMA-e o odobrenju cjepiva protiv Covida-19“.

Blaga prehlada

“Blaga prehlada” ovih dana uzima 10.000 života dnevno i u manje od godinu dana joj je pripisano 1,5 milijun mrtvih. Europski monitoring viška smrtnosti (EuroMOMO) ponovno boji države teško pogođene Covidom-19 tamno plavom. Najgori tjedan se dogodio proljetos.

Izvor: EuroMOMO

Činjenica je da o učinkovitosti i sigurnosti cjepiva za sada govore sami proizvođači i to dokumentacijom o kliničkim ispitivanjima. Na regulatorima je da, kao i do sada, procijene jesu li cjepiva učinkovita i sigurna za hitno i privremeno odobrenje. Britanski, kao i europski te američki regulatori planiraju monitoring cjepiva i nakon što ono bude pušteno u optjecaj.

To se naziva i četvrtom fazom testiranja. Sastoji se od praćenja nuspojava nakon cijepljenja dijela populacije temeljem uvjetnog odobrenja, kao i praćenja sudionika ranijih faza ispitivanja. Tu su pogotovo važne placebo skupine. No, njihovo praćenje može biti otežano, jer pojedini sudionici mogu odustati i odlučiti se cijepiti, kako bi se zaštitili od bolesti (NYT).

Zasad je, kako smo naveli, tek Velika Britanija uvažila istu dokumentaciju vezano za jedno cjepivo. Međutim, za Hrvatsku relevantna EMA još nije donijela takvu odluku.

Pfizer i Moderna o teškim oblicima bolesti

“U ispitivanju je zabilježeno 10 teških slučajeva Covida-19, pri čemu se devet slučajeva dogodilo u placebo skupini, a jedan u cijepljenoj skupini BNT162b2”, navodi Pfizer u izvještaju za javnost. Učinkovitost je, dodaju, bila dosljedna u svim dobnim, spolnim, rasnim i nacionalnim demografskim skupinama. Uočena učinkovitost u starijih od 65 godina bila je preko 94 posto.

Primarna analiza učinkovitosti studije faze 3 Moderninog COVE mRNA-1273 cjepiva sa 30.000 sudionika obuhvatila je 196 slučajeva Covida-19. Od toga je bilo 30 ozbiljnih slučajeva – i svi su bili u placebo skupini.

“Učinkovitost cjepiva protiv Covida-19 bila je 94,1%; djelotvornost cjepiva protiv ozbiljnog Covida-19 bila je 100%”, navodi Moderna.

Ispitivanja Moderna i Pfizer / BioNTech zabilježila su samo infekcije Covidom-19 koje su bile simptomatske. S druge strane, ispitivanja cjepiva Oxford/AztraZeneca podrazumijevala su tjedne testove sudionika. To im je omogućilo otkrivanje puno lakših slučajeva – uključujući potencijalne asimptomatske infekcije, što ide u prilog izjave Gajski. To nije jedini minus Oxfordova cjepiva, koje bi trebalo biti jeftino i jednostavno za dostavu. Ono je doista testirano na zdravim ljudima.

“Pretežno zdravi ljudi”

Gajski, naime, opet bez navođenja imena proizvođača cjepiva, navodi:

Eksperimentiralo se na uzorku koji ne odgovara uzorku populacije kojem će se cjepivo dati. Riječ je bila o pretežno zdravim ljudima.

Iako se to može reći za Oxfordovo cjepivo, demografija ispitanika u Moderninoj studiji izgleda ovako:

Dakle, 58 posto ispitanika je mlađe od 65 godina i nema rizična stanja; od ukupnog broja 39% ih spada u dobnu skupinu između 45 i 65. Četvrtina je starija od 65 posto. Ispitanika s rizičnim bolestima ima 17 posto, a medicinsko osoblje zauzima čak 22 posto. Vodili su računa i o etničkoj pripadnosti ispitanika, kao i Oxford te Pfizer.

Pfizerova je demografija nešto manje jasna. Naveli su da “bar 40 posto” ispitanika mora biti starije od 55 godina, a kasnije su objavili da se radi o 41,8%. Isto tako, starije te osobe s rizičnim kroničnim bolestima su isključili iz prve faze, kada se određivala doza i bazična sigurnost cjepiva. Stariji od 55 godina ušli su tek u drugu fazu, kada su činili jednako veliku skupinu kao i oni mlađi od 55. Od prvih 360 učesnika te faze polovica je primila placebo, a polovica cjepivo.

No, čini se da će takav raspored ispitanika biti dovoljno primjeren za američku populaciju. U ranije spomenutoj reviziji, FDA navodi kako smatra da je učinkovitost slična “među dobnim skupinama, spolovima, rasnim i etničkim skupinama i sudionicima s medicinskim popratnim bolestima povezanim s visokim rizikom od ozbiljnog Covida-19.”

Važnost reprezentativnosti za regulatore

EMA je od početka pandemije u komunikaciji s proizvođačima cjepiva. Već mjesecima napominju da od njih očekuju kako će u dostavljenoj dokumentaciji pokazati da testovi “trebaju uključivati osobe s postojećim popratnim bolestima i osobe starije od 65 godina“. Provjera će se raditi prema internacionalnim standardima IMCRA-e, a od kandidata se traži uvrštavanje upravo ugroženih grupa kako bi se “proizveli relevantni podaci za ključne ciljane skupine”.

Povjerenik FDA-e Stephen Hahn izjavio je da je moguće ne izdati dozvolu upravo temeljem nereprezentativnosti ispitanika, jer u fazi 3 mora biti zastupljena Amerika u cjelini.

“Uključuje li (studija, op.a.) manjine, starije osobe, one s drugim bolestima poput hipertenzije, dijabetesa, bolesti srca? Moramo biti sigurni da je to slučaj”, izjavio je Hahn.

Britanska vlada je na svojim stranicama objavila kako istraživači “posebno traže” volontere iz redova etničkih manjina, “kao i one s postojećim zdravstvenim problemima i osobe starije od 65 godina”. Profesor Paul Heath, glavni istraživač treće faze Novavaxova cjepiva kazao je kako im je u pronalasku rizičnih skupina, odnosno “onih koji će imati najviše koristi od cjepiva, te starijih osoba” pomogao NHS-ov registar za cijepljenje.

Blage nuspojave

Zabilježene su blage nuspojave. U svjetlu činjenice da bolest sprječava prehladu, postavlja se pitanje hoće li cjepivo proizvesti više tegoba primateljima nego ako se ne bi cijepili.

I oko toga su europski regulatori prilično jasni. Kao i svaki drugi lijek, cjepiva imaju koristi i rizike. Uvjet za odobravanje je da koristi nadvisuju rizike i da vakcina štiti od ozbiljnih oblika bolesti u minimalno 50 posto slučajeva.

Iako je visoko djelotvorno, nijedno cjepivo nije sto posto učinkovito u prevenciji bolesti niti je sto posto sigurno kod svih cijepljenih ljudi, ističe EMA. U vrijeme odobrenja, glavni dokaz o sigurnosti i djelotvornosti cjepiva dolazi iz velikih kontroliranih, nasumičnih kliničkih ispitivanja, koje se smatraju zlatnim standardom.

Takva Pfizerova studija pokazala je da su najgore nuspojave bile umor (4 posto cijepljenih) i glavobolja (2%), nakon druge doze. Ostale nuspojave bile su bol na mjestu injekcije i bol u mišićima. Ako se potvrde ovi nalazi, te će se nuspojave pokazati daleko slabijim od blagih simptoma same bolesti Covid-19. Među blagim i umjerenim simptomima bolesti su osim glavobolje i umora još i povišena tjelesna temperatura, suhi kašalj, bolovi u tijelu, grlobolja, proljev, konjunktivitis, gubitak osjeta okusa ili mirisa, osip ili promjena boje prstiju na rukama ili nogama.

Odgođene nuspojave

Gajski navodi i da je trajanje ispitivanja bilo prekratko, što je validan argument. Pfizer je, primjerice, rezultate objavio nakon 8 mjeseci istraživanja, najavljujući da će pratiti sudionike studija tijekom dvije godine. Na to se nadovezuje i sljedeća tvrdnja:

Što se tiče odgođenih nuspojava – a znamo da ih cjepiva imaju – to je apsolutna nepoznanica, jer su istraživanja trajala prekratko… Nuspojave su nepredvidive… one se mogu ispuniti tek na drugoj generaciji.

O ostalim neželjenim posljedicama cijepljenja EMA navodi: “Nakon odobrenja, veći broj ljudi primit će cjepivo. Određene rijetke ili vrlo rijetke nuspojave mogu se pojaviti tek kada se cijepe milijuni ljudi. Zakonodavstvo EU zahtijeva nadzor sigurnosti cjepiva dok su u uporabi“.

EMA je u svrhu prikupljanja informacija o Covidu, pa i cjepivima, postavila infrastrukturu za monitoring cjepiva sastavljenu od analitičkih centara koji će nadgledati elektroničke podatke povučene iz raznih baza i kliničkih centara. Za cjepiva je specijaliziran ACCESS projekt, sa sjedištem na Sveučilištu u Utrechtu. Kombinirat će podatke iz kliničkih ispitivanja s informacijama prikupljenim nakon odobrenja i primjene cjepiva, oslanjajući se na Europsku bazu podataka prijava sumnji na nuspojave lijekova.

SAD ima Američki sustav izvještavanja o neželjenim događajima protiv cjepiva (VAERS) i njihovi liječnici su dužni prijaviti nuspojave. Ujedinjeno Kraljevstvo je formiralo sustav Žutog kartona, specijalizirano mjesto za prikupljanje podataka o nuspojavama cjepiva.

Europski regulator pritom ističe da se u cijelom postupku vodi najvišim načelima transparentnosti te da znanstveni stručnjaci koji ocjenjuju lijekove nemaju financijske ili druge interese koji bi mogli utjecati na njihovu nepristranost.

Zarada i veličina uzoraka

Zaključno na temu cjepiva možemo navesti da je Covid-19 doveo do koncentracije ulaganja, privatnih i javnih, u razvoj vakcine kojom bi se spriječili ozbiljni oblici te bolesti, ali i testova. Nuspojava pandemije je i izum novih, jeftinih testova, baziranih na CRISPR-Cas13 proteinu. Oni će se – baš kao i mRNA ili vektorska cjepiva – moći prilagođavati novim patogenima.

Znanja akumulirana na istraživanju drugih cjepiva bila su presudna za munjevit razvoj cjepiva protiv Covida-19. Desetljeća istraživanja skratila su pretkliničku fazu na mjesece. Zatim su proizvođači cjepiva paralelno provodili faze kliničkog ispitivanja, kako bi i one završile ranije.

Sve se to odvijalo prema napucima i u dogovoru s regulatorima, koji su sustavno izvještavali o tome što se traži od proizvođača uz isticanje da će kriteriji sigurnosti i učinkovitosti biti isti kao i za prethodna cjepiva. Paralelno s istraživanjima, regulatori su provodili i druge provjere, zavirujući i u kapacitete proizvođača za stvaranje prvih pošiljki (MedPage Today).

Ipak, izvjesno je da se prva generacija vakcina, kojom će se inokulirati zdravstveni radnici, njegovatelji i stanovnici staračkih domova na Zapadu, i dalje može smatrati eksperimentalnom. Kasnije generacije, kao i u slučajevima drugih cjepiva, u pravilu su poboljšane verzije. Naime, iako je Pfizer treću fazu testiranja proveo na više od 43.000 volontera, njihovi zaključci pa onda i odobrenje u UK se temelje tek na podacima o ukupno 170 infekcija. Kod Moderne je na 30 tisuća ispitanih bilo manje od 200 oboljelih.

Virus je izoliran

Gajski je također izjavila stvari koje se ne poklapaju s činjenicama, o čemu su mediji višekratno izvještavali, kao i Faktograf. Među ostalim, kazala je:

Postoje znanstvenici i liječnici koji tvrde da taj virus nikad nije izoliran i pročišćen.

Točno je da postoje takvi znanstvenici pa se Faktograf bavio i ranije tom žilavom tvrdnjom sa zaključkom da nije točna, ni vjerojatna. Naime, kada bi bilo točno da virus nikad nije izoliran to bi podrazumijevalo neviđenu globalnu zavjeru znanstvene zajednice [4, 56789].

Morala bi obuhvatiti i zaposlenike Odjela za biotehnologiju sa Sveučilišta u Rijeci, i ugledna svjetska javnozdravstvena tijela. CDC, primjerice, navodi da je uzgojio virus SARS-CoV-2 u staničnoj kulturi.

Već viđeno od Gajski

Gajski je, nadalje, zaključila da bi se politička mjera obveznog cijepljenja mogla iskristalizirati kroz javnu i stručnu raspravu, no mi to nemamo, “jer se i lokalno i globalno vrši samo promidžba cjepiva, dok su svi ostali sudionici rasprave cenzurirani”.

O cenzuri je doktorica i prije govorila, čime se Faktograf pozabavio u ranijem članku. Prilikom analiziranog istupa, uoči prosvjeda “Festival slobode”, koji su organizirali protivnici cijepljenja, Gajski je na sličan način kao i sada kritizirala PCR testove te tvrdila da bi umrli od Covida ionako bili mrtvi ove godine. Ove tvrdnje su ranije ocjenjivane kao neosnovane, a u Bujici ponovo na tom tragu izjavljuje:

Test kojim dokazujemo virus je apsolutno nepouzdan i pitanje je što uopće dokazuje, jako je velik broj lažno pozitivnih nalaza.

Pod smrti od Covida se podvode smrti od drugih uzroka.

Također je izjavila da je epidemija lažna, te progovarala protiv epidemioloških mjera, od maski do svega ostalog. U Bujici opet navodi:

Bolest je nedefinirana u svojoj kliničkoj slici i pod nju se mogu podvesti raznorazne druge bolesti.

Mjere su uvedene – od maski do tzv. lockdowna – bez stvarnih dokaza o učinkovitosti.

Više o ovim temama, osim u prethodnome članku o izjavama Lidije Gajski, možete čitati i u drugim tekstovima vezanim za maske, smrtnost od Covida-19 ili PCR testove.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.