Pod povećalom

Vlada se ne smije miješati u rad socijalnih partnera, ali Plenković to ignorira

Premijer Plenković je zatražio od svojih ministara da utvrdi zašto članovi napuštaju Hrvatsku udrugu poduzetnika (HUP). Vlada time zadire u autonomiju socijalnih partnera.
Patrick Sommer (Pixabay)

„Baš sam danas zamolio ministre Ćorića i Aladrovića da obave određene razgovore, konzultacije da vidimo što se to točno zbiva (…) i da mi daju snimku stanja što se događa i zašto. Moramo vidjeti koji su korijeni tih razmimoilaženja“, ustvrdio je Andrej Plenković odgovarajući na novinarsko pitanje o tome ima li smisla da Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), koju je napustilo 30-tak članica, i dalje bude vladin partner u Gospodarsko-socijalnom vijeću. Dodao je i kako je u HUP-u „neki munjeviti razvoj događaja“ nakon što je preminuo predsjednik te udruge poslodavaca Marin Pucar (Vlada, video snimka od 23:29).

Traženjem snimke stanja u jednom od dva socijalna partnera, a uz poslodavce su to i sindikati, Vlada se izravno miješa u autonomnost HUP-a, odnosno krši Konvenciju 87. Međunarodne organizacije rada (MOR) o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje koju je Hrvatska ratificirala.

„Radnici i poslodavci imaju pravo, bez ikakve razlike i bez prethodnog odobrenja, osnivati i, pod uvjetima koji mogu biti propisani samo pravilima te udruge, pristupati udrugama prema svojem izboru“, među ostalim propisuje Konvencija. Nadalje, udruge radnika i poslodavaca imaju pravo izraditi svoje statute i pravila, potpuno slobodno birati svoje predstavnike, organizirati svoje upravljanje i djelatnosti i utvrditi svoje programe.

„Javne se vlasti moraju suzdržavati od svakog uplitanja koje bi ograničavalo to pravo ili ometalo njegovo zakonito ostvarivanje“, jasno se navodi u Konvenciji. A traženje snimke stanja u dobrovoljnoj i neovisnoj udruzi koja štiti i promiče interese svojih članova, predstavlja uplitanje u njen rad. Stoga je, kako se neslužbeno može čuti, najava predsjednika Vlade iznenadila i sam HUP.

Vlada se obvezala na autonomiju socijalnih partnera

Na autonomiju socijalnih partnera Vlada se obvezala i Sporazumom o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).

„Članovi Vijeća i njihovi zamjenici obvezni su u svom radu polaziti od načela međusobnog uvažavanja i povjerenja, promicati načela socijalnog partnerstva, odgovornosti te predanosti i dosljednosti u ostvarivanju zajednički utvrđenih ciljeva. U ovom procesu Vlada se obvezuje na poštivanje autonomije socijalnih partnera“, stoji u Sporazumu o osnivanju GSV-a.

Tko će, pak, biti partner Vladi u GSV-u nije nešto o čemu odlučuje ona. Rad udruga poslodavaca kao i sindikata reguliran je Zakonom o radu te Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata. Upravo se Zakonom o reprezentativnosti utvrđuju kriteriji reprezentativnosti udruga poslodavaca, kao i udruga sindikata više razine za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini. GSV je tripartitno tijelo na nacionalnoj razini.

Prema zakonskim odredbama, reprezentativna udruga poslodavaca za sudjelovanje u tripartitnim tijelima više razine kumulativno treba ispuniti nekoliko uvjeta. Prvi je uvjet da je najmanje šest mjeseci prije dana podnošenja zahtjeva za utvrđivanje reprezentativnosti upisana u registar udruga poslodavaca više razine. Nadalje, u nju treba biti udruženo najmanje tri tisuće poslodavaca ili u nju udruženi poslodavci trebaju zapošljavati najmanje 100 tisuća radnika.

Osim toga, u takvu udrugu treba biti udruženo najmanje pet udruga poslodavaca koje djeluju u različitim područjima djelatnosti utvrđenim Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti te sama udruga ili u nju udružene udruge poslodavaca trebaju imati područne urede u najmanje četiri županije.

Udruga poslodavaca više razine, odnosno udruga sindikata više razine koja želi da se utvrdi njezina reprezentativnost za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini taj postupak može pokrenuti najranije šest mjeseci prije isteka roka na koji je udrugama sindikata i poslodavaca utvrđena reprezentativnost. Ona se utvrđuje na rok od pet godina, a zadnji put je i sindikalnim centralama i poslodavcima utvrđena prije tri godine (1, 2).

Novo utvrđivanje reprezentativnosti udruga više razine može se pokrenuti pola godine prije isteka petogodišnjeg roka. No, otvorena je mogućnost i postupka preispitivanja utvrđene reprezentativnosti i prije tog roka. Taj postupak može pokrenuti udruga poslodavaca, odnosno udruga sindikata više razine koja je zastupljena u GSV-u „ako učini vjerojatnim da neka od udruga zastupljenih u GSV-u“ više ne ispunjava neki od uvjeta reprezentativnosti.

Veliki poduzetnici napuštaju HUP

Međunarodna konvencija, kao i domaće zakonodavstvo tako jasno propisuju da se vlada ne može miješati u rad kako udruga poslodavaca, tako i udruga sindikata. Ne može niti birati koga bi kao sugovornika imala u tripartitnim tijelima.

Prema odgovoru kojeg smo dobili iz HUP-a za sada su „zaprimili službenu informaciju o istupanju samo za četiri članice (Enna, Adris, Fortenova, Tehnomont)“.

„Do današnjeg dana još uvijek nismo primili ispisnicu tvrtke Orbico koja je najglasnije u javnosti komunicirala i najavljivala odlaske iz HUP-a“, navode iz HUP-a. Tvrtka Orbico u vlasništvu je Branka Roglića, a on je u medijima izjavljivao kako je praktično izašao iz HUP-a.

„Poštujem glas poduzetnika, ali otkako su smijenjeni Bernard Jakelić, predsjednica HUP-a Gordana Deranja te glavni direktor Davor Majetić, HUP nije što je nekad bio i meni se tu više ne stoji. Ta organizacija u ovom momentu otežanih uvjeta na tržištu, pogođenom pandemijom i potresima, uopće ne funkcionira. Mislim da ju je teško izliječiti pa možda treba otvoriti neku novu“, izjavio je prije nekoliko dana Roglić (Večernji list, Jutarnji list).

HUP: Naša reprezentativnost nije ugrožena

Reprezentativnost HUP-a, kako ističu iz te udruge nije upitna.

„HUP broji više od 6 000 članova koji zapošljavaju preko 270 000 zaposlenika što je više od dvostrukog broja kojeg za reprezentativnost zahtjeva Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, stoga nam reprezentativnost nije ni na koji način ugrožena odlaskom ovih kompanija“, odgovorili su iz HUP-a na naš upit. Dodaju i kako broj radnika, kao i udio kojeg tvrtke koje su istupile ne predstavljaju „niti jedan posto našeg ukupnog članstva“.

Iz HUP-a navode i kako se u tu udrugu, samo tijekom 2020. godine „učlanilo više od 300 tvrtki, od kojih i nekoliko velikih s više stotina zaposlenih, a ostalo su se mahom učlanjivale male i srednje kompanije, najviše radi povećane potrebe za pomoći oko potpora i mjera za očuvanje radnih mjesta u koronakrizi“.

Današnja previranja u HUP-u repovi su afere razotkrivene u ožujka 2020. godine kada je Bernard Jakelić, tadašnji zamjenik direktora HUP-a morao napustiti funkciju zbog seksualnog uznemiravanja. Za seksualno uznemiravanje optužilo ga je 15 radnica HUP-a, ali protiv Jakelića na kraju nije pokrenut kazneni postupak jer su žrtve, prema tvrdnjama državnog odvjetništva, zakasnile s podnošenjem prijave (Jutarnji list, Telegram).

Ta je afera uzdrmala HUP te se preispitivalo zbog čega ranije na optužbe o seksualnom uznemiravanju nisu reagirali tadašnji direktor HUP-a Davor Majetić i predsjednica HUP-a Gordana Deranja (iz Tehnomonta, koji je napustio HUP). Otkriveno je i da je tadašnje čelništvo HUP-a radilo mimo statutarnih odredbi (1., 2., 3.).

Rat između HUP-ovih frakcija trajao je mjesecima, a rezultirao je odlaskom Majetića i Deranje. U kolovozu prošle godine za glavnog direktora HUP-a izabran je Damir Zorić, dok je predsjednik postao Marin Pucak iz Podravke, koji je nedavno preminuo. Stanje u HUP-u polako se počelo sređivati, a kako nam nekolicina sugovornika navodi, aktualni istupi povezani su s tim procesom.

Glas poduzetnika želi biti novi socijalni partner

HUP za sada nema konkurencije jer su jedina udruga poslodavaca. Pandemija bolesti Covid-19, međutim, iznjedrila je novu poduzetničku udrugu – Glas poduzetnika koji je najprije djelovao kao Facebook inicijativa i od starta je izražavao želju da postane partner u razgovorima s Vladom. Ubrzo su se organizirali i početkom travnja prošle godine osnovali udrugu.

„Imamo 15 359 članova, od čega 11 000 pravnih osoba. Naši članovi zapošljavaju gotovo 62 000 ljudi“, odgovorili su nam na upit uz Glasa poduzetnika. Ta udruga razmišlja o mogućnosti da zatraži utvrđivanje reprezentativnosti, o čemu će razgovarati na svojim tijelima.

No prema sadašnjoj registraciji Glasa poduzetnika, oni ne mogu zatražiti utvrđivanje reprezentativnosti za sudjelovanje u tripartitnim tijelima – jer nisu registrirani kao poslodavačka udruga, već kao udruga građana. Toga su svjesni te će preispitati mogućnost budućeg angažmana u skladu s odredbama zakona koji reguliraju djelovanje udruga poslodavaca i sindikata.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.