Društvenim mrežama zadnjih dana širi se tabela suprotstavljenih vrlina zagrebačkog nadbiskupa iz Drugog svjetskog rata, Alojzija Stepinca i mana Josipa Broza Tita, prvog predsjednika Druge Jugoslavije, predvodnika Narodno-oslobodilačkog pokreta te Komunističke partije Jugoslavije.
Faktograf je zaprimio upit čitateljice za provjeru radi li se zaista o prikazu udžbenika iz vjeronauka ili nekog drugog predmeta.
Poštovani, naišla sam na ovu objavu čiji je sadržaj problematičan, međutim istovremeno smatram problematičnim nepostojanje izvora fotografije. S obzirom na to da je fotografija dobila veliku popularnost, dok joj nitko ne zna ni izvor ni kontekst, voljela bih da probate razaznati o kakvom se udžbeniku radi, uče li zaista djeca to “u školama”, na kojem predmetu i u kojem kontekstu?, napisala je čitateljica.
No, kao što su već primijetili pojedini korisnici Twittera, ne radi se o udžbeniku za osnovnoškolce.
Manipulacija. To je iz knjige Gordana Akrapa ‘Kardinal Stepinac u dokumentima Gestapa i OZN-e’, str. 75. Nije mi poznato da je knjiga dio kurikuluma nekog predmeta
— Davor Trbušić (@davortrbusic) February 12, 2021
Kako smo provjerili u samoj knjizi, koja se nalazi i u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici, doista se radi o tabeli koju je načinio i u svoju knjigu “Kardinal Stepinac u dokumentima Gestapa i OZN-e” uvrstio bivši operativac Hrvatske izvještajne službe (HIS) Gordan Akrap.
Bivši špijun koji nadgleda špijune
Osim što u medijima nerijetko gostuje kao stručnjak za hibridno, odnosno informacijsko ratovanje, o Akrapu su se mediji raspisali i povodom njegovog imenovanja u Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-informativnih agencija.
Budući da je i sam bio obavještajac, a poznate su i neke operacije s kojima je bio povezan, poput čuvene Barakude, postavljalo se pitanje eventualnog sukoba interesa. No kako nije bilo zakonske osnove za diskvalifikaciju temeljem činjenice da bi pred Vijeće mogao doći i predmet koji sadrži i njegovo ime, on je i danas član Vijeća.
Tito i Stepinac nakon poraza NDH
Što se same knjige tiče, za izdavanje su 2016. godine zaslužni Udruga sv. Jurja, odnosno Glas Koncila. Akrap u ovom dijelu knjige opisuje susret između Tita i Stepinca ubrzo nakon oslobođenja Zagreba od ustaške vlasti, 4. lipnja, u današnjem Lovačkom muzeju u Ulici V. Nazora 63 u Zagrebu.
Svrha sastanka bila je da se prilike srede i da se spriječe sukobi između svjetovne i crkvene vlasti.
Prema dokumentima vezanim uz taj razgovor, Stepinac je nagovarao Tita da pregovara s “ustašama koji nisu zločinci”. No vrijedi posjetiti i da je samo par mjeseci ranije, uoči pada kvislinškog režima Ante Pavelića, Stepinac u svojim govorima najavljivao da će mir pod komunistima biti isto što i “latentni rat” i citirajući proroka Izaiju kazao: “Nema mira bezbožnicima, rekao je Gospod”.