Broj registriranih aktivnih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 od sredine prosinca do danas smanjio se za devet puta. Na vrhuncu zaraze, 12. prosinca, bilo je aktivno 25.270 slučajeva (9.12. smo imali registriranih 4.520 dnevnih zaraza), dok su na dan 7. veljače aktivna bila „samo“ 2.748 slučaja zaraze.
Tog rekordnog tjedna od 7. do 13. prosinca, prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, hospitalizirano je 2.334 bolesnika. Udio tog tjedna hospitaliziranih u ukupnom broju tjedno registriranih slučajeva bio je nešto preko 9 posto. Od tog tjedna nadalje udio hospitaliziranih u ukupnom broju registriranih slučajeva nastavio je rasti da bi od sredine siječnja prešao 20 posto.
Na dan 7. veljače, kada je registriranih aktivnih 2.748 slučajeva, na bolničkom su liječenju 1.142 pacijenta, što čini gotovo 42 posto svih aktivnih slučajeva, odnosno sugerira da je gotovo polovica svih zaraženih u ovom trenu u bolnici. Taj je omjer na kraju siječnja bio još čudniji. Tako je 25. siječnja aktivnih slučajeva bilo 2.519, a među njima je čak 1.485 slučajeva bilo na bolničkom liječenju, što je značilo da se gotovo 59 posto zaraženih nalazi u bolnici.
U ranijim razdobljima, kad je epidemija bila na vrhuncu, omjer je bio bitno manji. Na dan 18. prosinca na bolničkom je liječenju bilo rekordnih 2.918 pacijenata, ali je to predstavljalo svega 13,7 posto od tada aktivnih 21.297 slučaja.
Polovica zaraženih u bolnici
Jasno je da se brojevi zaraženih i hospitaliziranih ne mogu izravno uspoređivati zbog potrebnog protoka vremena od potvrđene zaraze do komplikacija koje nekog mogu dovesti u bolnicu.
Međutim, udio hospitaliziranih u ukupnom broju aktivnih slučajeva neobično je visok.
Profesorica Alemka Markotić navodi kako su tijekom ovih zimskih mjeseci teže posljedice zaraze, a sve je više podataka i o tzv. dugom Covidu, odnosno postcovid komplikacijama.
Iako je značajno usporavanje zaraze evidentno, dojam je, ipak, da objavljeni broj zaraženih, odnosno aktivnih slučajeva ne odgovara stvarnosti. Pri čemu je naročito zanimljiv podatak da se broj osoba kojima je zaraza potvrđena na brzim antigenskim testiranjima ne ubraja u statistiku koja se iznosi u dnevnim priopćenjima Stožera.
Brzi antigenski testovi ušli su u široku primjenu od kraja studenog. Dostupniji su, a rezultati se dobiju vrlo brzo. Osobe koje dobiju pozitivan rezultat na tim testovima smatraju se zaraženima, dok oni koji dobiju negativni test, a imaju simptome zaraze, test moraju ponoviti na PCR-u. Brzi testovi su, naime, manje pouzdani od PCR testa.
Pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za zdravstvo Vjekoslav Jeleč na nedavnoj konferenciji za novinare istaknuo je da je od 25. do 28. siječnja provedeno 1.028 brzih antigenskih testiranja, od kojih je 211 bio pozitivan, što je prosjek od 20,5 posto. Pad je to u odnosu na rezultate s kraja studenog kada je postotak pozitivnih na brzim testovima u Zagrebu bio 25 posto, ali valja zabilježiti i kako su te riječi izrečene u vrijeme kada je udio pozitivnih na PCR testovima na tjednoj razini u cijeloj Hrvatskoj već pao na 9,5 posto.
Smatrajući da je relativno mali broj aktivnih slučajeva barem dijelom posljedica neulaska u statistiku pozitivnih kojima je zaraza registrirana na brzim antigenskim testovima, prije gotovo dva tjedna poslali smo upit na adrese HZJZ-a, Ministarstva zdravstva te na Stožer, u kojem smo se interesirali za zbirne brojeve pozitivnih na brzim testovima u Hrvatskoj, odnosno zašto se te brojke ne objavljuju.
Pitali smo ih znači li visoki postotak hospitaliziranih u ukupnom broju aktivnih slučajeva da je bolest postala znatno teža ili ipak postoji mogućnost da je broj novozaraženih veći od onog koji se objavljuje.
Zanimalo nas je gdje se i na koji način vode statistike o provedenim brzim testiranjima i njihovim rezultatima, odnosno mogu li se dobiti ti podaci.
S obzirom na to da se osobe koje dobiju pozitivan rezultat na brzom testiranju automatski upisuju u registar oboljelih i idu u izolaciju, zbog čega se ne objavljuje njihov dnevni broj?
Podaci o brzim testovima dali bi jasniju epidemiološku sliku
Na svaki upit o brzim testovima na redovitim konferencijama za novinare čelni čovjek HZJZ-a Krunoslav Capak odgovara kako je PCR i dalje „zlatni standard“, a takve su preporuke i ECDC-a. Jasno je da negativni na brzim testovima, ako imaju simptome ili su bili u kontaktu s oboljelima, moraju na provjeru PCR metodom. Jasno je, također, da se brojevi pozitivnih dobiveni PCR metodom i brojevi pozitivnih dobivenih brzim testovima ne smiju miješati već i zbog praćenja trendova u kontinuitetu.
Zašto se, ipak, broj potvrđenih na brzim testovima ne objavljuje kao zasebni podatak, a kako bismo imali jasniju sliku o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, bilo je naše pitanje.
Zanimalo nas je i hoće li nove odluke na europskoj razini o standardizaciji brzih testova i priznavanju njihovih rezultata utjecati na prikazivanje rezultata brzih testova u Hrvatskoj.
Prema uputi o uporabi brzih antigenskih testova izdanoj krajem studenog, rezultati brzih testova se na testnim mjestima upisuju u Aplikaciju za unos testova na uzročnik bolesti Covid-19.
„Upis rezultata testova provodi se svakodnevno, obuhvaća unos i pozitivnih i negativnih rezultata testiranja brzim testovima, provedenom u jednom radnom danu, unutar 24 sata i kontinuirano se provodi, odmah po završetku rada testnog mjesta kako bi se svi podaci potrebni za izvješćivanje prikupili do 7,30 sati ujutro sljedećeg radnog dana“, navodi se u toj uputi.
Pacijent s pozitivnim rezultatom mora ispuniti posebni obrazac i prijaviti osobe s kojima je bio u kontaktu. Popis kontakata dostavlja liječniku obiteljske medicine ili nadležnom epidemiologu radi njihova obavještavanja. U uputama se navodi i kako se odobrenje za pristup platformi za upis rezultata testova traži u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Do 22. siječnja HZZO je platio 22.243 antigenskih testiranja
Jasne odgovore na naša pitanja, međutim, do danas nismo dobili.
Najprije su nam iz Ministarstva zdravstva poručili da ćemo odgovore dobiti iz HZJZ-a. U HZJZ-u su nam nakon nekoliko dana rekli da su u gužvi, ali da ćemo odgovore dobiti, da bi nam se onda javila glasnogovornica Ministarstva zdravstva s porukom da se obratimo HZZO-u.
Nakon što smo i njima poslali upit, vrlo smo brzo dobili odgovor glasnogovornika Zavoda Nenada Korkuta:
„Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je u studenom 2020. godine ugovorio provođenje brzih antigenskih testova na bolest COVID-19 s određenim zdravstvenim ustanovama te plaća cijenu testa sukladno Odluci Upravnog vijeća HZZO-a, prema utvrđenom dijagnostičko-terapijskom postupku (DTP) za osigurane osobe kojima je testiranje medicinski indicirano.
HZZO raspolaže podacima iz računa o provedenim brzim testovima na teret obveznog zdravstvenog osiguranja. Ovim putem želimo Vas izvijestiti da se službena zdravstvena statistika zaraženih i oboljelih ne vodi i ne prati iz računa koje ugovorni partneri dostavljaju poradi naplate HZZO-u, kako za COVID, tako niti za ostale zarazne bolesti koje se i nadalje, sukladno odgovarajućim zakonskim odredbama, prijavljuju Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Račun je financijski dokument, a Prijava zarazne bolesti medicinski“.
U svom odgovoru dalje nastavlja: „Za provedbu navedenih testova su utvrđene dvije šifre s definiranom cijenom postupka za ugovorne ustanove: LM392 Brzi antigenski test na Covid-19 cijene 103,74 kn, te privremena šifra BT019 Brzi antigenski test na Covid-19, bez troška testa cijene 41,30 kn za ustanove koje nisu same nabavile test.
Do 22. siječnja 2021. godine (zadnji podatci koje imamo obrađene iz ispostavljenih računa) HZZO je platio 22.243 antigenskih testiranja za što je izdvojeno 2.307.489 kuna.
Za sva ostala pitanja HZZO nije nadležan“.
Od svih naših pitanja saznali smo, znači, samo da je do 22. siječnja na račun HZZO-a provedeno 22.243 brzih testova, ali ne i kakvi su bili rezultati.
U čijoj je domeni odluka o objavljivanju podataka?
Nakon što smo i Ministarstvo zdravstva i HZJZ obavijestili da željene odgovore ipak nismo dobili od HZZO-a, glasnogovornica Ministarstva zdravstva poručila nam je da su testna mjesta obavezna svakodnevno prijavljivati sva provedena testiranja (PCR i antigen) HZZO-u.
„Dakle, HZZO bi trebao raspolagati s tim podacima. Odluka o objavi brojeva i opsega testiranja na razini RH isto tako nije u domeni HZJZ-a“, napisala nam je.
Na pitanje u čijoj je to domeni i ne bi li to trebala biti odluka Ministarstva zdravstva te postoji li neki naročiti razlog zašto se te brojke ne objavljuju, iz Ministarstva zdravstva smo dobili novi odgovor u kojem se navodi da je to ipak „najviše u domeni HZJZ-a“ te obećanje kako će se predstavnici HZZO-a i HZJZ-a dan kasnije čuti „i usuglasiti podatke“.
Vezano za priznanje na europskoj razini poručeno nam je kako je „standardizacija tek prvi korak pri samoj validaciji i krajnjem ujednačavanju antigenskih testiranja na razini svih zemalja EU“, uz dodatak: „Isto tako, takva testiranja ne mogu se pratiti poput PCR testiranja. Primjerice, PCR testovi se trebaju raditi u roku 48 prije putovanja, dok antigenska testiranja prilikom putovanja u Italiju, koja uvažava antigenska testiranja, traži test u zadnjih 4 sata, što znači da se radi na aerodromu.
Takav proces zahtijeva poseban pristup i maksimalnu usklađenost sa zemljama EU“.
Od tog odgovora prošlo je tjedan dana, ali usklađene podatke HZJZ-a i HZZO-a o broju i rezultatima provedenih antigenskih testiranja nismo dobili. Kao niti odgovor zašto se broj pozitivnih na brzim testovima ne objavljuje na dnevnoj razini, iako postoji obaveza da ih se dnevno službeno bilježi.
Napomena: Saborski zastupnik Bojan Glavašević postavio je još 17. prosinca zastupničko pitanje vezano za broj i rezultate provedenih testiranja brzim antigenskim testiranjima. Odgovor je objavio u utorak, nakon objave našeg teksta, na svom Twitter profilu.
„U razdoblju od 4. studenog 2020. godine do 17. siječnja 2021. godine u RH ukupno je provedeno 57.449 testiranja brzim antigenskim testovima na SARS-CoV-2 od kojih je 21.151 s pozitivnim nalazom koji nije potvrđen PCR testom unutar 5 dana. Najviše testiranja (67%) provedeno je u Gradu Zagrebu. Najveći broj dnevnih testiranja zabilježen je sredinom prosinca kad je bilo i najviše pozitivnih nalaza PCR testiranjem“, odgovoreno mu je iz Ministarstva zdravstva. Ministarstvo u svom dopisu nije preciziralo broj testiranja i pozitivnih nalaza po danima i lokacijama uzimanja uzorka u dijagnostičke svrhe, kako je tražio Glavašević, u slučajevima gdje se pozitivne nalaze testova naknadno ne potvrđuje PCR testom.
Kada bi se podaci koje mu je Ministarstvo dostavilo ugrubo podijelilo po danima, ispalo bi da je dnevno bilo 286 pozitivnih koji nisu objavljivani. Međutim, prema informaciji Ministarstva zdravstva, najveće je opterećenje bilo sredinom prosinca, što znači da smo vjerojatno u rekordnim danima sredinom prosinca prelazili 5.000 dnevno novozaraženih.
