Faktograf.hr

Samo činjenice

Vlada i HDZ “uljepšali” Plenkovićeve izjave o razvijenosti Hrvatske

HDZ i Vlada RH prenijeli su da je Plenković rekao kako su svi krajevi Hrvatske danas razvijeniji nego prije pet godina. Niti je Plenković to rekao, niti je ta tvrdnja točna.
foto HINA/ Daniel Kasap/ dk

„Kao plod naše suradnje, kojom smo ubrzali realizaciju razvojno-socijalnih projekata i korištenje fondova EU-a, danas nema kraja Hrvatske koji nije razvijeniji nego prije 5 godina! Vlada RH u ovoj je krizi bez presedana osigurala oko 11 milijardi kuna za plaće 700.000 radnika kod 120.000 poslodavaca – koji bi inače otišli u stečaj“, objavio je HDZ na svojim mrežnim stranicama citirajući uvodni govor Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade i predsjednika HDZ-a sa sastanka održanog sa županima, gradonačelnikom Grada Zagreba, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina.

Sličnu poruku objavila je i Vlada tijekom sastanka s predstavnicima lokalne uprave i samouprave na svom službenom Twitter profilu, također citirajući Plenkovića.

„Kao rezultat te suradnje sa zadovoljstvom mogu ustvrditi da nema kraja Hrvatske koji danas nije razvijeniji nego što je bio prije pet godina, a u ovoj krizi bez presedana osigurali smo 10 milijardi kn za plaće 680.000 radnika i 120.000 poslodavaca, koji bi inače otišli u stečaj“, stoji u vladinoj objavi.

Što je Plenković zapravo rekao

Rečenice koje HDZ i Vlada pripisuju Plenkoviću, u dvadesetak minuta obraćanja sudionicima sastanka on nije izgovorio. Preciznije nigdje tijekom govora nije spomenuo da „danas nema kraja Hrvatske koji nije razvijeniji nego“ ili „nego što je bio prije pet godina“.

„Ovo partnerstvo smatramo jednim od važnih postignuća naše prve Vlade i uvjereni smo da će to biti praksa od koje nitko u budućnosti neće odustati“, kazao je Plenković u uvodnom govoru referirajući se na to da je tijekom mandata uveo redovite sastanke s predstavnicima županija, gradova i općina.

Ta se praksa temelji na četiri načela.

„Prva je stalan i sustavan dijalog. Druga je provođenje načela funkcionalne decentralizacije (…). Treći je fiskalna decentralizacija“, kazao je Plenković podsjećajući da su izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 2017. godine prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave povećani za 3,3 milijarde kuna u odnosu na ranije razdoblje.

„Četvrto načelo je projektna suradnja, ona koja vas naviše zanima, za koju ste se zalagali u vašim izbornim političkim programima. To je ono što ste obećali vašim biračima i što želite realizirati, a lakše ćete realizirati uz stalnu i kontinuiranu podršku središnje vlasti bez obzira je li riječ o korištenju sredstava iz državnog proračuna, aktivnostima naših javnih poduzeća, vanproračunskih korisnika ili provođenju projekata koji se financiraju europskim sredstvima“, kazao je Plenković uz zaključak:

„Sva ova četiri načela uklapaju se u naš temeljni cilj, a to je politika ravnomjernog razvoja Hrvatske i ono što nam je svima zajedničko – demografska revitalizacija zemlje“.

Kako proizlazi iz Plenkovićevih riječi, dakle, četiri načela suradnje s predstavnicima županija, općina i gradova za cilj imaju politiku ravnomjernog razvoja. To da su svi krajevi zemlje razvijeniji no što su bili prije pet godina nije izgovorio.

No kako je snimka uvodnog govora predsjednika Vlade na samom početku tehnički loša pa je potrebno dosta napora da bi se čulo što Plenković govori, za dodatno smo objašnjenje zamolili Vladu.

Vlada se hvali postignućima, ali nema podatke koji pokazuju veću razvijenost nego prije pet godina

Citirajući objavu na Twitteru, kao i na stranicama HDZ-a, pitali smo je li predsjednik Vlade na tom sastanku izjavio da nema kraja Hrvatske koji danas nije razvijeniji nego je bio prije pet godina te stoji li iza izjave koja mu je pripisana kako na Twitteru Vlade tako i na mrežnim stranicama HDZ-a. Osim toga zatražili smo i pokazatelje koji potvrđuju tvrdnju prema kojoj nema kraja Hrvatske koji danas nije razvijeniji nego je bio prije pet godina.

„Vezano za Vaš upit, pod tvrdnjom da “nema kraja Hrvatske koji danas nije razvijeniji nego što je bio prije pet godina” koji stoji u tvitu Vlade RH, podrazumijeva se da je zahvaljujući razvijanju stalnog dijaloga i suradnje Vlade pod vodstvom Andreja Plenkovića sa svim županijama, gradovima i općinama, neovisno o političkom vodstvu lokalnih jedinica, ostvareno partnerstvo koje je pridonijelo bržoj realizaciji razvojnih projekata te ravnomjernom razvoju svakog dijela Hrvatske, što je jedan od glavnih prioritet ove Vlade“, navode iz Vlade.

Ponavljaju pritom da partnerstvo sa svim županijama, gradovima i općinama grade na četiri načela. Govoreći o prvom – stalnom i sustavnom dijalogu – navode kako je u prošlom mandatu, do izbijanja pandemije Covid-19, izvan Zagreba održano 11 sjednica Vlade „na kojima je ugovoreno preko 29 milijardi kuna vrijednih projekata“.

Podsjećaju i na važnost spajanja ureda državne uprave sa županijama „kako bi se odluke donosile što bliže građanima“. Na važnost spajanja ureda državne uprave sa županijama ukazao je i Plenković obraćajući se županima, gradonačelnicima i načelnicima.

Iz Vlade se osvrću i na fiskalnu decentralizaciju i zakonske izmjene kojima je omogućeno povećanje proračuna jedinicama lokalne i područne samouprave „što je pridonijelo boljoj realizaciji i financiranju projekata“. U prve dvije godine primjene novog zakona o financiranju na lokalnoj razini, prihodi od poreza i prireza na dohodak, „na razini svih 576 jedinica, povećao se za 3,3 milijarde kuna, odnosno za 29,6 posto“.

Međutim, do izmjene zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, došlo je zbog porezne reforme koja je pokrenuta 2017. godine i koja je lokalne proračune ostavila bez dijela prihoda zbog smanjenja stopa oporezivanja dohotka i povećanja neoporezivog odbitka. Zbog toga je država uvela kompenzacijske mjere, a od ove godine se sredstva za fiskalno izravnanje osiguravaju u državnom proračunu, a ne kao ranije iz poreza na dohodak. Reforma je provedena u pet krugova, četiri u prvom mandatu Plenkovićeve Vlade, dok je peti krug na snazi od ove godine (1, 2, 3, 4, 5).

U vladinom odgovoru se poziva i na četvrto načelo projekte suradnje. Osim toga, napominju i kako je predsjednik Vlade na Twitteru objavio – „Nastavljamo suradnju sa svim županijama, gradovima i općinama za ravnomjerni razvoj i demografsku revitalizaciju. Snažnim partnerstvom ubrzana je realizacija projekata i korištenje #fondoviEU” – „što odgovara izrečenom u njegovom obraćanju“.

Pritom u Vladi zaključuju kako je objava na njihovom Twitter profilu opravdana, iako ne potvrđuju da je i točno prenesena.

„Držimo opravdanom rečenicu u Vladinom tvitu koja pojašnjava da zahvaljujući kontinuiranom i snažnom dijalogu, partnerstvu i suradnji Vlade sa svim jedinicama lokalne i područne samouprave, nizu realiziranih razvojnih projekata te bržoj apsorpciji europskih fondova, svi krajevi Hrvatske imaju razvojni iskorak i preduvjete za brži razvoj“, navode iz Vlade.

Pokazatelje koji bi to potvrdili, međutim, iz Vlade nismo dobili.

Podaci HGK pokazuju nejednak razvoj

Javno su zato dostupni podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK), koja već godinama provodi postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih županija prema indeksu gospodarske snage.

Kako se navodi u publikaciji Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali, „HGK indeks gospodarske snage županija kompozitni je indeks koji se izračunava kao zbroj ponderiranih rangova šest gospodarskih pokazatelja te projekcije kretanja stanovništva: BDP po stanovniku, ukupni prihod poduzetnika po zaposlenom, prosječne neto plaće, neto dobit poduzetnika po zaposlenom, prihod na inozemnom tržištu poduzetnika po zaposlenom, stopa nezaposlenosti, projekcija rasta stanovništva“.

Indeks gospodarske snage iznad 100 pokazuje da je pojedina županija iznad prosjeka, dok vrijednost niža od 100 znači da je pojedina županija ispod prosjeka države. Tim se pokazateljem naglašava neusklađenost u razvijenosti „koju je potrebno sagledati kroz potencijale i komparativne prednosti oko kojih treba graditi razvoj pojedinih županija, a time i države u cjelini“.

Prema podacima za 2020. godinu, samo se četiri od 21 županije nalaze iznad prosjeka države – Grad Zagreb, Istarska, Varaždinska i Primorsko-goranska županija. Najniže su pozicioniranje Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija.

Iznad prosjeka države u 2016. godini bile su tri županije – Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija. Na dnu su bile iste županije kao i danas, samo u drugačijem rasporedu jer je Bjelovarsko-bilogorska bila na zadnjoj poziciji.

Neke županije gospodarski slabe

Kada se, pak, ne gledaju samo najbolje i najgore rangirane županije već usporede indeksi gospodarske snage 21 županije u 2016. godini s podacima za 2020. godinu evidentno je da sve županije nisu ojačale svoju gospodarsku snagu. U devet županija ona je u 2020. godini bila niža nego u 2016. godini (Dubrovačko-neretvanska, Zadarska, Međimurska, Karlovačka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Sisačko-moslavačka, Požeško-slavonska, Virovitičko-posavska).

Ostale su županije bilježile makar neznatan rast, poput Koprivničko-križevačke čiji je indeks skočio na 90,3 s ranijih 90,1 ili Osječko-baranjske koja je u 2016. godini imala indeks 79,2 za razliku od 79,6 u prošloj godini.

HDZ i Vlada netočno citiraju premijera

Osim što su „unaprijedili“ izjavu Plenkovića o razvoju, HDZ i Vlada su se poigrali i s dijelom u kojem on govori o pomoći gospodarstvu. Navodeći da je jedan od ključnih elemenata programa Vlade socijalna sigurnost, Plenković se osvrnuo na pandemijsku godinu, odnosno „kovid krizu“, u kojoj je Vlada nizom mjera pomogla očuvanju gospodarstva i zaposlenosti.

„Podsjetit ću, skoro 11 milijardi kuna za plaće 700 tisuća radnika, premošćivanje krize za više od 120 tisuća poslodavaca“, kazao je Plenković.

I Vlada i HDZ su „premošćivanje krize za više od 120 tisuća poslodavaca“ preveli u poslodavce „koji bi otišli u stečaj“. Što se tiče broja radnika koje je Plenković spomenuo, Vlada ih je prevela u 680 tisuća, dok je HDZ citirao brojku koja je i izrečena.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.