„Za razliku od njegove lažne teze o tome da smo mi dobili više sredstava zato što smo mi nešto najlošiji, ne, mi smo dobili puno sredstava zato što smo se umješno i vješto politički borili za ta sredstva na razini Europskog vijeća, na razini distribucije sredstava iz instrumenta EU sljedeće generacije, gdje imamo 9,9 milijardi eura na raspolaganju, gdje imamo skoro 14 milijarde eura iz Višegodišnjeg financijskog okvira, gdje imamo više od milijarde eura za obnovu od potresa, plus ćemo konzumirati pet milijardi eura iz prošle financijske perspektive (…)“, riječi su kojima je premijer Andrej Plenković odgovorio na molbu novinara u Puli da komentira tvrdnju predsjednika SDP-a Peđe Grbina kako je Hrvatska dobila najviše sredstava iz plana oporavka EU zato što je najsiromašnija.
Međutim, kako to proizlazi iz dokumenata koje na svojim stranicama objavljuje Europska komisija, Grbin je u pravu jer su najveća sredstva zamišljena za one najsiromašnije, odnosno najviše pogođene koronakrizom.
Kao što se to jasno propisuje člankom 2. regulacije kojom se uspostavlja Europski fond oporavka i otpornosti, 70 posto sredstva se raspoređuje na bazi broja stanovnika, odnosno BDP-a po glavi stanovnika te stope nezaposlenosti u zemljama članicama, a 30 posto se izračunava na osnovi pada BDP-a u 2020., odnosno promjena u razdoblju 2020-2021, na osnovi jesenjih prognoza Europske komisije.
