Pod povećalom

Ministarstvo srezalo trošak analize koja bi trebala pokazati kako Hrvatska koristi EU fondove

Pred Hrvatskom je dosad najvažnija evaluacija korištenja EU fondova. Ministarstvo EU fondova je predviđeni trošak evaluacije srezalo za sedam puta.
Na slici: ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak. Foto: HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) čak je sedam puta umanjilo vrijednost javne nabave za vanjsku evaluaciju osam od 10 prioritetnih osi u Operativnom programu „Konkurentnost i kohezija“ (OPKK). Riječ je o najvećem EU fondu u kojem je u razdoblju 2014. -2020. godina Hrvatskoj na raspolaganju preko osam milijardi eura (s uključenim nacionalnim doprinosom od 1,2 milijarde eura).

Takvo značajno rezanje troškova vrednovanja potrošnje sredstava iz najizdašnijeg EU fonda u MRRFEU pravdaju koronakrizom, iako se većina troška pokriva iz sredstava EU. No, pitanje je može li se kvalitetno vrednovanje korištenja sredstva obaviti za sedam puta manji iznos od prvotno planiranog.

Planom vrednovanja OPKK, donesenim u veljači prošle godine, za evaluaciju odnosno vrednovanje osam od deset prioritetnih osi OPKK-a, procijenjen je trošak od ukupno 1,45 milijuna eura (bez PDV-a) ili gotovo 11 milijuna kuna (bez PDV-a). Međutim, MRRFEU je procijenjenu vrijednost nabave smanjio na 1,6 milijuna kuna (bez PDV-a).

Za sedam puta smanjili vrijednost nabave

Dokumentacija o nabavi by FaktografHR on Scribd

„Zbog narušene gospodarske situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa značajno su sva ministarstva pozvana na reviziju odnosno smanjenje troškova. U skladu s navedenim, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU je pristupilo horizontalnom smanjenju iznosa planiranih vrijednosti nabava za 2021. godinu pa tako i za nabavu vrednovanja učinka“, navode iz MRRFEU u odgovoru na naš upit.

Dodaju pritom kako tijekom postupka prethodnog savjetovanja nije došao niti jedan upit, niti primjedba zainteresiranog gospodarskog subjekta koja bi se „odnosila na procijenjenu vrijednost predmeta nabave ili grupa predmeta nabave“.

S druge strane, iz dokumentacije objavljene u postupku javne nabave, proizlazi da se potencijalni ponuđači nisu javili tijekom prethodnog savjetovanja jer „zbog izrazite razlike u procijenjenoj vrijednosti nabave“ nisu u roku predviđenom za savjetovanje „osvijestili da se radi o nadmetanju koje je planirano Planom vrednovanja i koje su očekivali za objavu tijekom 2021. godine“.

Iz MRRFEU na naš upit objašnjavaju kako su „zbog situacije nastale tijekom 2020. godine i s tim povezanih proračunskih ušteda, pokrenuli postupak nabave s procijenjenim vrijednostima nabave manjima od onih predviđenih u Planu vrednovanja OPKK“. Dodaju i kako „procijenjena vrijednost nije konačna“ te se time „omogućava i šire tržišno natjecanje“.

Što znači da procijenjena vrijednost nije konačna? Prema odgovoru MRRFEU: „Ukoliko tržište pokaže da nije moguće ugovoriti vrednovanje po trenutno propisanim uvjetima, Ministarstvo će pristupiti procesu revizije uvjeta nabave usluge vrednovanja“.

Najvažnije vrednovanje dosad

Takav odgovor MRRFEU na naš upit identičan je odgovoru kojeg su dobili gospodarski subjekti koja su, u postupku javnog nadmetanja ministarstvu postavljali dodatna pitanja, s posebnim naglaskom na procijenjenu vrijednost usluge.

Drugim riječima, naručitelj posla je praktično pozvao potencijalne izvođače radova da se ne javljaju na natječaj pa će se raspisati novi s korigiranom procijenjenom vrijednošću nabave.

No u postupku nabave koji je zaključen 12. svibnja, dva su gospodarska subjekta dostavila ponude za obavljanje posla vrednovanja osam od 10 prioritetnih osi OPKK pa ta mogućnost vjerojatno otpada.

Proračunsko razdoblje 2014.-2020. godina prvo je cjelovito proračunsko razdoblje za korištenje EU fondova u Hrvatskoj s obzirom da je punopravna članica Unije postala 1. srpnja 2013. godine. Stoga je analiza korištenja sredstava iz OPKK 2014.-2020. godina, zapravo, najvažnije vrednovanje korištenja EU sredstava do sada. Ono bi ukazalo na moguće propuste u dosadašnjem radu te bilo dobra podloga za buduće kvalitetnije planiranje.

Upravo su na to ukazivali potencijalni ponuđači za posao vrednovanja koji su MRRFEU tijekom postupka javne nabave postavljali dodatna pitanja i zaključujući kako za 1,6 milijuna kuna nije moguće napraviti kvalitetno vrednovanje financijski najizdašnijeg fonda.

„Vrednovanje predstavlja izuzetno složen postupak kojim se utvrđuju rezultati i učinci javnih intervencija, oslanjajući se na metodološki jasne postupke, sve s ciljem robusnih nalaza. Njih s iznosima predviđenima ovom dokumentacijom nije moguće osigurati. Ovako drastično  umanjenje procijenjenih vrijednosti nabave od početno planiranih iznosa onemogućuje  provedbu visokokvalitetnih istraživačkih aktivnosti i na taj način izravno ugrožava mogućnost kvalitetne javne rasprave o rezultatima i naučenim lekcijama intervencija provedenih kroz  OPKK“, navodi se u jednom od dodatnih pitanja upućenih MRRFEU u kojem se traži i poništavanje postupka javne nabave.

„Republika Hrvatska se nalazi u fazi kada su lekcije o korištenju europskih sredstva od izuzetne važnosti, a evaluacija je način da se o društvenim problemima i načinima njihova  rješavanja raspravlja na temelju činjenica i dokaza. Stoga pozivamo Naručitelja da osigura  primjerene uvjete za provedbu vrednovanja koja će u konačnici rezultirati s pouzdanim nalazima koji će biti od koristi Naručitelju, ali i stručnoj i široj javnosti u razmatranju  postignuća dosadašnje provedbe OPKK-a i s važnim spoznajama u smislu usmjeravanja EU sredstava u budućnosti“, upozorili su potencijalni izvođači posla tijekom postupka javne nabave.

Ministarstvo ne vidi problem

Pritom ističu kako su procijenjene vrijednosti nabave „umanjene za čak 686 posto u usporedbi s važećim Planom vrednovanja“ čime su „izravno ugroženi uvjeti za provedbu neovisnog vrednovanja visoke kvalitete“. Dodaje se i kako je najveći problem s ovakvom odlukom o vrijednosti nabave da je „njome potpuno onemogućeno kvalitetno neovisno vrednovanje programskog dokumenta od najveće financijske važnosti u razdoblju 2014.-2020., a čiji bi rezultati trebali doprinijeti aktualnom procesu priprema za financijsko razdoblje 2021.-2027.“.

Koliko je planirana cijena vrednovanja osam od 10 prioritetnih osi OPKK smanjena u odnosu na Plan vrednovanja iz veljače prošle godine zainteresirani izvođači radova prikazali su tablično.

U resornom ministarstvu, međutim, ne vide problem u značajnom smanjenju procijenjene vrijednosti vrednovanja korištenja OPKK. Na naš upit, može li se  za 1,6 milijuna kuna obaviti kvalitetno vrednovanje fonda vrijednog osam milijardi eura, tim više jer je riječ o prvoj evaluaciji za cijelo proračunsko razdoblje pa bi bilo važno dobiti što kvalitetnije podatke, iz MRRFEU odgovaraju:

„Stav je Ministarstva da ukoliko se tijekom ocjene pristiglih ponuda uspješno zadovolje traženi kriteriji, tj. potencijalni ponuditelji dokažu da za potrebe izvršenja predmeta nabave raspolažu s ključnim stručnjacima koji su adekvatno osposobljeni za izvršenje grupe predmeta nabave, da se opravdano može očekivati da će se vrednovanje provesti na kvalitativno odgovarajući način upravo zbog stručnjaka koji traženim iskustvom mogu osigurati provedbu kvalitetnog vrednovanja pojedinih grupa nabave koja su u skladu sa zahtjevima definiranima Opisom posla. Kvaliteta izvršenja usluge je stavljena u fokus i zahtjeva se od ponuditelja.“

Većinu troška vrednovanja plaća EU

Sredstva za postupak evaluacije kako OPKK, tako i drugih fondova EU osiguravaju se iz tehničke pomoći EU. Preciznije sredstvima EU se pokriva 85 posto troška dok je nacionalni doprinos 15 posto. Stoga nas je zanimalo zbog čega je MRRFEU sedam puta smanjio procijenjenu vrijednost vrednovanja osam od 10 prioritetnih osi OPKK, kada se većina tog troška ne osigurava iz državnog proračuna već iz Tehničke pomoći čiji je EU doprinos 236,11 milijuna eura u okviru OPKK.

„Kod Prioritetne osi 10 Tehnička pomoć, kao i kod ostalih prioritetnih osi u okviru OPKK, EU sufinanciranje iznosi 85 posto. Međutim, svi troškovi pa tako i oni vezani za tehničku pomoć se prvotno isplaćuju iz državne riznice, nakon toga se prijavljuju Europskoj komisiji kroz Izjave o izdacima, nakon čega ih Europska komisija uplaćuje u proračun RH, što znači da postoji značajan vremenski odmak od trenutka otkad su sredstva isplaćena do njihovog povrata u državni proračun“, navode iz MRRFEU.

Dodaju i kako je njihov prioritet da u svojstvu Upravljačkog tijela OPKK osiguraju „provođenje kvalitetnog i stručnog vrednovanja te odgovornost prema javnim sredstvima neovisno o tome radi li se o europskim ili nacionalnim sredstvima“.

„Načelo ekonomičnosti također je važno, kao i odgovorno korištenje javnog novca“, ističu iz MRRFEU dodajući kako se sredstva tehničke pomoći koriste i za financiranje pripreme studijske i projektne tehničke dokumentacije za pripremu novih projekata u novom Višegodišnjem financijskom okviru.

Odbor za praćenje OPKK nije konzultiran

Međutim, iako je načelo ekonomičnosti kao i odgovorno korištenje javnog novca važno, resorno ministarstvo o izmjenama, odnosno značajnim smanjenjem sredstava za vrednovanje osam od 10 prioritetnih osi OPKK nije konzultiralo Odbor za praćenje OPKK iako to tijelo razmatra i odobrava Plan vrednovanja. On je, ponovimo, donesen u veljači prošle godine te je procijenjeno da će vrednovanje osam od 10 prioritetnih osi koštati 1,45 milijuna eura ili gotovo 11 milijuna kuna bez PDV-a.

„U skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, Odbor za praćenje razmatra i odobrava Plan vrednovanja i njegove izmjene. Posljednja verzija Plana vrednovanja usvojena je 28. veljače 2020. godine. S obzirom na to da je u Planu vrednovanja jasno istaknuto da su iznosi planiranih financijskih sredstava za provedbu vrednovanja indikativni, Upravljačko tijelo nije radilo izmjene Plana vrednovanja. Također, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je obveznik transparentne javne nabave te iznosi podliježu tržišnom natjecanju, a za postupke nabave odgovara Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Cijenu ne može odrediti Odbor za praćenje, već postupak javne nabave“, objašnjavaju iz resornog ministarstva.

Drugim riječima, resorno ministarstvo nije išlo u izmjene Plana vrednovanja i o tome konzultiralo Odbor za praćenje OPKK, već je njime predviđena indikativna sredstva za postupak vrednovanja umanjilo sedam puta i tako trasiralo postupak javne nabave.

U cijeloj priči indikativan je i podatak da je tijekom 2018. i 2019. godine napravljena evaluacija jedne od prioritetnih osi OPKK – prioritetne osi 3 Poslovna konkurentnost – što je koštalo 1,35 milijuna kuna. Procijenjena vrijednost za osam prioritetnih osi je 1,6 milijuna kuna. Drugim riječima, evaluacija osam područja skuplja je svega 250 tisuća kuna od evaluacije jednog.

„S obzirom na to da se radi o prioritetnoj osi kod koje je s obzirom na dinamiku provedbe već tijekom 2018. godine ostvarena dovoljna zaliha završenih projekata, vrednovanje učinka Prioritetne osi 3 provedeno je mnogo prije od vrednovanja ostalih prioritetnih osi, kada su uvjeti na tržištu bili drukčiji“, objašnjavaju iz MRRFEU.

Dodaju i da se radi o prioritetnoj osi u okviru koje je ugovoren najveći broj projekata.

„Stoga je proces vrednovanja koji uključuje i značajno obimniju obradu postojećih podataka zahtjevniji, a samim time i skuplji, od prioritetnih osi u okviru kojih se provode veliki infrastrukturni projekti kod kojih su korisnici u pravilu javna tijela, a broj projekata i korisnika je manji“, navode iz resornog ministarstva.

Stigle dvije ponude

Postupak javne nabave za evaluaciju koja je Planom vrednovanja ukupno procijenjena na gotovo 11 milijuna kuna, a MRRFEU ju je srezao na okvirnih 1,6 milijuna kuna zatvoren je 12. svibnja. Prema zapisniku s otvaranja ponuda, za posao su se javila dva ponuđača – Projekt jednako razvoj i Zajednica ponuditelja: Urbanex i Equinox Consulting.

Za vrednovanje svih osam prioritetnih osi Projekt jednako razvoj, koji vodi Ana Fresl (ujedno i predsjednica HUP-ove udruge profesionalaca za fondove EU), dao je ponudu tešku 1,4 milijuna kuna bez PDV-a, odnosno 1,54 milijuna kuna s PDV-om.

Zajednica ponuditelja u kojoj su splitska tvrtka Urbanex i mađarski Equinox Consulting dala je ponudu za vrednovanje pet prioritetnih osi za ukupno 808 tisuća kuna bez PDV-a, odnosno nešto više od milijun kuna s PDV-om.

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.