Faktograf.hr

Samo činjenice

Hrvatska ima nova pravila za uvoz stranih radnika, ali nema podatke o izdanim radnim dozvolama

Od početka godine na snazi su nove zakonske odredbe o uvozu radnika. Uvoz je slobodan za 42 deficitarna zanimanja, a za ostale HZZ mora izdati dozvolu.
David Mark (Pixabay)

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) je u prva dva mjeseca primjene novih pravila za zapošljavanje stranih radnika od poslodavaca primio 764 zahtjeva za provođenjem testa tržišta rada. Tim je zahtjevima, objašnjavaju iz HZZ-a, zatraženo testiranje za 5 322 radnika.

Drugim riječima, taj broj radnika poslodavci traže na domaćem tržištu. U slučaju da im HZZ iz evidencije nezaposlenih ne može uputiti radnike s traženim vještinama, poslodavci ih mogu uvesti iz trećih zemalja.

Novi propisi o radu stranaca

Test tržišta rada, reguliran Zakonom o strancima, uveden je od ove godine kao zamjena za kvotni sustav zapošljavanja stranih radnika. To znači da Vlada više ne donosi godišnju kvotu za zapošljavanje stranih radnika, bilo da je riječ o zapošljavanju novih radnika ili produženju već izdanih radnih dozvola.

Prema novim pravilima, poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika, prije nego zatraži dozvolu za boravak i rad, treba provjeriti ima li na domaćem tržištu traženih radnika. Taj posao, na zahtjev poslodavca, obavlja HZZ koji u najviše 15 dana treba istražiti ima li u evidenciji nezaposlenih radnika koji udovoljavaju traženim uvjetima te ih uputiti poslodavcu.

Ako u evidenciji nezaposlenih ima dovoljno traženih radnika poslodavcu neće biti dozvoljen uvoz radne snage, odnosno HZZ će mu uputiti negativnu obavijest. Ako nema dovoljno radnika, poslodavac prima pozitivnu obavijest što znači da može uvesti radnika iz treće zemlje, odnosno može Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad stranog radnika. Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanjem radne dozvole je 90 dana od pozitivne obavijesti.

Iako je Zakon o strancima, kojim se umjesto kvotnog sustava zapošljavanja stranih radnika uvodi test tržišta rada, u primjeni od početka godine i HZZ već provodi testove, provedbeni dokumenti još su u postupku donošenja.

U postupku javnog savjetovanja do 12. ožujka tako se nalaze izmjene i dopune Pravilnika o evidencijama HZZ-a. Tim dokumentom reguliraju se obaveza provođenja testa tržišta rada, evidencija provedenih testova, rokovi njihove provedbe i mišljenja koja temeljem obavljenih testova izdaje HZZ.

Tako će Pravilnik kojim se regulira provedba novih zakonskih odredbi na snagu stupiti gotovo tri mjeseca nakon što se zakon već počeo primjenjivati u praksi.

Odobren uvoz za 3 785 radnika, a odbijen za njih 474

Prema podacima HZZ-a, do kraja veljače obrađeno je 490 od 764 zahtjeva poslodavca za provođenjem testa tržišta rada.

„Izdano je 490 obavijesti za 4 259 radnika“, navode iz HZZ-a dodajući kako su pritom poslodavcima dostavljene 92 negativne obavijesti koje obuhvaćaju 474 radnika. Iz podataka koje nam je dao HZZ proizlazi da su 92 poslodavca tražila test tržišta za 474 radnika, dok u evidenciji nezaposlenih ima 572 domaćih radnika traženog profila. Svi su oni upućeni poslodavcima.

Daleko veći broj radnika poslodavci mogu uvesti. Tako je 398 poslodavaca dobilo pozitivne obavijesti za uvoz 3 785 radnika, jer traženih profila nema dovoljno među nezaposlenima u evidenciji HZZ-a.

U trenutku kada nam je HZZ dostavio podatke o provedenim testovima tržišta rada još su se obrađivala 274 zahtjeva za nešto više od tisuću radnika.

Najveća potražnja za uvozom turističkih radnika

Poslodavci su testove tržišta rada naviše tražili za zanimanja u turizmu. Traže se tako čistačice, sobarice, konobari i pomoćni konobari, kuhari i pomoćni kuhari, kuharski radnici, recepcioneri. No traženi su i šivači, maseri, pomoćni radnici u primarnoj preradi drva, vrtlari, poljoprivredni radnici, šumski sjekači, kućni majstori, rukovoditelji strojevima za preradu mesa.

U evidenciji nezaposlenih, pritom, nema dovoljno pomoćnih kuhara i kuharskih radnika, pomoćnih konobara, recepcionera, kućnih majstora pa ni poljoprivrednih radnika.

Svi radnici koje HZZ nakon provedenog testa tržišta rada uputi poslodavcima ne moraju nužno i dobiti posao. Kako objašnjavaju iz HZZ-a, poslodavci trebaju zaposliti radnike s domaćeg tržišta rada ako im je ponuđen dovoljan broj kandidata koji zadovoljavaju postavljene uvjete.

„Poslodavci mogu i ne moraju prihvatiti takve kandidate. No, isto tako, Zavod ne može dati pozitivnu obavijest sve dok kandidata koji zadovoljavaju uvjete ima u evidenciji Zavoda i dok oni prihvaćaju ponuđena zaposlenja“, navode iz HZZ-a.

Pojašnjavaju i da će se poslodavcu, ako u evidenciji nema kandidata koji prihvaćaju poslove, izdati pozitivna obavijest i on može zaposliti stranog radnika.

„Nezaposlena osoba može odbiti ponuđeno zaposlenje no tada se takve osobe odjavljuju iz evidencije radi odbijanja zaposlenja“, poručuju iz HZZ-a. To ne znači da će svaka nezaposlena osoba koja odbije ponuđeni posao biti brisana iz evidencije jer postoje opravdani razlozi radi kojih se ponuđeni posao može odbiti i dalje ostati u evidenciji nezaposlenih.

„Primjerice ako se radi o dislociranom mjestu rada poslodavca do kojeg nema javnog prijevoza, a kandidati nemaju mogućnost vlastitog prijevoza, ako se radi o dvosmjenskom radu za koji nema javni prijevoz, ako se radi o zanimanjima kojih nema na lokalnom tržištu rada, a kandidati iz drugih krajeva RH nemaju mogućnost za preseljenje, ako su uvjeti na razgovoru bitno drugačiji od onih navedenih u testu tržišta rada i slično“, navode iz HZZ-a govoreći o situacijama kada nezaposlena osoba ne gubi status zbog odbijanja ponuđenog posla.

Dakle, poslodavac dok god ima radnika u evidenciji nezaposlenih i oni prihvaćaju posao ne može uvesti stranog radnika. Ako su potrebe poslodavca veće od ponude HZZ-a, uvoz će biti dopušten za dio radnika koji se poslodavcu ne može osigurati na domaćem tržištu.

Iz HZZ-a navode i kako je poslodavac za svakog radnika koji mu je upućen dužan dati povratnu informaciju o ishodu upućivanja „temeljem koje se dalje postupa s kandidatom“. Istodobno se, objašnjavaju, kontaktira i svaka upućena nezaposlena osoba „kako bi vidjeli i njene povratne informacije na temelju kojih se donosi odluka je li poslodavac dobio dovoljan broj radnika ili ne“.

Zanimanja kojih u Hrvatskoj nedostaje

Poslodavci, međutim, ne trebaju zatražiti test tržišta rada za sve profile radnika. Deficitarna zanimanja, poput onih u graditeljstvu, izuzeta su od tog pravila. Na listi deficitarnih nalazi se 42 zanimanja za koja je uvoz radne snage slobodan.

Zidar, tesar, armirač, fasader, zavarivač, monter, klesar, radnik u visokogradnji i niskogradnji, keramičar, vodoinstalater…. To su samo neka od zanimanja za koje je dozvoljen slobodan uvoz iz trećih zemalja. Na toj listi su, primjerice, i bravari, automehaničari, vozači teretnih vozila, kožari, mesari, programeri, slastičari.

Pokušali smo utvrditi i koliko je poslodavaca zatražilo dozvole za uvoz radne snage, odnosno koliko je radnih dozvola već izdano. Iako smo prije dva tjedna te podatke zatražili od MUP-a, odgovor još nismo dobili.

Zanimalo nas je, među ostalim, koliko je radnih dozvola izdano za zanimanja za koja ne treba provoditi test tržišta rada, koliko za zanimanja za koja je taj test potreban, koliko je izdanih radnih dozvola za strance produženo te iz kojih zemalja poslodavci uvoze radnike. Kada te podatke dobijemo, nadopunit ćemo ovaj tekst.

Podaci se ne objavljuju

Podaci o izdanim dozvolama za rad dali bi sveobuhvatniju sliku o uvozu stranih radnika nakon ukidanja kvotnog sustava, tim više jer su poslodavci, nezadovoljni ograničenjima, godinama tražili slobodniji uvoz strane radne snage. Ta im je želja ispunjena uvođenjem testa tržišta rada i listom zanimanja za koje on nije potreban.

Pritom je interesantan i podataka da je MUP, koji je zadužen za izdavanje radnih dozvola, proteklih godina uredno objavljivao statistiku o stanju iskorištenosti kvote za strane radnike. Ti su podaci nerijetko ažurirani više puta tijekom mjeseca. Za tekuću godinu za sada nema niti jednog javno objavljenog podatka o izdanim radnim dozvolama.

Podatak o izdanim radnim dozvolama zanimljiv je i s aspekta pandemije bolesti Covid-19 i prošlogodišnjeg zatvaranja gospodarstva, što se odrazilo i na uvoz radne snage.

Nakon dugo godina, lani propisana kvota za strane radnike nije iskorištena. Prema podacima MUP-a na kraju 2020. godine, ostalo je neiskorišteno 39 385 radnih dozvola iz kvote od njih 78 478.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.