Ocjena točnosti

Sinčić u EP-u govori kako je naglasak na kontroli, a ne zdravlju te krivo nagađa o mogućoj zaradi farmaceuta

Sinčić je u Europskom parlamentu koronakrizu nastojao predočiti kao usmjerenu na kontrolu stanovništva, a ne bitku protiv bolesti.

„Gospođo von der Leyen, mislite li vi da je u interesu farmaceutskih kompanija da ova kriza ikada zapravo završi? Cijela ova kriza ne vrti se toliko oko zdravlja koliko se vrti oko kontrole i novca.  Da se radi toliko o zdravlju ne bi se dozvolilo da se koriste tehnike dijagnostike koje nam daju nepouzdane brojeve zaraženih i umrlih, ne bi se odgodio desetak tisuća operacija oboljelih od raka. Mnogi dijagnostički pregledi koji bi detektirali bolest ne bi bili odgođeni, a lockdowni i kampanje straha ne bi devastirali mentalno stanje naših građana, osobito najmlađih.

Toliko se priča o razvoju cjepiva, stavljanju fokusa na cjepivo. Zašto se ne stavi barem malo fokusa na razvoj lijeka? Neke zemlje po svijetu razvijaju lijek. Zar jeftin i učinkovit lijek nije u interesu farmaceutske industrije ili tu jednostavno nema novaca?

Što se tiče kontrole, u Hrvatskoj imamo situaciju da su umirovljenici odbili cijepiti se s cjepivom AstraZeneca zato što nema jednostavno dovoljno informacija. Sad se govori o kontroli, o Covid putovnicama. Zar ćete ograničiti putovanje ljudi zato što odbijaju u svoje tijelo staviti nešto za što uopće ne znate kako će na njih djelovati? Je li to etično? Građani moraju moći sami birati svoj tretman“.

Nastup je to Ivana Vilibora Sinčića na raspravi u Europskom parlamentu o strategiji cijepljenja koja se zbila prije tjedan dana. Status sa Sinčićevim govorom podijeljen je na Facebooku preko 5.000 puta i naišao je na veliko odobravanje njegovih pristaša, iako su neke od njegovih teza vrlo dvojbene.

Covid je opasna bolest

Ova kriza ne vrti se toliko oko zdravlja koliko se vrti oko kontrole i novca, netočno je naveo Sinčić.

Ova se kriza prvenstveno „vrti“ oko zdravlja. Covid-19 je bolest od koje je od prvog registriranja širenja zaraze do četvrtka 18. veljače 2021., širom svijeta umrlo 2.419.363 ljudi.

Da je riječ o opasnoj bolesti, dakle prvenstveno zdravstvenom problemu, vidljivo je i iz podataka o povećanom mortalitetu. Neke su zemlje naročito bile pogođene tijekom prošlogodišnjeg proljetnog vala – kao što je to npr. bila Španjolska u kojoj je u travnju zabilježeno 156 posto više mrtvih nego što je bio prosjek za taj mjesec u razdoblju od 2015. do 2019. godine, a druge su zemlje više stradale u drugom valu, krajem jeseni i početkom zime 2020., pa je tako u studenom u Bugarskoj zabilježeno 125 posto više mrtvih, a u Sloveniji 109 posto.

U Eurostatovoj analizi 31 zemlje Europe koja bilježi razdoblje do kraja studenog navodi se 225 tisuća više umrlih od polovine ožujka do polovine svibnja nego što je to bilo u istom razdoblju u periodu između 2016. i 2019. godine. Potom je u drugom valu od početka listopada do početka prosinca umrlo još 250 tisuća ljudi više od ranije zabilježenog prosjeka.

U Hrvatskoj u prosincu dosad najveći broj umrlih ljudi u jednom mjesecu

U samoj Hrvatskoj najgori je bio prosinac u kojem je zabilježeno 68 posto više mrtvih nego što je to bio prosjek za taj mjesec u razdoblju od 2015. do 2019.

Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku,u Hrvatskoj je ukupan broj umrlih od siječnja do prosinca 2020. porastao za 8,3 posto u odnosu na 2019., odnosno umrlo je 4.350 ljudi više.

Promatrajući razdoblje od ožujka, kada je službeno proglašena epidemija bolesti COVID-19 u RH, do kraja godine broj umrlih porastao je za 13,2 posto, odnosno umrlih je bilo 5.523 više.

U prosincu 2020. zabilježen je dosad najveći broj umrlih u Republici Hrvatskoj u jednome mjesecu, odnosno bilo je 7.395 umrlih. U odnosu na prosinac 2019. to je povećanje od 77,3 posto ili 3 225 umrlih više.

Iako su testovi nesavršeni, bolje dijagnostike od PCR-a nema

Da se radi toliko o zdravlju ne bi se dozvolilo da se koriste tehnike dijagnostike koje nam daju nepouzdane podatke zaraženih i umrlih, nastavio je Sinčić.

Iako Sinčić ne imenuje „tehnike dijagnostike koje nam daju nepouzdane podatke zaraženih i umrlih“, pretpostavka je da je mislio na PCR testove.

O (ne) pouzdanosti testova Faktograf je već pisao. I na press konferencijama našeg Stožera neprestano se govori, a naročito to ističe Alemka Markotić, kako je test samo jedan element ukupne dijagnostike, odnosno kako u slučaju negativnog testa u obzir treba uzeti i je li osoba koja se testirala bila u kontaktu sa zaraženima i kakve simptome bolesti pokazuje pa na osnovi svih elemenata donositi odluku. Iako PCR nije savršen, bolja dijagnostika za otkrivanje ovog virusa nije poznata.

Da se radi o zdravlju ne bi se odgodili deseci tisuća operacija oboljelih od raka i mnogi dijagnostički pregledi koji bi detektirali bolest ne bi bili odgođeni, nastavio je Sinčić.

Iako je Ministarstvo zdravstva u svom izvještaju Hrvatskom saboru ustvrdilo kako je poduzelo sve da se ostala dijagnostika i djelovanje odvijaju u što je većoj mjeri u normalnom obimu, činjenica je da je sustav preopterećen Covidom i da se liječenje ostalih bolesti odvijalo otežano i zbog nedovoljnih kapaciteta i zbog oboljelih ili samoizoliranih zdravstvenih djelatnika. Sveobuhvatne studije o posljedicama epidemije na hrvatski zdravstveni sustav, kao ni o posljedicama lockdowna i „kampanje straha“ na mentalno stanje naših građana nisu još objavljene.

Kriva je pretpostavka da bi lijekovi bili jeftiniji od cjepiva

Sinčić se u svojoj izjavi pita zašto je toliki fokus na cjepivo, a ne priča se o razvoju lijeka te insinuira kako se farmaceutskoj industriji više isplate cjepiva nego lijek, pretpostavljajući da bi ti lijekovi bili jeftini.

Nije točno da ne postoji fokus na razvoj lijeka. Upravo AstraZeneca, primjerice, sudjeluje u istraživanju lijeka koji bi antitijelima prevenirao da se osoba izložena virusu razboli od Covida (1 ,2)

Njemačka biofarmaceutska kompanija Formikon objavila je krajem prošle godine da je pronašla lijek koji uspješno blokira zarazu stanica, ali ne očekuje se da će lijek dobiti odobrenje prije kraja ove godine

Ne znači, međutim, da bi mogući lijekovi bili jeftiniji od vakcina i da bi oni farmaceutskim kompanijama osigurali manju zaradu. Njemačka je, kao prva zemlja u EU, krajem siječnja nabavila eksperimentalne koktele lijekova kojima je tretiran bivši američki predsjednik Donald Trump kada je obolio od korone, a kojeg su proizveli američki Eli Lilly i Regeneron Pharmaceuticals . Međutim, 200 tisuća doza koštalo ih je 400 milijuna eura.

Jedini zasada odobreni lijek u EU Veklury (remdesivir), a koji se daje pacijentima kojima je zbog teškog oblika Covida nužan kisik, Hrvatsku u 2020. te do kraja ožujka 2021. košta 82.687.500 kuna. Procijenjene su potrebe od 5.000 doza mjesečno, a cijena jedne doze je 2.625 kuna bez PDV-a.

Procijepljenost nacije kojom bi se bolest izbjegnula, a vjerojatno i zauzdalo širenje zaraze, prema nekim izračunima, Hrvatsku bi koštala oko 300 milijuna kuna, dakle oko četiri puta više od cijene koja je postignuta za svega nekoliko mjeseci olakšanja muka remdesivirom malom segmentu teško bolesnih.

Cijena cjepiva koja je dogovorena između Europske komisije i farmaceutskih kompanija trebala je ostati poslovnom tajnom, međutim ona je procurila kroz jedan neoprezni tweet belgijske državne tajnice za proračun, kojeg su prenijele i novine. Iz njega je vidljivo kako je cijene cjepiva variraju od 1,78 eura za AstraZenecino, 8,50 za Johnson&Johnson, preko 12 eura za Pfizer te 18 eura za Modernino cjepivo.

Ispostavilo se naknadno da je cijena pojedine doze u Europi jeftinija, ponegdje i dvostruko, jer je uračunat novac kojeg je EU dala farmaceutskim kompanijama za ubrzanje istraživanja i rada na cjepivu.

Ključni problem, kako se pokazalo, u Europi nije cijena, već nesposobnost kompanija da na vrijeme osiguraju dogovorenu količinu cjepiva.

Rasprave o Covid putovnicama

Točno je da je više umirovljeničkih udruga pozvalo da se stanovništvo starije od 65 ne cijepi AstraZenecinim cjepivom. Hrvatski autoriteti navode kako ga je EMA odobrila za sve starije od 18 godina. Treba svakako napomenuti kako postoji zadrška ne zbog mogućih nuspojava, već zbog moguće nedovoljne učinkovitosti tog lijeka u sprečavanju zaraze starijih stanovnika. Skepsa je rezultat propusta AstraZenece da u istraživanje učinkovitosti lijeka uključi više starijih osoba.

Nakon što je niz europskih zemalja najavio kako za ulazak u zemlju planira tražiti potvrdu o cijepljenju, počelo se i na razini EU ozbiljno razgovarati o uvođenju jedinstvenog certifikata o cijepljenju koji bi olakšao kretanje, a takvu je ideju poduprla i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Razgovori o temi slijede, a ključno je pitanje hoće li takav certifikat samo pomoći pri prelasku granice na način da oni koji ulaze ne moraju u obaveznu karantenu (kao što su to već uvele neke zemlje poput Slovenije) te bi se tako pomogao i turizam, ili bez tog certifikata neće biti moguć ulazak u drugu zemlju, što bi, kako je ispravno konstatirao Sinčić, značilo ozbiljno ograničenje kretanja na temelju etički dvojbenog kriterija. O temi bi se trebalo razgovarati na Vijeću EU 23. veljače.

Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.