U kontakt-emisiju “Bez pardona”, emitiranu 1. srpnja na splitskoj lokalnoj televiziji TV Jadran, javio se gledatelj koji je pričao o smrti svog susjeda nedugo nakon cijepljenja drugom dozom cjepiva protiv Covida-19. Isječak iz emisije naslovljen “Cijepio se drugi put i umro na licu mjesta” objavljen je na YouTube kanalu “Duhovni kanal” 5. srpnja, a pregledan je preko 130 tisuća puta.
Navodno se radi o muškarcu iz Zagreba starije životne dobi koji je početkom srpnja preminuo nakon cijepljenja drugom dozom cjepiva. Gledatelj emisije koji je ispričao o ovom slučaju navodi:
“Cijepio se čovjek drugi put, pao u komu, otiš’o na Hitnu i umro.”
Isto tako, supruzi preminulog, navodi gledatelj, rekli su da “sumnjaju da je imao rak pluća”.
Dakle, gledatelj koji se javio u emisiju TV Jadrana nije rekao da je čovjek “umro na licu mjesta” nakon cijepljenja, već da je umro nedugo nakon što je primio cjepivo. Međutim, slučaj koji bi odgovarao takvom opisu nije prijavljen nadležnim institucijama. Štoviše, u Hrvatskoj nije zabilježen nijedan smrtni slučaj za koji je nedvojbeno utvrđeno da je povezan s cijepljenjem.
Nema takve prijave, HALMED moli više informacija
Obratili smo se Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te Hrvatskoj agenciji za lijekove (HALMED) kako bismo saznali što znaju o ovome slučaju, za koji je gledatelj uvjeren da se radi o smrti uzrokovanom vakcinom. Zanimalo nas je da li je preminuli muškarac imao ranije dijagnosticirani karcinom ili je to otkriveno nakon smrti, kao i koliko je vremena prošlo od primanja cjepiva do smrti.
HALMED i HZJZ, koji prikupljaju podatke o sumnjama na nuspojave lijekova i cjepiva, nisu zaprimili nijednu prijavu sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom nakon cijepljenja, ni prijavu neželjenog događaja sa smrtnim ishodom nakon cijepljenja, koja bi odgovarala podacima iz videozapisa koji se dijeli Facebookom.
Štoviše, zamolili su nas da im proslijedimo dodatna saznanja o slučaju ako se pojave, jer ovakav opis događaja kakav je emitiran u emisiji “Bez pardona” nije moguće upotrijebiti kao temelj za postupanjem, odnosno tretirati ga kao validnu prijavu.
“Podsjećamo da, uz zdravstvene radnike, svaki građanin može izravno HALMED-u prijaviti svaku sumnju na nuspojavu lijeka/cjepiva u slučaju da smatra da ju je iskusio. Jednako tako, u slučaju sumnje u nuspojavu sa smrtnim ishodom, osim zdravstvenih radnika, prijavu može uputiti i sam član obitelji preminule osobe”, naveli su.
Do 15. srpnja HALMED je zaprimio 8 prijava neželjenih događaja sa smrtnim ishodom koje su vremenski povezane s razdobljem cijepljenja, no nisu uzročno-posljedično povezane s primjenom cjepiva. U slučaju, naime, kada je događaj povezan s primjenom cjepiva isključivo vremenski, no ne i uzročno-posljedično, riječ je o tzv. neželjenom događaju, a ne o nuspojavi, koje su zdravstveni radnici također obvezni prijavljivati.
Budući da je muškarac, prema opisu u javljanju u emisiji, preminuo vrlo brzo nakon cijepljenja i to u prisutnosti bolničkog kadra Hitne pomoći, za očekivati je da bi zdravstveni radnici prijavili takav slučaj. Podsjećamo na slučaj 88-godišnjakinje iz Starih Perkovaca, koja je u veljači preminula brzo nakon primanja cjepiva. Njen je slučaj vrlo brzo objavljen u medijima te prijavljen službama, koje su zatim započele s radom na utvrđivanju uzroka.
Hrvatska još uvijek bez potvrde o smrti uzrokovanoj cijepljenjem
HALMED je zaprimio 30 prijava sumnji na nuspojave sa smrtnim ishodom koje su vremenski povezane s razdobljem cijepljenja.
Od toga, za 22 prijave uzročno-posljedičnu povezanost s cijepljenjem iz trenutačno dostupnih podataka nije moguće ocijeniti. Zatraženi su dodatni podaci koji su potrebni za potpunu ocjenu prijava. Za 8 prijava je, slijedom provedene potpune ocjene sve dostavljene medicinske dokumentacije, ocijenjeno da uzročno-posljedična povezanost između primjene cjepiva i smrtnog ishoda nije vjerojatna.
Agencija navodi i da nije zaprimila niti jednu prijavu sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom za koju je utvrđena uzročno-posljedična povezanost s cijepljenjem.
“Sve prijave koje HALMED zaprimi smatraju se sumnjama na nuspojavu te se koriste za kontinuiranu procjenu sigurnosnog profila cjepiva. Za svaku prijavu provodi se procjena povezanosti s primjenom cjepiva. Tek nakon temeljite ocjene svake prijave sumnje na nuspojave moguće je procijeniti je li povezanost između primjene pojedinog cjepiva i pojave pojedine nuspojave sigurna, vjerojatna, moguća, nije vjerojatna ili povezanost nije moguće ocijeniti. Ocijenjene prijave unose se u nacionalnu, europsku i svjetsku bazu nuspojava lijekova te čine dio dokumentacije o sigurnosti primjene cjepiva”, napominju iz HALMED-a.
Odgovornost za nuspojave
Gledatelj je također postavio pitanje tko će u slučajevima nalik ovome o kojemu je govorio utvrditi tko je odgovoran, a kazao je i da proizvođači cjepiva to neće biti, jer su izuzeti od odgovornosti.
Međutim, proizvođači cjepiva koja su odobrena u EU jesu odgovorni ukoliko se utvrdi da su skrivali defekte cjepiva, u okviru pravila Direktive o odgovornosti za proizvode. Nisu, primjerice, odgovorni za medikacijsku pogrešku, odnosno pogrešnu primjenu lijeka, o čemu regulatori na europskoj i nacionalnoj razini također prikupljaju podatke.
Nadalje, člankom 59. Zakona o lijekovima propisano je da davanje odobrenja za stavljanje lijeka u promet proizvođača i/ili nositelja odobrenja u Hrvatskoj ne oslobađa od materijalne niti kaznene odgovornosti.
Što se tiče utvrđivanja uzroka smrti, to ovisi, dakako, o liječnicima, odnosno medicinskoj dokumentaciji koju pregledavaju medicinske službe. No voditeljica emisije “Bez pardona” nije spomenula ni jednu od ovih stvari, uključujući proceduru prijave sumnje na nuspojavu.
Zbog demokratičnosti formata i ograničenog miješanja voditeljice Lane Tafre emisija “Bez pardona” se, podsjetimo, koristi kao poligon za širenje neistinitih informacija o cjepivima protiv Covida-19 [1, 2], iako upozorenje na samom početku emisije deklarira kako je “zabranjeno iznositi lažne i neprovjerene informacije”. Ali kako tu zabranu nitko ne pokušava provoditi, u emisiji “Bez pardona” redovito se iznose manipulativne i netočne tvrdnje.
Tako nastaje jednostavan i jeftin dezinformirajući sadržaj za dijeljenje društvenim mrežama; potrebno je samo izrezati željeni isječak iz emisije i plasirati ga u digitalni javni prostor.
