Razotkriveno

Djeca i cjepiva tema su videa irske dezinformatorice

Irska dezinformatorica Dolores Cahill u samo minutu i pol iznosi dvije dezinformacije o utjecaju cjepiva na djecu.
Foto: HINA/ Damir SENČAR/ ml

Protivnici cijepljenja na društvenim mrežama dijele video irske znanstvenice Dolores Cahill, koja tvrdi da su “neke od ovih RNK vakcina testirali na ljudima, deci i bebama, i u nekim slučajevima je polovina dece zbog ozbiljnih oštećenja završilo u bolnici, a u jednom slučaju, dve bebe od ukupno 35 tokom studije je umrlo”.

Video je arhiviran ovdje, a podijeljen je gotovo 5 tisuća puta.

Distancirano Sveučilište

O dezinformacijama Dolores Cahill Faktograf je pisao ovdje; naveli smo tada da se od Cahill i njenih izjava distanciralo Sveučilište Dublin na kojem predaje translacijsku medicinu, a zamoljena je i da podnese ostavku na dužnost članice znanstvenog savjeta Inicijative za inovativne lijekove (IMI) Europske unije i Europske federacije farmaceutskih industrija i udruženja. Iz IMI-ja su za Faktograf u studenom 2020. potvrdili da Cahill više nije članica znanstvenog savjeta.

Kako piše irski The Journal, Cahill je uoči Božića objavila 16-minutni video s nizom dezinformacija, a u našem se govornom području dijeli segment u trajanju od 1:34 minuta, titlovan na srpski jezik. U tih jednu i pol minutu Cahill iznosi dvije netočne tvrdnje o cjepivima protiv Covida-19.

Australija

A ako bi mi je na silu ubrizgali, kao što vidimo da to potencijalno pokušavaju u Australiji, onda bih nekoga tužila za pokušaj ubistva

U Australiji je cijepljenje dobrovoljno. Izvor za ovu Cahillinu tvrdnju je vjerojatno izjava premijera Australije Scotta Morrisona u kolovozu 2020. godine u jednoj radijskoj emisiji, gdje je rekao da će cijepljenje nastojati učiniti “što obaveznijim”.

No, nakon žustrih reakcija na tu izjavu, Morrison je istog dana rekao da cjepivo neće biti obavezno. “Neće biti obavezno cijepiti se. Nema mehanizama za obavezno… Hoću reći, ne možemo nekoga držati i prisliti ga da primi (cjepivo)”, rekao je Morrison, kako prenosi ABC.

Cjepivo i djeca

Potom Cahill daje objašnjenje za kvalifikaciju “pokušaja ubojstva” cjepivom.

A razlog zašto to kažem je zato što sam 25 godina istraživala imuni sistem, i postoji ogroman problem vezano za pravljenje RNK vakcina protiv RNK virusa, jer tokom 20 od 40 godina ispitivanja tih vakcina na životinjama dešavalo se da jedna trećina, nekada polovina, a nekada sve životinje su se ili ozbiljno razbolele ili su uginule. Takođe su neke od ovih RNK vakcina testirali na ljudima, deci i bebama, i u nekim slučajevima je polovina dece zbog ozbiljnih oštećenja završilo u bolnici, a u jednom slučaju, dve bebe od ukupno 35 tokom studije je umrlo. Tako da neželjene posledice i smrtni slučajevi tokom posljednjih 20 godina vezano za RNK vakcine su bile očigledno jako loše da su do sada odobrili NULA vakcina za korona virus

U ovoj izjavi Cahill nije citirala ni navela koja su točno istraživanja dovela do smrti dviju beba. No, u jednom kasnijem videu kojeg je objavila na svojoj Facebook stranici, može se saznati da citira rad “Immunization with SARS Coronavirus Vaccines Leads to Pulmonary Immunopathology on Challenge with the SARS Virus” iz 2012. godine.

Upute su da se cijepe stariji od 16, odnosno 18

U tom se radu doista spominje istraživanje u kojem je preminulo dvoje od 35 cijepljene djece – no, riječ je o istraživanju provedenom 1960-ih s formalin-inaktiviranim RSV cjepivom protiv respiratornog sincicijskog virusa. Dakle, u tom slučaju nije korišteno mRNA cjepivo, kako tvrdi Cahill. Podsjetimo da dosad odobrena cjepiva nisu ni ispitivana na djeci; u uputama se također navodi da su cjepiva namijenjena osobama starijim od 16 (Pfizer), odnosno 18 godina (Moderna) i naviše.

Faktograf je zamolio Vladimira Trkulju, profesora farmakologije s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, da komentira je li i kako je rad kojeg citira Cahill, iz 2012. godine, važan za razvoj cjepiva protiv SARS-CoV-2. Trkulja objašnjava da rad opisuje seriju dosta složenih pokusa na miševima s nekoliko tipova cjepiva protiv SARS-CoV virusa (otkrivenog 2003. godine), koji su pokazali mogućnost ‘preburne’ lokalizirane reakcije u plućima, tj. određene patohistološke promjene na plućima cijepljenjih životinja.

O čemu su zapravo pokusi

“Ti su pokusi provedeni s četiri cjepiva: dva cjepiva s umrtvljenim virusom (sa ili bez aluminija kao adjuvansa) i dva rekombinantna cjepiva (jedan nosi genski zapis za SARS-CoV protein S, a drugi za SARS-CoV proteine S, N, M i E). Pokusi su motivirani upravo prethodnim opažanjima da u nekim stanjima, npr. za RSV – prethodna imunizacija cjepivom s umrtvljenim virusom s adjuvansom – može rezultirati time da se u nekih životinja (i nažalost, u neke djece) može desiti teži oblik respiratorne bolesti nego u necijepljenih, karakteriziran odlaganjem imunih kompleksa i obilnom infiltracijom eozinofila. To su sve markeri reakcije preosjetljivosti (primjerice, obilna infiltracija eozinofila vidi se u nekih težih bolesnika s astmom). Također, neki prethodni isključivo animalni pokusi (u raznih vrsta) s potencijalnim kandidatima za cjepivo protiv SARS-CoV pokazala su slične nalaze.

Međutim, u literaturi koja se diskutira, navodi se i to da su sva cjepiva uvijek rezultirala proizvodnjom protutijela i indikatora stanične imunosti; te da je u nekim pokusima (ponovljeno) takav patohistološki nalaz u plućima VIĐEN SAMO kada je u cjepivu (između ostalog, ili isključivo) bio prisutan N protein (kao dio inaktiviranog cijelog virusa, ili rekombinantni), odnosno da NIJE VIĐEN kada je bio prisutan samo S protein (zapravo jest u jednom, a nije u nešto drugih pokusa). Također, na cijeli virus (umrtvljeni, s adjuvansom) u nekim prethodnim studijama (zamorčad) nije opažen takav nalaz (naspram miševa, subhumanih primata i feretki)”, govori Trkulja.

Napominje da su sva ta znanja bila dostupna i uzeta u obzir prilikom razvoja novog cjepiva.

“U pokusima koji su dio priloženog rada, korišteni su samo miševi, a postoje i neka druga metodološka ograničenja koje autori sami isto tako diskutiraju. To uključuje i pitanje relevantnosti mišjeg modela za ljude. No, ostaje činjenica da su za sva četiri testirana cjepiva u plućima nađene opisanome slične promjene, iako je donekle nejasno jesu li one odraz ‘preosjetljivosti’ na virus (infekciju) nakon cijepljenja ili zapravo posljedica nedovoljne djelotvornosti cjepiva u smislu da je došlo do umnažanja virusa (prilikom infekcije) u plućima. No svakako, ovdje prikazani pokusi ukazuju na potrebu opreza”, objašnjava Trkulja.

Znanja na stolu

“Dakle – povijesno, odnosno, u trenutku kada se počelo razmišljati o potencijalnom cjepivu protiv SARS-CoV-2, sva su ova znanja ‘bila na stolu’ i sve je to bilo poznato – teorijska mogućnost da bi eventualna ‘prekomjerna reakcija’ na infekciju nakon cijepljenja mogla nastati i u slučaju ovog cjepiva. Uglavnom su to povezivale s ekspozicijom N proteinu. O tome se diskutiralo u znanstvenoj javnosti, ali i u općoj, još tamo u siječnju-veljači 2020. godine. Stoga, razuman je bio izbor da se fokus ‘baci’ na S protein – osim što je specifičan i ključan za ulazak u stanice, on sam kao ‘meta’ nije baš ‘eksplicitno’ povezan s problemima u životinjskim modelima”, kaže profesor Trkulja.

Protein šiljka (‘S protein’) tako se nalazi u mRNA cjepivima koja koriste nanočestice kao ‘dostavu’ (Pfizer, Moderna), u cjepivima koja koriste adenoviruse kao ‘dostavni sustav’ (Oxford-AstraZeneca, ruski Sputnik V) ili pak rekombinantni S protein (GSK-Sanofi). U Kini je pak razvijeno klasično cjepivo s inaktiviranim (umrtvljenim) virusom koje sadrži sve klasične proteine ovojnice kao i sam virus. Trkulja napominje da su svi ovi kandidati za cjepiva išli u seriju animalnih pokusa – prvo miševi, pa poneka druga manja vrsta i obavezno subhumani primati – upućujući na javno objavljene podatke (1, 2, 3, 4).

Klinički pokusi pokazali su učinkovitost

“Niti za jedno od ovih cjepiva, niti u jednom animalnom modelu među cijepljenim životinjama nikada nije uočen niti jedan slučaj ARDS-a (akutnog respiratornog distres sindroma), otkazivanja disanja zbog preburne reakcije (‘lokalizirana citokinska oluja’), pa ni patohistološki nalazi opisanog tipa. Među necijepljenim životinjama, kada su izložene virusu, sve su se razbolile a neke su zadobile i takav najteži oblik bolesti. Među cijepljenim životinjama za neka cjepiva niti jedna, a za neka sporadično po koja životinja se razbolila nakon namjerne infekcije virusom – ali uvijek su bile blage forme. Nije bilo uginuća. I niti u jedne nije zabilježena takva ‘burna’ reakcija ARDS-a ili patohistološki nalazi opisanog tipa. Da je bilo ikakvog zabrinjavajućeg signala u životinja, niti jedno od tih cjepiva ne bi došlo u fazu da krene u pokuse u ljudi“, navodi Trkulja.

I rezultati kliničkih pokusa pokazali su učinkovitost cjepiva.

“Bilo je cijepljenih ljudi koji su se razboljeli nakon prve doze (tj. ‘pokupili’ su infekciju), a neki su se zarazili u prvim danim nakon druge doze, no nikada nije zabilježen niti jedan slučaj težeg oblika bolesti – dapače, isključivo blaži oblici”, napominje profesor.

Milijuni cijepljenih

Upozorava i da je do sada, tijekom protekla dva mjeseca, cijepljeno približno 5 milijuna ljudi, a samo u Izraelu njih oko 2.5 milijuna.

“Među tih 5 milijuna sigurno ima ljudi koji su pokupili infekciju između dvije doze ili neposredno u vrijeme oko druge doze. Nije do sada zabilježeno da bi cijepljenje bilo rizik za tešku bolest. Farmakovigilancijski sustav – barem kako je ustrojen u EU, SAD i Kanadi – takav bi signal izvjesno prepoznao”, kaže Trkulja, dodajući i da je za takvu reakciju u plućima dovoljno 24 do 48 sati od izlaganja virusu u cijepljene osobe.

“Takvih u svijetu do danas, kako rekoh, ima na milijune, i ništa tog tipa se ne dešava”, zaključuje profesor.

Dezinformacije o cjepivima protiv Covida-19 koje je Faktograf razotkrio možete pročitati ovdje.

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.