Faktograf.hr

Samo činjenice

Ima li radnik na bolovanju pravo na regres, božićnicu ili uskrsnicu?

Zakon o radu ne regulira prava poput regresa ili božićnice i njihove isplate u slučaju dugotrajnog bolovanja.
manueltapi (Pixabay)

Materijalna prava radnika, poput božićnice, uskrsnice ili regresa za godišnji odmor nisu regulirana Zakonom o radu, već se ta prava mogu urediti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Zakonska isplata nekog od tih materijalnih prava stoga nije propisana, ali ako su ona ugovorena kolektivnim ugovorima sklopljenima između sindikata i poslodavca, pravilnikom o radu kojeg donosi poslodavac ili ugovorom o radu između poslodavca i radnika, poslodavac ih je radniku dužan isplatiti.

Naime, našu čitateljicu koja se nalazi na dugotrajnom bolovanju, zanimalo je ima li pravo na božićnicu, uskrsnicu i regres za godišnji odmor. Poslodavac joj je za prošlu godinu, kako navodi, isplatio dio tih materijalnih prava iako je bila na bolovanju, a za ovu godinu joj je objasnio kako ta prava „ne može koristiti jer se zakon promijenio“.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter


Zakon o radu, međutim, nije promijenjen već traju pregovori o njegovim budućim izmjenama. Da je i došlo do izmjena zakona, one se ne bi odnosile na prava poput božićnice, uskrsnice, regresa pa i naknade plaće za vrijeme trajanja godišnjeg odmora jer ZOR ta pitanja ne uređuje na što ukazuje i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u odgovoru na naš upit. Stoga i  njihova isplata ovisi o tome jesu li uređena kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

I visina naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, prema odredbama Zakona o radu, određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Kako ističu iz resornog ministarstva, određuje se najmanje u visini radnikove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca  (uključujući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

„U slučaju da radnik u tri mjeseca koja prethode korištenju godišnjeg odmora nije radio i ostvarivao plaću, već je ostvarivao pravo na naknadu plaće (primjerice zbog privremene nesposobnosti za rad), mišljenja smo da bi radnik trebao ostvariti naknadu plaće prema visini plaće koju bi primio kao da je radio“, navode iz resornog ministarstva.

Ako su božićnica, regres, uskrsnica i ostala materijalna prava radnika uređeni kolektivnim ugovorom te „ukoliko se javi potreba tumačenja odredbi kolektivnih ugovora u vezi obveze i načina isplate tih prava, mišljenje o primjeni tih odredbi ovlašteno je dati zajedničko tijelo predviđeno kolektivnim ugovorom za njegovo tumačenje“.

Pravilnik o radu

U poduzeću u kojem radi naša čitateljica ne djeluje sindikat, niti je potpisan kolektivni ugovor. Stoga su moguće isplate materijalnih prava poput božićnice, uskrsnice i regresa vjerojatno regulirana pravilnikom o radu.

Radnik bi trebao biti upoznat sa sadržajem pravilnika o radu, iako se u praksi nerijetko događa da poslodavac taj dokument skriva od radnika. No, Zakon o radu propisuje: „Propisi o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu moraju se na prikladan način učiniti dostupnim radnicima“.

Ako to poslodavac ne učini, u slučaju inspekcijskog nadzora u području rada, neće biti kažnjen novčanom kaznom, ali će mu inspektor „usmenim rješenjem u zapisniku narediti“ u kojem roku te dokumente treba učiniti dostupnima radnicima. Jednako će postupiti i u slučaju kada poslodavac, unatoč obavezi, nije donio pravilnik o radu ili njime nije uredio pitanja koja pravilnikom moraju biti uređena.

Naime, prema zakonskim odredbama, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika „dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuje plaća, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod tog poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom“.

Kako se objavljuje pravilnik o radu propisano je Pravilnikom o načinu objave pravilnika o radu kojeg je donio ministar zadužen za područje rada. Tako pravilnik o radu ne može stupiti na snagu prije isteka roka od osam dana od dana objave. Dužnost je poslodavca pritom da pravilnik objavi na način da bude dostupan radnicima i izložen na vidljivom mjestu u prostorijama u kojima radnici redovito borave tijekom radnog dana poput, primjerice oglasne ploče ili ulaza u zgradu.

Osim toga, poslodavac može pravilnik objaviti i na svojim internetskim stranicama. Ukoliko to radnik zatraži, poslodavac mu je dužan pravilnik o radu dostaviti putem e-maila te je na zahtjev radnika dužan, o trošku radnika, omogućiti izradu preslike pravilnika.

U slučaju kada poslodavac iz opravdanih razloga nije u mogućnosti objaviti pravilnik o radu kako je to propisano, dužan je odmah po donošenju pravilnika „pisanom objavom na vidljivom mjestu radnike obavijestiti o donošenju pravilnika, te odrediti osobu kod koje radnici mogu tijekom radnog vremena dobiti pravilnik na uvid“.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.