Prominentno ime hrvatske antivakserske scene, Srećko Sladoljev, razbibrigom je nazvao vijest o smrti kantautora Zafira Hadžimanova od Covida-19 tri tjedna nakon cijepljenja, a zatim i postavio vrlo manjkavu i zapravo neuvjerljivu teoriju o tome zašto su cjepiva – s naglaskom na AstraZenecino – navodni “otrov za srce”.
Objava je podijeljena više od tri tisuće puta i u cijelosti prenesena na rubni portal HOP.com.hr.
ACE2 i angiotenzin II
Sladoljev, za početak navodi kako je nemoguće predvidjeti koliko će “spike” proteina biti proizvedeno cjepivima i da se potencijalno najveći broj može proizvesti AstraZenecinim cjepivom. Nadalje, iz njegovih tvrdnji, ali i iz komentara kojima nije proturječio, dâ se iščitati kako će cjepivom proizvedeni spike proteini izaći iz stanica čitavi i vezivati se na angiotenzin konvertirajući enzim 2 (ACE2).
ACE2 je, podsjetimo, receptor na koji se putem spike proteina vezuje SARS-CoV-2, no njegova uloga u tijelu je regulacija tlaka i posredno zaštita srca. Sladoljev u mogućnosti da se proizvedeni S protein veže na ACE2 iščitava njegov mehanizam ubijanja srčanim udarom.
Sladoljev tvrdi sljedeće:
“Prisjetite se da je u samom početku ‘pandemije’ otkriveno kako spike proteini virusa imaju posebno opasne dijelove zbog sposobnosti da se vezuju i time blokiraju ACEII enzime neophodne za sintezu angiotenzina, hormona koji regulira arterijski tlak plućnog optoka važan za optimalni rad pluća! Smanjenje angiotenzina slabi plućne funkcije što tjera srce da pojačano radi. Epidemiološke studije otkrile su da je preko 75% umrlih od kovida-19 imalo srčane probleme, a muškaraca je bilo više nego žena. Gen za ACEII nalazi na X kromosomu, muškarci imaju jedan (jednu „tvornicu“ ACEII!), dok žene imaju dva X, (dakle dvije „tvornice“ ACEII) pa su im šanse za preživljavanje veće.
Vezano za ovaj navod obratili smo se predstojniku Zavoda za opću kliničku kardiologiju Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb Eduardu Margetiću. Za početak, potvrdio je da se gen za angiotenzin konvertirajući enzim 2 (ACE2) nalazi na X kromosomu. No iz njegovog odgovora proizlazi da Sladoljev u najboljem slučaju nije precizan.
“Primarna uloga ACE2 odnosi se na renin-angiotenzinski sustav (RAS), poznat po svojoj ulozi u kontroli krvnog tlaka, prvenstveno putem djelovanja angiotenzina II. Angiotenzin II uzrokuje povišenje krvnog tlaka kroz vazokonstrikciju (stezanje krvnih žila, op. a.) i promjene na bubrezima koje povećavaju volumen krvi. Ako se razina angiotenzina II ne kontrolira, to može dovesti do povećanog zadržavanja tekućine, posebno u bubrezima. Zbog vazokonstrikcije, lokalna tkiva mogu postati hipoksična, primajući niže razine kisika u krvi. ACE2 razgrađuje angiotenzin II. Ovo djelovanje je vazoprotektivno, smanjujući učinke angiotenzina II na krvožilni sustav i bubrege”, navodi Margetić.
Predstojnik kardiologije na KBC-u Zagreb podsjeća da je djelovanje virusa SARS-CoV-2 tako opasno upravo zbog njegovog vezivanja na ACE2 putem šiljastog (“spike”) virusnog proteina. Vezivanje je prvi od dva koraka neophodna za ulazak u stanice i infekciju. Drugi je korak fuzija virusne i stanične membrane.
“ACE2 je transmembranski protein, koji se nalazi na epitelnim i endotelnim stanicama gornjeg i donjeg dišnog trakta, srca i krvožilnog sustava, bubrega i dijelova gastrointestinalnog trakta. To je ektoenzim, što znači da se njegovo djelovanje događa izvan stanica. Sveprisutna priroda ovog receptora dijelom objašnjava zašto SARS-CoV-2 može utjecati na toliko različitih organa“, pojašnjava Margetić.
Kako virusna infekcija napreduje, nastavlja, dio imunološkog odgovora često uključuje smanjenje broja receptora na staničnoj površini koji sudjeluju u infekciji.
“U ovom slučaju, smanjenje broja ACE2 receptora može negativno utjecati na ravnotežu RAS-a. To dovodi do povećane razine angiotenzina II i njegovih učinaka na krvožilni sustav. To uključuje porast krvnog tlaka, povećanje volumena krvi i tekućine. Utječe i na regulaciju upalnih odgovora, uključujući povezane citokine i puteve komplementa”, navodi doktor Margetić. Ovi učinci mogu pridonijeti naknadnom oštećenju tkiva, poput oštećenja pluća uzrokovanog propadanjem epitelno-endotelnih barijera, nastavlja.
“Vrijeme nekih simptoma povezanih s tim učincima poklapa se s kasnijom, ili drugom, ozbiljnijom fazom infekcije kod nekih pacijenata”, pojašnjava predstojnik Zavoda za opću kliničku kardiologiju KBC-a Zagreb.
“Otrov za srce”
Nakon “pojašnjenja” uloge angiotenzina (II?) i ACE2, Sladoljev dolazi do zaključka da će se spike proteini proizvedeni cjepivom pretvoriti u “otrov za srce”.
Iz svega poznatog, jasno je da mRNK cjepiva uz proizvodnju imunoprovocirajućeg materijala važnog za stvaranje protutijela, stvaraju i opasan OTROV ZA SRCE. Običnom matematikom jasno je da ga najmanje proizvodi cjepivo Pfizera, više Moderne, a najviše cjepivo AstraZenece! Posljedice su vidljive. Liječnici kažu “umrli su od srca”. Ja kažem, “ne nisu umrli od srca, umrli su od cjepiva!”
Dr. Margetića upitali smo i jesu li mu ove tvrdnje uvjerljive, odnosno stvaraju li cjepiva taj opasan “otrov za srce”, zbog čega se srčani bolesnici ne smiju cijepiti.
Odgovara nam da takozvana mRNA cjepiva (Pfizer-BioNTech, Moderna) imaju za cilj produciranje što većeg broja virusnih proteina šiljka (S) u stanicama. S proteini potiču proizvodnju antitijela koja bi se vezala na istovrsne proteine na virusnoj membrani i na taj način neutralizirala SARS-CoV-2 virus.
“Hipoteza, da bi nakon primjene cjepiva došlo do smanjenja broja ACE2 receptora na membrani stanica te posljedičnog povećanja razine angiotenzina II i njegovih negativnih učinaka na krvožilni sustav, nije istražena, a kamoli potvrđena. Slično vrijedi i za vektorska cjepiva (AstraZeneca) kod kojih je teoretska mogućnost interferencije s ACE2 još manje vjerojatna”, navodi on.
Malu vjerojatnost tumači podacima iz SAD-a nakon što je 13.7 milijuna stanovnika primilo mRNA cjepiva. Unutar mjesec dana zabilježeno je 28 smrtnih slučajeva (16 Pfizer-BioNTech, 12 Moderna) dok je očekivana smrtnost u populaciji te veličine i u tom vremenskom razdoblju iznosila – 168.
“Među štićenicima u domovima za starije i nemoćne osobe (populacija s puno komorbiditeta), među 7.006 cijepljenih unutar sedam dana od primjene vakcine zabilježeno je 129 smrtnih slučajeva. Potrebno je naglasiti da je broj umrlih bio veći u populaciji necijepljenih štićenika. Temeljem iznesenih podataka, tendenciozno i neargumentirano je tvrditi da cjepiva uzrokuju povećanu smrtnost. Stoga svakako preporučujem cijepljenje kardiovaskularnim bolesnicima“, navodi Margetić.
Močibob: S protein se razgrađuje već u stanici
Vezano za “otrov za srce” obratili smo se i doktoru biokemije Marku Močibobu s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, kako bismo utvrdili što se do sada zna o detaljima Sladoljevljeve teze. Močibob se u potpunosti slaže s interpretacijama dr. Margetića i zaključuje kako bi problemi na koje Sladoljev upućuje naprosto bili otkriveni, da su stvarni.
“Da postoji i najmanja mogućnost da se pojave problemi s krvnim tlakom ili povećana učestalost srčanih udara, to bi se sigurno otkrilo još u trećoj fazi testiranja cjepiva i takvo cjepivo nikad ne bi došlo do tržišta. Do sada su cijepljeni već deseci milijuna ljudi s oba tipa cjepiva i ovakve tvrdnje su stvarno deplasirane”, zaključuje Močibob.
Njega smo upitali hoće li stanica nakon proizvodnje spike proteina temeljem naloga iz cjepiva, izlučiti ili izbaciti S protein u cijelosti, koji se zatim može vezivati na ACE2 receptore, kao što se dâ zaključiti iz statusa Srećka Sladoljeva.
Naime, prema opisu predavača i liječnika Mobeena Syeda to se ne bi trebalo dogoditi. Prije napuštanja stanice, spike protein će biti probavljen od strane proteosoma koji će ga razbiti u manje komade. Nadalje, Syed navodi da ti proteini čak neće ni napustiti ni tkivo. Močibob se slaže s ovakvim izlaganjem funkcioniranja mehanizma kojim cjepivo omogućuju razvoj imuniteta.
“S protein se već u stanici razgradi, a na površini stanice se izlože njegovi dijelovi. Takvi razgrađeni ostaci S proteina više nemaju svoje izvorno svojstvo vezanja na ACE2 i ostaju vezani na površini stanice koja ih je proizvela, jer su vezani za MHC (glavni kompleks/sustav histokompatibilnosti)”, odgovara nam Močibob. Pritom ističe još jednu važnu karakteristiku S proteina.
“S protein je membranski protein. To znači da ostaje vezan na površini stanice na koju je cjepivo djelovalo (tj. koje su apsorbirale Moderninu / Pfizerovu mRNA ili unijele u sebe virusni vektor AstraZenece) i neće se izlučiti u slobodnu cirkulaciju te se stoga ne može vezivati na ACE2 receptore. S protein ostaje usidren na površini stanice koja ga je proizvela, a imunološki sustav tijekom ‘učenja’ prepoznavanja novog antigena usput će uništiti stanicu koju je prepoznao kao ‘zaraženu’ zbog prisutnosti imunološkom sustavu nepoznatog proteina na njenoj površini”, pojašnjava biokemičar.
Što ako ih nekoliko pobjegne nakon samouništenja stanice?
Doktor Syed u svojoj prezentaciji objašnjava i što se događa nakon smrti stanice. Viškove neupotrebljene mRNA koji ispadnu iz nje razgradit će enzim ribonukleaza (RNaza). “Neprobavljene” proteine šiljka dočekat će obrambene stanice makrofazi i dendriti.
Nekoliko spike proteina koji bi mogli umaći ovim stanicama i privezati se za ACE2 receptore stanica, naprosto ne mogu napraviti štetu koju radi virus, nastavlja. Oni neće ubiti stanicu i replicirati se poput virusa; mogu je tek nakratko staviti van funkcije. S protein će ostati na površini stanice, koja čak može probaviti ACE2 receptor na kojemu se nalazi taj protein i obnoviti ga. Upravo zbog sposobnosti obnavljanja ACE i ACE2 se lijekovi za tlak moraju piti svakodnevno, pojašnjava dr. Syed.
“Ako nismo u stanju podnijeti vakcinu, tu malu količinu S proteina proizvedenu preko mRNA, onda nismo u stanju izdržati ni infekciju SARS-CoV-2, koja će nas u tom slučaju poharati”, navodi. Zaključuje da nakon vakcinacije spike proteini neće lutati tijelom i blokirati ACE2, odnosno da se cjepivo neće ponašati poput virusa.
Broj spike proteina
Doktor biokemije Marko Močibob osim toga smatra da je besmisleno Sladoljevljevo plašenje neizvjesnošću koliko će spike proteina biti proizvedeno cjepivom. To po njemu uopće nije važno.
“Važan je ishod, tj. razina imuniteta koja se postiže uz što manje nuspojava. Naravno da je količina mRNA u Pfizerovom i Moderninom cjepivu različita, jer su te dvije kompanije svoja cjepiva razvijale neovisno. K tome, nije važna samo količina mRNA – važno je i kako točno izgledaju lipidne čestice u koje je mRNA ‘pakirana’ te pomoćne tvari. Ukratko, doza cjepiva se empirijski (iskustveno) optimira u ranim fazama razvoja lijeka ili cjepiva i ovisi o jako puno faktora, a ne samo o količini aktivne tvari, u ovom slučaju mRNA”, zaključuje biokemičar.
Tko sve preporučuje srčanim bolesnicima da se cijepe
Napomenimo i da Britanska fondacija za srce, koja okuplja medicinske stručnjake za kardiovaskularne bolesti i desetljećima se bavi edukacijom i prevencijom bolesti srca, kako vježbanjem i prehranom tako i investiranjem u napredna medicinska istraživanja, ne vidi prijetnju u cjepivima. Isto je i s Irskom fondacijom za srce, ali i australskim institutom nazvanim po svjetski poznatom kardiokirurgu, Victoru Changu, koji okuplja 250 specijalista za bolesti srca.
Omjer rizika i koristi za bolesnike sa srčanim problemima je ogroman, poručuje njihov kardiolog Bob Graham.
“Za pacijente koji nemaju srčane bolesti, omjer rizika i koristi je negdje između 2.200 prema jedan, do 220.000 prema jedan, što znači da će im biti gore ako ne prime cjepivo i ako obole od Covida. Odnos rizika i koristi posebno ide na ruku osobama sa srčanim oboljenjima koje će uzeti cjepivo. Nema kontraindikacija ili nema poznatih nuspojava kod ljudi koji imaju srčane bolesti u smislu primanja cjepiva, tako da nema razloga da ga ne dobiju”, navodi on na stranicama Instituta za istraživanje srca Victor Chang.
Na koncu, i Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ustvrdio je za Faktograf da nije poznat mehanizam kojim bi cjepivo izazvalo srčane udare.
Neukusno spominjanje preminulog Hadžimanova
U tom smislu je netočno tvrditi da se nije smio cijepiti ni Zafir Hadžimanov, glazbenik čija je smrt od srčanog zastoja uslijed zaraze Covidom poslužila kao povod za Sladoljevljev post. Njegovom sinu Vasilu Sladoljev je poručio:
Poštovani gospodine Vasil Hađimanov, Vaš otac klasičan je primjer onih koji stradavaju zbog cjepiva! Kao srčani bolesnik on se NIJE SMIO cijepiti. Detaljno ću u slijedećoj objavi objasniti gdje je smrtonosna klopka.
Sladoljev je pritom ignorirao opće poznatu i javno deklariranu činjenicu da cjepiva protiv koronavirusa nakon prve doze ne pružaju potpunu zaštitu od Covida-19, kao i da su srčani bolesnici iznimno ranjivi na tu bolest.
Vasil Hadžimanov, glazbenik poput oca, već je istupao putem društvenih mreža zbog teorija da mu je otac umro od cijepljenja. Među ostalim, podijelio je i viralnu anketu provedenu na Facebooku koju su na temu cijepljenja ispunjavali liječnici, farmaceuti i biolozi, a obratio se i osobama koje povezuju smrt njegovog oca s cijepljenjem ili smatraju kako je ona dokaz da cjepiva ne funkcioniraju.
Svim bolesnicima koji ovde stavljaju sramne komentare poručujem da je moj otac umro od posledica Kovid 19 virusa. Kao teški srčani bolesnik posledice virusa nije mogao da izdrži. Vakcinisao se jednom, što da znate bilo šta dalje od vaše guzice, nije dovoljno za zaštitu od ovog strašnog virusa.
Izrael
U post o Hadžimanovu Sladoljev je “ugurao” i demantiranu tvrdnju iz članka portala Logično o velikoj smrtnosti od Covida-19 u Izraelu nakon cijepljenja (iVijesti). U objavi o cjepivu kao “otrovu za srce” Sladoljev nastavlja širiti netočne informacije iz tog teksta:
Smrtnost cijepljenih višestruko je veća nego je smrtnost opće populacije, a posebno je visoka kod mlađih od 65 godina! U Izraelu više od 200 puta. Pogođeni su ljudi sa SRČANIM PROBLEMIMA (1), a od kovid-19 obolijevaju upravo CIJEPLJENI (2)!
Brojke u zagradama, inače, ne označavaju nikakve fusnote. A slične, demantirane brojke od oko 260 puta više šansi za smrt nakon cijepljenja osoba mlađih od 60 godina, iznosio je notorni Children’s Health Defense, udruga kojom upravlja jedan od glavnih financijera antivakserskog pokreta Robert Kennedy Jr.
HealthFeedback je tim povodom objasnio da se u ovakvim objavama sustavno miješaju osobe koje su primile jednu dozu cjepiva s onima koje su primile obje doze.
Cijepljenje u Izraelu je u stvarnosti dovelo do toga da su hospitalizacije pale i u skupinama mlađih i starijih od 60 godina. Rezultati su najranije zapaženi kod prioritetnih, starijih skupina, koje su ranije primile obje doze cjepiva.
Podsjetimo, dužnosnici izraelskog ministarstva zdravstva krajem veljače su učinkovitost Pfizerovih vakcina nazvali ‘dramatičnim‘. Dva tjedna nakon druge doze vakcina Comirnaty u 99,2% štiti od ozbiljnih oblika bolesti, šanse za hospitalizaciju smanjuje za 98,9%, dok smrtnost smanjuje u 95.8% posto, naveli su.
Vakcinaciju Pfizerovim cjepivom Izrael je započeo 19. prosinca 2020. Tek u prvom tjednu travnja dosegli su 56 posto populacije koja je primila obje doze (61% ih je primilo bar jednu).
Polovicom siječnja su premašili 80 tisuća aktivnih slučajeva zaraze i oko 8.000 novozaraženih dnevno. Procijepljenost je tada bila relativno mala – oko 11 posto, a obje doze primilo je tek 2,5 posto stanovništva (Our World in Data). Deset dana kasnije uslijedila je najveća smrtnost od Covida-19. Preminula je 101 osoba u jednom danu.
Do veljače su opazili su da prioritetne skupine za cijepljenje, stariji od 60 godina, padaju u zastupljenosti među novozaraženima i hospitaliziranima. To se nije događalo ranije, kao posljedica prijašnjih lockdowna.
Primijetili su i da je u gradovima gdje se cijepljenje odvijalo ranije zamjetan pad novih infekcija i hospitalizacija. Na koncu, potvrdili su efikasnost Pfizerovog cjepiva deklariranu nakon treće faze ispitivanja cjepiva: par tjedana nakon prve doze bilježe 57% manje simptomatskog Covida i 62 % manje simptoma teške bolesti te dramatičan pad od 94 posto nakon druge doze.
Necijepljene osobe činile su većinu smrti od Covida-19; početkom veljače više od 97% smrtnih slučajeva od Covida u Izraelu bili su ljudi koji nisu bili cijepljeni. Štoviše, utvrđeno je da su cijepljenjem odraslih zaštitili i djecu od Covida-19 u Izraelu. Krajem veljače konačno je zapažen i pad u višku smrtnosti za tu zemlju.
U trenutku kada Sladoljev izjavljuje da cijepljene osobe mlađe od 60 umiru oko 200 puta više nego necijepljenje, više od pola populacije Izraela je primilo cjepivo. Tako velik rast smrtnosti tako velikog udjela Izraelaca zasigurno bi bila vidljiva u višku ukupne smrtnosti u toj zemlji, isto kao što je pojačana smrtnost od Covida jasno detektirana u veljači. Međutim, smrtnost od svih uzroka je sredinom ožujka pala na petogodišnji prosjek.
Dezinformacijama koje se šire o Izraelu su mnogobrojne i Faktograf je u nekoliko navrata pisao o njima. [1, 2].
Pojačanje bolesti putem antitijela
Sklonost navodno težem obolijevanja od Covida-19 nakon primitka cjepiva Sladoljev “objašnjava” i u zadnjem paragrafu svoje objave o “otrovu za srce”, ali sada skače na drugi mehanizam.
Znanost je za neke od virusa prehlade (u koje spadaju i korona virusi!) otkrila tzv. ADE (engl. Antibody Dependent Enhancement) fenomen. Posebnost ovog fenomena je u tome što ADE protutijela ne djeluju na viruse neutralizirajuće, NE, već na zanimljiv način virusima pomažu UĆI U STANICE! To možda može objasniti činjenicu da prehlade nisu sezonska bolest kao gripa, već se javljaju u svako doba godine. Odrasli se prosječno godišnje prehlađuju 1 – 2 puta, a djeca čak 6 – 7 puta. Iako smo se svi mnogo puta u životu zarazili virusom korone, večina ljudi u serumu nema prirodnih protutijela protiv korone. Zašto? Možda prirodna otpornost protiv korone zbog ADE fenomena ovisi između ostalog I o tome što nemamo protutijela? Imunologija nije jednostavna. Posebno nije jednostavna kada na temelju činjenica nešto treba shvatiti (i odlučiti!) Stožer na čijem je čelu policajac.
Imunologija doista nije jednostavna. Međutim, ADE fenomen je prilično poznata stvar i od samih početaka istraživanja cjepiva protiv Covida-19 posvećena mu je posebna pažnja. Rezultati cijepljenja do sada su pokazali da antitijela djeluju zaštitno, a ne ugrožavajuće za cijepljene.
O ADE fenomenu doznalo se, osim u slučaju RSV-a, i kroz virus denga groznice. Potonja je bila osobito opasna za djecu masovno cijepljenu na Filipinima, koja nisu ranije bila izložena virusu. Pretpostavlja se da su djeca zbog cjepiva oboljela od težeg oblika, a četrnaestero od 800.000 cijepljene djece je umrlo. Jedan od načina na koji ADE funkcionira opisuje doktor Barry Bloom s Harvardove škole za javno zdravlje.
“ADE je uzrokovan antitijelima za virus koja ga neće neutralizirati. To omogućuje virusu da ‘proguta’ stanice koje imaju receptore za antitijela, ali ne i za virus”, navodi Bloom. Primjer takvih stanica su imunosne stanice poput makrofaga, koje su uglavnom nedostupne virusima. I ovo se češće događa kod virusa koji imaju više varijanti, a primjer je upravo denga s četiri soja.
Poznavanje ovog fenomena doveo je do izbora da se cjepivima cilja baš dio proteina šiljka. U fazama testiranja na životinjama otkrili su da je kod nekih sisavaca ciljanje jednog od proteina jezgre SARS-CoV-2 uzrokovao ADE.
U kasnijim testiranjima cjepiva Moderna, Pfizer/BioNTech, AstraZeneca/Oxford, Gamaleya, CanSino, J&J’s i Novavax’s nisu pokazala da izazivaju ADE. Do sredine veljače i nakon nekoliko milijuna podijeljenih cjepiva nije prijavljen niti jedan slučaj. ADE nije primijećen ni kod unosa plazme s antitijelima kod terapije oboljelih od Covida-19.
To ne znači da je priča o ADE završila – ona se može zakomplicirati pojavom novih varijanti. No zasad se ADE nije pokazao kao rizik u slučajevima tzv. britanskog ili južnoafričkog soja, kako kod cijepljenja, tako i kod reinfekcija.
