Pod povećalom

Vlada još jednim dokumentom detektira probleme na Baniji, no ne i rješenja

„Krovnim“ dokumentom revitalizacije, kako demografske tako i gospodarske, Vlada ne otkriva detaljne mjere koje kani poduzimati. Tek ih okvirno navodi, a njihov konkretniji sadržaj trebao bi se razraditi godišnjim akcijskim planovima.
foto HINA / Tomislav Pavlek / tp

U narednih osam godina država na području Sisačko-moslavačke županije (SMŽ) planira uložiti 14,65 milijardi kuna s ciljem društvene i gospodarske revitalizacije – proizlazi to iz prijedloga Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom. Prijedlog Programa se do početka rujna nalazi u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Glavnina tih sredstava odnosni se na projekte koji se mogu financirati temeljem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno sredstvima fondova Europske unije iz prošlog i aktualnog financijskog razdoblja.

No, Hrvatska računa i na bespovratna sredstva Fonda solidarnosti od kojeg je u ožujku zatraženo 319,2 milijuna eura (2,4 milijarde kuna) za sanaciju posljedica potresa na Baniji. Koliko će sredstava iz tog izvora biti odobreno još nije poznato, iako se najavljivalo da bi se to moglo znati do konca srpnja (Vlada).

Potpomognuta područja

Vlada je još u siječnju najavila izradu posebnog programa revitalizacije Sisačko-moslavačke županije, a nakon što se on usvoji očekuje se i izrada godišnjih akcijskih planova.

Naime, osim Siska i Kutine sve ostale jedinice lokalne samouprave, ali i čitava Sisačko-moslavačka županija, pripadaju kategoriji potpomognutih područja. Kako navodi Vlada, regionalne nejednakosti na području Hrvatske dugotrajno su prisutne i predstavljaju „ograničavajući čimbenik dinamičnijeg društvenog i ekonomskog razvoja“.

Hrvatska se, napominje Vlada, još prije 25 godina, donošenjem Zakona o područjima posebne državne skrbi, opredijelila za postizanje što ravnomjernijeg razvitka svih svojih područja, poticanje demografskog i gospodarskog napretka, završetak programa obnove, povratak prijeratnog stanovništva te njegovo trajno stambeno zbrinjavanje.

No, unatoč brojnim i dugotrajnim mjerama državne pomoći na potpomognutim područjima, još uvijek postoje izraziti dispariteti između regija – županija, kao i gradova i općina.

„Brojne i dugotrajne mjere državne pomoći na potpomognutim područjima nisu polučile očekivanim rezultatima: analize efikasnosti dosadašnjeg sustava potpore dokazuju da se, zbog pada ekonomske aktivnosti, gubitka stanovništva, deficitarnosti javnih usluga i ključnih infrastrukturnih pretpostavki, povećala divergencija na teritoriju Republike Hrvatske“, navodi Vlada dodajući kako je zbog toga razumljivo da je „u okviru Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine jedno od četiri razvojna smjera upravo Ravnomjeran regionalni razvoj, u okviru kojeg su postavljena i dva strateška cilja: razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima te jačanje regionalne konkurentnosti“.

Sisačko-moslavačka županija treća najveća i najnaneseljenija

Sisačko-moslavačka županija, površinom je treća po veličini županija u Hrvatskoj. Istodobno je i treća najrjeđe naseljena županija što ukazuje na „značajnu demografsku opustošenost“. To, pak, „predstavlja ozbiljno ograničenje za pokretanje propulzivnijeg razvoja njezinog gospodarstva, kako s aspekta oskudnosti radne snage tako i s aspekta ograničenog u nutarnjeg tržišta Županije, odnosno niske razine moguće potražnje za finalnim dobrima i uslugama“.

Demografska degradacija Sisačko-moslavačke županije posljedica je iznadprosječne depopulacije njezinog stanovništva.

„Uspoređujući relativnu promjenu broja stanovnika na županijskoj i nacionalnoj razini u posljednjem međupopisnom razdoblju, može se vidjeti da je dekadna stopa smanjenja stanovništva Županije bila dva puta veća od dekadne stope smanjenja hrvatskog stanovništva“, navodi Vlada.

To konkretno znači da je u periodu od 2001. godine do 2011. godine na razini države broj stanovnika smanjen za 3,44 posto, dok je na području SMŽ-a taj pad bio 6,98 posto.

Uspoređujući prosječnu dinamiku kretanja stanovništva u razdoblju nakon izlaska hrvatskog gospodarstva iz kriznog stanja 2015. godine, u Vladi zaključuju kako su ukupno gledajući, depopulacijski procesi bili znatno izraženiji na razini SMŽ-a nego na razini države.

„Prema procjeni DZS-a, stanovništvo Županije se u 2019. godini smanjilo za 8,95 posto u odnosu na 2015. godinu, što je gotovo 6 postotnih bodova više od relativnog smanjenja stanovništva na nacionalnoj razini u istom razdoblju“, navodi Vlada ističući i kako posebno zabrinjava to što se i stanovništvo u iznadprosječno razvijenim dijelovima SMŽ-a, odnosno u Kutini i Sisku, počelo smanjivati dvostruko brže u odnosu na nacionalni prosjek.

„To upozorava da opći uvjeti života, rada i poslovanja koji su vladali na čitavom području Županije tijekom pozitivne konjukture hrvatskog gospodarstva nisu bili dovoljno poticajni za prirodnu obnovu i zadržavanje domicilnog stanovništva“, zaključuju u Vladi navodeći i kako su iznadprosječna depopulacijska kretanja značajno pogoršala dobnu strukturu stanovništva na tom području.

Šest puta sporiji rast Banije od ukupnog gospodarstva

Kada je, pak, riječ o gospodarskoj snazi područja Banije, Vlada otkriva kako je gospodarstvo SMŽ-a tijekom post-recesijskog razdoblja raslo šest puta sporije od ukupnog gospodarstva zemlje. A dok je na nacionalnoj razini post-recesijsko smanjenje nezaposlenosti pozitivno utjecao rast gospodarstva, na području SMŽ-a glavni generator pada nezaposlenosti je ubrzana emigracija stanovništva.

Područje Banije dodatno su opustošili prošlogodišnji razorni potresi. Izravne štete od serije potresa procijenjene su na više od 41,6 milijardi kuna, odnosno 5,5 milijardi eura. Gospodarske aktivnosti na tom području su smanjene, a štete i gubici u poslovnom sektoru trenutno su na razini dvije milijarde kuna. S druge strane, dio stanovništva se privremeno ili trajno odselio. Koliko je prirodna katastrofa utjecala na odljev stanovništva trebao bi pokazati i ovogodišnji popis stanovništva koji će se na području SMŽ-a provoditi u otežanim uvjetima.

„S obzirom da je prostor Sisačko-moslavačke županije jedno od socio-ekonomski najzaostalijih područja Republike Hrvatske, može se očekivati da je potres dodatno ubrzao i pogoršao već prisutna nepovoljna kretanja i to u značajno većoj mjeri nego kada je to slučaj s razvijenijim područjem (primjerice područjem grada Zagreba)“, navodi Vlada.

Prema podacima iz ožujka ove godine, koji se navode u dokumentu, gotovo je 3,6 tisuća osoba nakon potresa napustilo svoja prebivališta pri čemu je većina (2 883 osoba) privremeno raseljeno.

„Prema neslužbenim podacima, dio stanovnika već se trajno iselio. Konačni demografski gubici ovisit će o duljini trajanja obnove i oporavka“, navodi Vlada dodajući kako poseban problem predstavlja i izostanak, ili smanjeni obujam, poslovnih aktivnosti koji dovodi do smanjenja dohotka te potrošnje dijela stanovništva. To, uz „neprimjerene stambene uvjete značajno utječe na kvalitetu života“.

„Krovnim“ dokumentom revitalizacije kako demografske tako i gospodarske, Vlada ne otkriva detaljne mjere koje kani poduzimati. Tek ih okvirno navodi, a njihov konkretniji sadržaj trebao bi se razraditi godišnjim akcijskim planovima.

Prekvalifikacije, obrazovanje, subvencije poslodavcima, potpore za stambeno zbrinjavanje

No, kako bi povećali zaposlenost na području SMŽ-a, kane provoditi aktivnosti osposobljavanja, obrazovanja i prekvalifikacije stanovništva „za deficitarna i potencijalno prosperitetna zanimanja, a sve u svrhu kreiranja boljih mogućnosti i prilika za zapošljavanje i samozapošljavanje“. To se prije svega odnosi na mlade koji tek ulaze na tržište rada, nezaposlene, žene, društveno ugrožene skupine koje se suočavaju s dugotrajnom nezaposlenošću.

S ciljem povećanja zaposlenosti, plan je i motivirati postojeće poslovne subjekte na otvaranje novih radnih mjesta te pružati potpore otvaranju novih poslovnih subjekata.

Gospodarstvo bi se trebalo jačati i uz poticaje koji bi trebali ojačati kapitalnu i tehnološku opremljenost poduzetnika. Pritom, „prednost će se dati sufinanciranju onih djelatnosti koje se zasnivaju na principu zelene i kružne ekonomije“.

A kako bi se potaknulo zadržavanje i naseljavanje stanovništva, Vlada kani osigurati financijsku potporu stambenom zbrinjavanju mladog, radno aktivnog i radno sposobnog stanovništva. To će, osim rastu broja stanovnika i kućanstva, „doprinijet obnovi radnog kontingenta i povećanju ponude radne snage“.

Mjerom za zadržavanje i poticanje doseljavanja stanovništva, sufinancirat će se projekti i aktivnosti „usmjereni na unaprjeđenje kvalitete života  kroz razvoj i obogaćivanje ponude deficitarnih sadržaja i usluga u području obrazovanja, kulture, zdravstva i skrbi, športa i rekreacije, slobodnih aktivnosti, ali i drugih specifičnih sadržaja i usluga koji mogu, naročito nakon nužne obnove i oporavka od posljedica potresa, povećati atraktivnost Županije u pogledu zadržavanja i trajne imigracije stanovništva na njihovim prostorima“.

Što se iza toga krije? Prema vladinom dokumentu, projekti i aktivnosti „koji putem pametnih i inovativnih rješenja mogu olakšati pristup i korištenje usluga u lokalnim zajednicama za potrebite marginalizirane društvene skupine te aktivirati zapuštenu i neaktivnu dugotrajnu materijalnu imovinu u društveno korisne svrhe“.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

 

Mjera, kako se navodi, predviđa aktivnosti sufinanciranja projekata i programa obrazovnih ustanova, centara izvrsnosti i centara kompetencija koji će omogućiti stjecanje željenih i odgovarajućih kvalifikacija i vještina potrebnih za svestran profesionalni i osobni razvoj pojedinca. To uključuje i sufinanciranje i stipendiranje „dislociranih programa formalnog i cjeloživotnog obrazovanja i učenja“.

Preokretanju trenda koji je doveo do „ozbiljnog narušavanja bio-reprodukcijskog potencijala“ u većini gradova i općina na području SMŽ, Vlada uz već postojeću pronatalitetnu politiku planira sufinancirati projekte i aktivnosti s ciljem povećanja dostupnosti, ali i kvalitete predškolskih usluga.

Vlada govori i o financijskoj podršci stanovništvu, poduzetnicima i obrtnicima kroz, primjerice, bespovratne pomoći, kreditiranje poduzetnika i obrtnika. Kao jednu od mogućnosti osiguravanja prihoda lokalnom stanovništvu ističe mogućnost zapošljavanja u procesima obnove. Dodatno financijsko rasterećenje vidi kroz oslobađanje plaćanja pričuve za višestambene zgrade koje su neuporabljive ili privremeno neuporabljive, sve dok se ne obnove i predaju suvlasnicima zajedno s tehničkom dokumentacijom. Za zgrade kojima je određeno uklanjanje „trajno se ukida obveza plaćanja pričuve“.

U narednim godinama očekuju se i ulaganja u infrastrukturne i prometne projekte, poljoprivredu, kao i turizam pa se, primjerice, ističe izgradnja Kongresnog centra Topusko.

No, bez ubrzane obnove i izgradnje na području Banije nakon razornih potresa, teško da će doći do demografske i gospodarske revitalizacije tog kraja.

O ubrzanoj pripremi dokumentacije osam mjeseci nakon potresa

U dokumentu koji će Vlada usvojiti najranije devet mjeseci nakon razornog potresa, a onda tek treba izraditi i konkretnije godišnje provedbene planove, navodi se i mjera obnove stambenih i poslovnih objekata koja „u svoj fokus stavlja što skoriju obnovu svih stambenih i poslovnih objekata“ oštećenih u potresu.

U okviru te mjere poticat će se „aktivnosti ubrzane pripreme dokumentacije te procesa implementacije programa obnove u okviru mehanizama poticaja te sufinanciranja građevinske obnove stambenih i poslovnih objekata“. Pritom je „jedan od posebnih izazova savladavanje imovinsko-pravnih problema koji predstavljaju značajan rizik realizacije programa obnove, ali i njegove brzine“.

Na obnovu stradalih objekata veže se i izgradnja novih stambenih i poslovnih objekata koji se ne mogu obnoviti nakon potresa, ali i novih stambenih objekata „koji će podići razinu življenja ne samo postojećeg i trenutno raseljenog stanovništva već će omogućiti privremeni ili trajni smještaj visoke razine standarda kako bi se osigurao smještaj novonaseljenog stanovništva“.

A u praksi?

Vladini planovi na papiru dobro zvuče, ali pitanje je kako će se realizirati u praksi. Od razorne prirodne katastrofe prošlo je osam mjeseci, a tek su se rijetki vratili u svoje domove. Obnova teče usporeno jer nema radnika (Jutarnji list).

Prema podacima Stožera civilne zaštite, do prije tjedan dana na obnovi obiteljskih kuća radilo je 18 tvrtki s oko 150 radnika. Nakon zadnjeg natječaja za obnovu dodatnih 1 500 obiteljskih kuća, broj tvrtki popeo se na 39 pa radove ukupno izvodi oko 400 radnika, što je još uvijek nedovoljno u odnosu na potrebe.

Iz programa rekonstrukcijske obnove u osam mjeseci od potresa obnovljeno je 240 kuća, a radovi se obavljaju na 432 kuće.

Koliko sve to sporo ide, jasno je iz podatka da je na području Petrinje, Gline i Siska zaprimljeno ukupno 16 074 zahtjeva za obnovom. Od tog ukupnog broja je  8 933 zahtjeva za obnovom i 7 141 zahtjeva za nekonstrukcijskom obnovom.

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.