Faktograf.hr

Samo činjenice

Davor Derenčinović najizgledniji kao novi sudac Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu

Definitivnu odluku treba donijeti Parlamentarna skupština Vijeća Europe na zasjedanju idućeg tjedna.
CherryX

Sve je bliže donošenje konačne odluke o tome tko će iz Hrvatske biti novi sudac, odnosno sutkinja, Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu. Parlamentarni Odbor za izbor sudaca ECHR-a predložio je Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe da to bude Davor Derenčinović, predstojnik katedre za Kazneno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

U preporuci objavljenoj u srijedu kasno poslijepodne stoji da nakon provedenog saslušanja troje kandidata koje je predložila hrvatska vlada „Odbor preporučuje Parlamentarnoj skupštini, većinom glasova, Davora Derenčinovića kao najkvalificiranijeg kandidata“. Drugoplasirana je ustavna sutkinja Lovorka Kušan koja je dobila tek malo manje glasova od Derenčinovića, dok se treći kandidat, sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela, ne navodi u preporuci Odbora.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter


Definitivnu odluku treba donijeti Parlamentarna skupština na zasjedanju idućeg tjedna. Tada će se ponovno glasati o sve tri pristigle kandidature. Prema dosadašnjoj praksi, Parlamentarna skupština u pravilu podrži kandidata kojeg je preporučio Odbor.

Novi sudac iz Hrvatske trebao bi stupiti na dužnost 1. siječnja 2022. kada dosadašnjoj sutkinji Kseniji Turković istječe devetogodišnji mandat.

Davor Derenčinović, pored toga što je predstojnik i predavač Katedre za kazneno pravo, angažiran je u mnogim domaćim i međunarodnim institucijama. Zamjenik je predsjednika GRETA-e, stručnog tijela u Vijeću Europe protiv trgovine ljudima, gotovo deset godina je ad hoc sudac na Sudu za ljudska prava, bio je član stručnih skupina pri Vijeću Europe za borbu protiv terorizma i korupcije te više puta u Etičkom izbornom povjerenstvu. U vrlo opširnom životopisu navodi i članstvo u Komisiji Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije te u Pravnom odboru Komisije biskupskih konferencija EU-a (COMECE). Predsjednik je Akademije pravnih znanosti Hrvatske.

N1

Bio je i predsjednik Komisije za pomilovanja u mandatu bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je neslavno raspuštena. Navodi i da je veteran Domovinskog rata i nositelj spomenice. Govori engleski i francuski jezik. Rođen je u Zagrebu 1970. godine.

Ispitivanje kandidata iza zatvorenih vrata

Saslušanje Davora Derenčinovića, Lovorke Kušan i Marina Mrčele pred Odborom za izbor sudaca ECHR-a održano je prošlog petka u Parizu iza zatvorenih vrata bez prisutnosti javnosti. Kako nam je objašnjeno u tajništvu Odbora, na taj se način želi zaštiti privatnost ispitivanih kandidata. Stoga je ostalo nepoznato javnosti kako su tekli razgovori, koji su članovi Odbora i iz kojih zemalja bili najaktivniji u postavljanju pitanja kandidatima iz Hrvatske i što ih je najviše zanimalo.

Odbor ima 22 člana, delegiranih od političkih grupacija prema zastupljenosti u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. U Odboru su najbrojniji zastupnici iz grupacije socijalista, demokrata i zelenih (SOC) sa 7 zastupnika. Slijede pučani (EPP/CD) sa 6 mjesta, koji ujedno i predsjedaju Odborom, a imaju i prvog zamjenika predsjednika. Konzervativci (EC/DA) i liberali (ALDE) imaju po 3 člana, a ujedinjena ljevica (UEL) jednog člana Odbora. Uz njih, članovi su, po službenoj dužnosti, i predsjednik Odbora za pravne poslove i ljudska prava te Odbora za ravnopravnost i nediskriminaciju. U Odboru nema članova iz Hrvatske, a da ih kojim slučajem ima, oni bi mogli sudjelovati u ispitivanju i raspravi, ali ne i glasati. Odbor može odlučivati ako je na sjednici prisutno najmanje trećina članova (njih sedam).

U nedostatku javne sjednice, tijek intervjua s kandidatima može se ipak nazrijeti iz Procedure o izboru sudaca ECHR-a. Kandidati, pa tako i aktualni iz Hrvatske, intervjuirani su jedan po jedan, u razgovoru ne dužem od 45 minuta u kojem se kandidat predstavlja i odgovara na pitanja članova Odbora. Oni ih mogu pitati bilo koje pitanje, poput poznavanja prakse Suda za ljudska prava, životnih i profesionalnih stavova i dijelova životopisa, na bilo kojem od dva službena jezika, francuskom i engleskom. Potom članovi Odbora raspravljaju o kompetencijama kandidata i glasaju.

Pored nedostatnih informacija kako su prošli intervjui, vrlo je štura i u srijedu objavljena preporuka Odbora da Parlamentarna skupština odabere Davora Derenčinovića kao najkvalificiranijeg. Piše samo da je na ispitivanju kandidata sudjelovalo 20 članova Odbora, ali ne i koliko je svaki od kandidata dobio glasova. Ono što je vidljivo iz pravila o proceduri izbora sudaca jest da glasanje mora biti tajno, jednako kao i ono na zasjedanju Parlamentarne skupštine.

Neće biti rasprave u Parlamentarnoj skupštini

Da je procedura izbora sudaca Suda za ljudska prava prilično izmaknuta od javnosti pokazuje i činjenica da ni njihov izbor u Parlamentarnoj skupštini nije puno otvoreniji i podložan javnom propitivanju. Naime, 318 zastupnika iz parlamenata 47 država članica Vijeća Europe ne raspravlja o kandidatima sa skupštinske govornice, štoviše – prema pravilima – uopće nije predviđena rasprava nego isključivo glasanje i to tajno.

U slučaju da nitko od troje kandidata ne dobije apsolutnu većinu, glasanje se ponavlja idućeg dana kada je dovoljna i relativna većina. Tako će biti i u slučaju troje kandidata iz Hrvatske. Glasanje Parlamentarne skupštine predviđeno je za utorak 22. lipnja, a eventualni drugi krug izbora u srijedu 23. lipnja.

Zemlje članice Vijeća Europe ovisno o svojoj veličini imaju razmjeran broj zastupnika u Parlamentarnoj skupštini. Najbrojnije su delegacije Francuske, Njemačke, Italije, Rusije, Turske i Velike Britanije, s po 18 zastupnika. Hrvatska ima pet zastupnika i oni, za razliku od glasanja na Odboru, mogu glasati o kandidatima iz Hrvatske na plenarnom zasjedanju.

Parlamentarna skupština obično potvrdi izbor Odbora. Pregledali smo 15 posljednjih imenovanja sudaca i svi su redom nakon podrške Odbora dobili i podršku parlamentarne većine. Izuzetak su primjeri tri države koje imaju priličan demokratski deficit.

Tako je Odbor u travnju odbio listu kandidata iz Poljske zbog nacionalne procedure izbora koja nije bila u skladu sa standardima Vijeća Europe. Odužio se i izbor suca iz Turske čije je kandidate Odbor odbio 2017. godine jer nisu ispunjavali kriterije za izbor, potom su u ponovljenom postupku neki kandidati odustali da bi konačno Odbor izglasao jednog kandidata 2019. godine. I kandidati iz Albanije prolazili su slično, prvo su 2016. godine odbijeni zbog loše nacionalne procedure, potom 2017. zbog nedovoljnih kvalifikacija, da bi Odbor konačno 2018. izglasao jednog od troje kandidata. No, i u tim suspektnim slučajevima Parlamentarna skupština se složila sa svakom odlukom Odbora za izbor sudaca.

Procedura izbora počela još u studenom

Višemjesečna procedura izbora nasljednika ili nasljednice Ksenije Turković na Europskom sudu za ljudska prava započela je u Hrvatskoj još u studenom prošle godine kada je raspisan javni natječaj. Javilo se ukupno sedam kandidata. Pored Davora Derenčinovića, Lovorke Kušan i Marina Mrčele, svoje prijave poslalo je još troje profesora sa zagrebačkog Pravnog fakulteta – Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo, Snježana Vasiljević, docentica s Katedre za europsko javno pravo i Antonija Petričušić, docentica s Katedre za sociologiju. Stigla je i prijava Denisa Krajcara, javnog bilježnika iz Pule.

Poput procedure u Strasbourgu, i početak selekcije u Hrvatskoj bio je prilično zatvoren. Javnost je saznavala o kandidatima iz neslužbenih izvora ili putem priopćenja nakon zatvorenih sjednica Vlade. Tek se sada mnoge od tih informacija mogu pročitati u pismu kojeg je Hrvatska uputila glavnom tajniku Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.

Iz njega je vidljivo da je o sedmero prijavljenih prvo odlučivalo peteročlano Povjerenstvo za izbor kandidata RH za suca pri Europskom sudu za ljudska prava na čijem je čelu bio HDZ-ov saborski zastupnik Damir Habijan, član saborskog Odbora za pravosuđe. Uz njega, članovi Povjerenstva bili su i Snježana Bagić, sutkinja Ustavnog suda, Damir Kontrec, sudac Vrhovnog suda, Vesna Crnić-Grotić, predstojnica Katedre za međunarodno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci te Ivan Crnčec, tadašnji pomoćnik ministra pravosuđa i uprave.

Uvjeti natječaja koje je raspisalo Povjerenstvo, bili su da kandidati moraju biti „visokog moralnog ugleda“, da moraju biti suci najviših sudova ili ugledni pravni stručnjaci, odnosno doktori pravnih znanosti s najmanje 12 godina radnog iskustva ili da su magistri pravnih znanosti s najmanje 15 godina staža. Uvjet je bio i da nisu stariji od 65 godina te poznavanje francuskog i engleskog jezika, službenih jezika Vijeća Europe .

U selekcijskom postupku, među ostalim, provedeni su intervjui sa svim kandidatima, postavljana su im identična pitanja oko kojih su se prethodno usuglasili članovi Povjerenstva. Naglasak je bio na praksi Europskog suda za ljudska prava i implementaciji Konvencije o ljudskim pravima u slučajevima iz Hrvatske, ali i drugih država, a prošli su i testiranje znanja stranih jezika. Glasanje o kandidatima je bilo tajno u nekoliko krugova, navodi se u hrvatskom pismu Vijeću Europe.

Zlata Đurđević bila rezervna kandidatkinja

Povjerenstvo je uz troje kandidata – Derenčinovića, Kušan i Mrčelu – Vladi predložilo i Zlatu Đurđević, kao rezervnu kandidatkinju. To je, naime, preporuka pravnih stručnjaka Vijeća Europe kako se ne bi dogodilo da čitava nacionalna procedura izbora propadne ako bi u daljnjoj postupku neki kandidat otpao zbog neispunjavanja uvjeta ili nepoštivanja procedure izbora, a što se dogodilo 2012. godine u vrijeme vlade Zorana Milanovića.

Vlada je troje kandidata i rezervnu kandidatkinju potvrdila na zatvorenoj sjednici 14. siječnja te je nakon dodatnog savjetovanja s pravnim stručnjacima Vijeća Europe listu kandidata poslala u Strasbourg u travnju.

Ako idućeg tjedna Parlamentarna skupština Vijeća Europe potvrdi Davora Derenčinovića za novog suca, bit će to nastavak tradicije po kojoj suci, odnosno sutkinje iz Hrvatske dolaze iz akademskih, a ne iz sudačkih voda. Prva sutkinja u Strasbourgu bila je Nina Vajić, inače profesorica na zagrebačkog Pravnog fakulteta, a naslijedila ju je Ksenija Turković s istog fakulteta, s kojeg stiže i Davor Derenčinović.

 

Napomena: Parlamentarna skupština Vijeća Europe na sjednici 22. lipnja 2021. tajnim je glasanjem izabrala Davora Derenčinovića za novog suca Europskog suda za ljudska prava. Glasalo je 207 parlamentaraca, od čega njih 133 za Derenčinovića, 65 za Lovorku Kušan i 5 za Marina Mrčelu. Četiri glasa su bila nevažeća.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.