Zadnji tjedan ožujka bio je obilježen spariranjem HDZ-ove ministrice kulture i medija, Nine Obuljen Koržinek, s Možemovim gradonačelnikom Grada Zagreba Tomislavom Tomaševićem oko teme poslijepotresne obnove. Sukob je započeo kada je prilikom obilaska početka obnove Doma sportova Tomašević izjavio kako je zadovoljan jer su “završili preko 90 posto projekata poslijepotresne obnove”. Uz to je dodao i kako proces izgradnje zamjenskih kuća koji vodi država “ide presporo” jer ih je izgrađena “samo jedna trećina”.
Doduše, ta kritika je stigla nakon što je nekoliko dana ranije, 18. ožujka, premijer Andrej Plenković reagirao na raniju Tomaševićevu izjavu kako mu je “neshvatljivo zašto pet godina nakon potresa u Zagrebu i dalje nisu izgrađene zamjenske kuće”.
“Kako je moguće da mi prije obnovimo pojedinačne zaštićene spomenike kulture, to su kompleksne zgrade zaštićene u centru grada, a da se ne mogu izgraditi zamjenske kuće u gradu Zagrebu pet godina”, zapitao se Tomašević 17. ožujka.
Dan kasnije, nakon sjednice vrha HDZ-a, premijer se žestoko obrušio na zagrebačkog gradonačelnika. “Ne znam na što misli, sva sredstva koja su došla za obnovu Zagreba kanalizirana su putem Vlade. Sjećam se gradonačelnika i njegove svite iz Možemo nakon potresa, spavali su pred Saborom i zahtijevali donatorsku konferenciju potpuno neupućeni u mehanizme kako država članica traži sredstva za obnovu od potresa. Osigurali smo sredstva u Zagrebu za obnovu svih škola, bolnica, fakulteta… Umjesto iščuđavanja bilo bi fer reći hvala vam sve što radite za Zagrepčane, jer to nije došlo slučajno”, izjavio je premijer.
Kako je Tomašević i nakon te kritike pri obilasku Doma sportova ostao pri svojoj originalnoj kritici sporosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koje vodi HDZ-ov Branko Bačić, u sukob se uključila i ministrica kulture i medija. U opširnom statusu na svom Facebook profilu 23. ožujka (arhivirano ovdje) Tomaševića je optužila da iznosi neistine oko obnove nakon potresa. “Umjesto rečenice da nije zadovoljan obnovom jedino bi pristojno bilo zahvaliti Vladi Republike Hrvatske i za sredstva i za organizaciju obnove i za preuzimanje vođenja obnove gotovo svih zgrada javne namjene koje je trebao obnavljati Grad”, napisala je ministrica, nastavljajući se na raniju argumentaciju premijera. Potom je iznijela niz ozbiljnih optužbi na aktualnu gradsku upravu vezano uz proces obnove.
Prema njoj Grad je za obnovu iskoristio samo 24 posto sredstava koje su imali na raspolaganju iz Fonda solidarnosti, a što je, posljedično, rezultiralo i smanjenjem iznosa potpisanih ugovora. To je konkretizirala primjerom obnove kompleksa crkve Krista Kralja na zagrebačkom groblju Mirogoj te poznatih mirogojskih arkada za koje su, tvrdi, Gradu osigurali više od 15 milijuna eura.
“Uvrstili smo ga u popis najugroženijih spomenika i omogućili međunarodnu stručnu pomoć. Grad i Holding uspjeli su ugovoriti samo 400.000 eura, ali obnova nije ni započela, i zbog njihove nespremnosti sada nije prihvatljiva za europske fondove i past će u cijelosti na gradski i državni proračun”, tvrdila je ministrica. Tu argumentaciju je prisnažila navodeći i primjer obnove Umjetničkog paviljona. “Ugovor za radove potpisan je 28. ožujka 2023. Dakle samo dva dana prije roka za iskorištavanje Fonda solidarnosti, pa je trošak konstrukcijske obnove u najvećoj mjeri financiran nacionalnim sredstvima. Ni tog projekta ne bi bilo bez ogromnog angažmana mojih suradnika koji su vas uvjeravali da ne možemo tako vrijednu zgradu ostaviti neobnovljenu”, požalila se Obuljen Koržinek te na kraju još jednom pozvala Tomaševića da ne iznosi neistine “jer je u svim projektima zgrada javne namjene većinu odradila Vlada – i financijski i organizacijski.”
Zagrebački gradonačelnik je na te prozivke odgovorio protupitanjem, odnosno da mu nije jasno što je točno baš sada isprovociralo Ninu Obuljen Koržinek, budući da on već godinama govori da nije zadovoljan dinamikom izgradnje zamjenskih kuća – što je i točno. Po pitanju obnove Mirogoja Tomašević se branio tvrdnjama kako je obnovljena upravna zgrada, da je mrtvačnica trenutačno u procesu obnove te da je pred završetkom projektiranje obnove arkada.
Iako nije objasnio kakve to veze ima s time jesu li bili dovoljno ažurni pri prijavi za sredstva za obnovu, naglasio je i kako je Mirogoj, kao jedno od rijetkih kulturnih dobara, bio osiguran od potresa te da postoji spor s osiguravajućom tvrtkom oko iznosa koji će se isplatiti zbog nadoknade štete. Rekao je da od osiguravajuće tvrtke, koju nije imenovao, potražuju 13 milijuna eura. Faktograf je kasnije od Grada dobio odgovor da je riječ o Croatia osiguranju.
U svakom slučaju, budući da je riječ o bitnoj predizbornoj temi, Faktograf je odlučio ući u njen meritum te provjeriti točnost tvrdnji koje su izjavljivali Tomašević i Obuljen Koržinek. S tim ciljem smo kontaktirali i Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija. Grad smo tražili da nam odgovori na sve optužbe koje je iznijela ministrica, a ministarstvo da ministričine tvrdnje potkrijepi konkretnijim podacima.
Projekt zaštite i obnove arkada i crkve Krista Kralja prijavila je Bandićeva uprava
Što se tiče obnove mirogojskih arkada i crkve Krista Kralja, na službenim stranicama Grada Zagreba može se pronaći objava tadašnjih gradskih vlasti iz travnja 2021. u kojoj se navodi kako su Uprava Gradskih groblja Zagreb, Zagrebački holding i Gradska uprava u suradnji s Ministarstvom kulture i medija poduzeli niz aktivnosti kako bi sanirali nastale štete na groblju.
“Napravljena je temeljna zaštita mirogojskih arkada te je izrađen dio projektne dokumentacije za cjelovitu obnovu“, izjavio je tadašnji pročelnik Grada za kulturu – Ivica Lovrić – te naglasio da se iz Fonda solidarnosti EU očekuje oko 100 milijuna kuna za izradu cjelokupne dokumentacije i za prvu fazu obnove. U priopćenju stoji i kako se ispred oštećenog groblja javnosti obratila i ministrica kulture i medija poručivši da je riječ o radovima na hitnoj sanaciji za koju su sredstva odobrena.
“Na Mirogoju ćemo, kao i na ostalim kulturnim dobrima u Zagrebu, relativno brzo vidjeti početak realizacije, međutim jasno je da će obnova ovog kompleksa biti dugotrajna jer se radi o iznimno kompleksnom spomeniku koji zahtijeva veliki stručni angažman“, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Iduća vijest o tijeku ovog projekta nalazi se na stranicama podružnice Zagrebačkog Holdinga Gradska groblja. U objavi iz 30. travnja 2021. godine navodi se kako su Gradska groblja prijavila obnovu kompleksa mirogojskih arkada i crkve Krista Kralja putem Poziva za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko zagorske i Zagrebačke županije, a koji je raspisalo Ministarstvo kulture i medija. Obnovu su procijenili na 119 373 000 kuna s PDV-om, odnosno oko 15 milijuna eura. Dakle, riječ je iznosu koji spominje i ministrica u svojoj objavi.
Na internetskim stranicama njenog ministarstva i dalje je moguće pronaći popis korisnika s kojima su sklopljeni ugovori putem Poziva za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu. Tako je vidljivo da su 8. lipnja sa Zagrebačkim holdingom sklopili ugovor naziva Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite arkada i crkve Krista Kralja na groblju Mirogoj vrijedan 118 288 000 kuna, odnosno 15 699 515 eura. To je u skladu s informacijama koje nam je dalo i samo Ministarstvo kulture i medija.
Međutim, verzije dotičnog Ministarstva i Grada Zagreba o dinamici obnove arkada i crkve nakon potpisa tog ugovora znatno se razlikuju – pogotovo po pitanju toga zašto je na kraju iskorištena višestruko manja svota koju je u Facebook objavi navela ministrica Obuljen Koržinek.
“Bilo je jasno da neće uspjeti povući sredstva”
Iz Ministarstva kulture i medija u odgovoru su nam prvo istaknuli kako se se ministričina reakcija odnosila na “neistinitu tvrdnju gradonačelnika” da je “Grad Zagreb završio preko 90 posto projekata obnove”, kao i na tvrdnju da “nije zadovoljan dinamikom obnove”. “Kako bi to ilustrirala, ministrica je navela primjer obnove crkve Krista Kralja na Mirogoju i arkada gdje se vidi kako su se smanjivali ugovori zbog nepokretanja postupka obnove”, navode dalje iz Ministarstva.
Vezano uz obnovu arkada i crkve Krista Kralja, navode kako se upravo na traženje Grada Zagreba 23. lipnja 2022. godine (nešto više od godinu dana nakon potpisa prvog ugovora op.a.) izrađuje prvi dodatak ugovora u vidu smanjenja iznosa za čak 14 839 637 eura – pa je novi iznos bio 859 877 eura. Već u listopadu iste godine, navodi nam Ministarstvo, izrađen je i drugi dodatak ugovoru gdje se utvrđuje odobreni iznos za izradu dokumentacije i hitne mjere – za koje napominju da ih Grad u prvoj verziji nije ni naveo. Potom se, navode dalje kronologiju, 18. travnja 2023. potpisuje i treći dodatak a iznos odobrenih sredstava se smanjuje na 563 249 eura.
Potom se 29. kolovoza 2023. izrađuje i četvrti dodatak na ugovor, jer u razdoblju od 30. lipnja 2023. do 31. prosinca 2023. kreće financiranje iz državnog proračuna.
“Uz ta četiri dodatka, još se četiri puta izmjenjuje ugovor zbog produljenja rokova – do 30. lipnja 2024., do 30. rujna 2024., do 31. prosinca 2024. i do 30. lipnja 2025.”, detaljno objašnjavaju iz Ministarstva. Tvrde kako je gradska uprava zatražila smanjenje iznosa za provedbu mjera jer nisu proveli nabavu za izradu dokumentaciju bez čega, tvrde, nisu mogli niti započeti obnovu te je „bilo potpuno jasno da neće uspjeti povući sredstva Fonda solidarnosti Europske unije za projekt Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite arkada i crkve Krista Kralja na groblju Mirogoj.
Pritom naglašavaju da je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku da će svi oni koji su imali ugovore iz Fonda solidarnosti, a nisu stigli završiti konstrukcijsku obnovu, moći nastaviti radove iz nacionalnih sredstava, odnosno državnog proračuna.
“Naime, s obzirom na to da se nisu iskoristila sredstva Fonda solidarnosti za taj projekt, nastavak i završetak konstrukcijske obnove se financirao sredstvima državnog proračuna. Ministarstvo kulture i medija je produljivalo rok i time Gradu dalo priliku za nastavak, no iz gradske uprave, odnosno Zagrebačkog holdinga, nije bilo potraživanja, a korisnik se nije prijavio ni na Izmjenu Poziva za cjelovitu obnovu”, tvrde nam u odgovoru iz Ministarstva kulture i medija vezano uz produljenje rokova. Dodaju da je Gradu za projekte obnove arkade i crkve Krista Kralja stoga na kraju isplaćeno tek 442 439 eura iz Fonda solidarnosti Europske unije.
Komplikacije oko obnove Umjetničkog paviljona
Ministarstvo nam je odgovorilo i kako je i slučaj obnove Umjetničkog paviljona imao kompliciranu kronologiju kao i crkva Krista Kralja i mirogojske arkade. Tako tvrde da je u početku za obnovu paviljona bilo osigurano oko 12 milijuna eura, ali da je ugovorom potpisanim 19. ožujka 2021. (kada je na vlasti bila prijašnja gradska uprava) Gradu od tog iznosa, na njihovo traženje, dodijeljeno tek 2 299 060 eura iz Fonda solidarnosti.
Dvije godine nakon toga, točnije 7. travnja 2023., iznos je opet smanjen na svega 640 025 eura, tvrde iz Ministarstva kulture i medija. Dodaju i da je nakon toga, u lipnju iste godine, potpisan i drugi dodatak ugovoru jer se tada više nije moglo nastaviti financiranje iz Fonda solidarnosti (jer su bili prihvatljivi isključivo radovi realizirani i plaćeni do 30. lipnja 2023.), već se moralo posegnuti u državni proračun.
Zatim navode i da je nakon prijave na javni poziv za financiranje iz NPOO, 18. listopada 2023. godine trećim dodatkom ugovoru za projekt dodijeljeno 20 430 735 eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Krajem studenoga iste godine iznos je, četvrtim dodatkom ugovoru, povećan na 21 975 950 eura. Petim dodatkom 17. listopada 2024. dodjeljuje se dodatnih 486 202 eura iz državnog proračuna, tako da je trenutačni iznos ugovora 22 462152 eura. “Nakon toga, tako kreću produljenja rokova, od kojih je posljednji, četvrti do 30. lipnja 2025. Do sada je isplaćeno ukupno 9 689 723 eura”, pojašnjavaju nam iz Ministarstva.
Ministarstvo tvrdi da se Tomašević kiti njihovim perjem
Kažu kako Tomaševiću zamjeraju što je spomenuo obnovu upravne zgrade groblja Mirogoj te mrtvačnice, bez da je naglasio kako je izradu projektne dokumentacije i provedbu mjera zaštite tih objekata financiralo Ministarstvo kulture i to sredstvima većinom iz Nacionalnog plana oporavka i državnog proračuna. Podsjećaju i da je Ministarstvo preuzelo obnovu Područnog ureda Medveščak, Područnog ureda Črnomerec, Područnog ureda Maksimir, Područnog ureda Trnje, Stare gradske vijećnice, Gradske vijećnice, “Rudolfove vojarne” te kapele sv. Jurja u parku Maksimir.
Kako bi još više naglasili svoj obol u obnovi glavnog grada, navode nam i kako su (uz ranije navedeni Umjetnički paviljon) preuzeli i obnovu idućih ustanova u kulturi kojima je osnivač Grad Zagreb: Muzeja za umjetnost i obrt, Muzeja Prigorja, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, kazališta Gavella, kazališta Komedija, kazališta Žar Ptica, Arheološkog muzeja, zgrade Biskupske ubožnice u kojoj se nalazi Ustanova Zagreb film, kulturnog centra Travno, Etnografskog muzeja te zgradu Gradske knjižnice na Starčevićevom trgu.
“Sve je bilo u dogovoru s Ministarstvom”
Iz Zagrebačkog holdinga (ZGH) za Faktograf tvrde kako nije istina da su se iznosi ugovora smanjivali zbog nepokretanja obnove. Ističu kako od početka pa do danas “neprekinuto” vode projekt obnove arkada i crkve Krista Kralja na groblju Mirogoj. Kažu kako se radnje na pripremi obnove tih građevina, odnosno procjeni opsega i ugovaranju potrebnih radova i hitnih mjera, od početka vode simultano s ugovaranjem dostupnih sredstava iz Fonda solidarnosti putem Ministarstva kulture i medija. Dodaju i da su sva smanjivanja ugovora provedena u dogovoru s Ministarstvom.
“Ugovor s ministarstvom za financiranje obnove iz Fonda solidarnosti tako je s početne vrijednosti od 15,6 milijuna eura, prilagođavan tijekom razdoblja provedbe aktivnosti i odvijanja radnji te je sufinanciranje određeno na konačan iznos od 563.249,15 eura, samo za projektno-tehničku dokumentaciju za obnovu.
Opseg mogućeg sufinanciranja iz Fonda solidarnosti u konačnici je određen uvjetima financiranja iz Fonda solidarnosti – a to je da se financiraju samo one radnje koje će biti završene i plaćene do 30. lipnja 2023. godine. Zbog toga je nakon više izmjena ugovora, ZGH u konačnici ugovorio gore navedeni iznos”, tvrde nam iz Zagrebačkog holdinga.
“Obnova Mirogoja je kompleksna”
Potom ističu da je bitno razumjeti kako je početni iznos ugovora od 15,6 milijuna eura uključivao sve faze obnove, od izrade potrebne dokumentacije do završetka radova obnove, iako je, naglašavaju, bilo jasno da se svi ti postupci neće moći završiti do zadanog roka 30. lipnja 2023. godine.
“No, ovim pristupom omogućeno je da se istovremeno osigura što više sredstava za obnovu u početku, te da se po dobivanju boljeg uvida u dinamiku obnove kao i trajanja samog razdoblja sufinanciranja iz Fonda solidarnosti (podsjetimo da je rok za alokaciju pomaknut s 30. svibnja 2022. godine na 30. lipnja 2023. godine), početni iznos smanji sukladno realnoj potrebi i radnjama koje će biti završene do kraja postavljenog roka“, objašnjavaju iz ZGH.
Tvrde da je riječ o objektima čija je obnova “kompleksna, podliježe brojnim konzervatorskim zahtjevima i ograničenjima” te se njeno trajanje „od početka procjenjuje na višegodišnji period“. Uz to, tvrde da se nakon povlačenja sredstava iz Fonda solidarnosti za ranije navedene zahvate više nisu mogli javiti na buduće natječaje.
“Naime, pozivom se u daljnjim fazama predviđalo sufinanciranje projekata obnove iz Mehanizma oporavka i otpornosti unutar NPOO-a koji je propisao dodatan uvjet provedbe energetske obnove na potresom oštećenim objektima. To je bio isključujući uvjet za daljnje povlačenje sredstava iz tog poziva za ove objekte, jer u njima ne postoji utrošak energenata, zbog čega se nije mogao zadovoljiti zahtjev energetske uštede od 30 posto koja bi se postigla projektom energetske obnove”, tvrde iz Holdinga.
Da je tomu tako dokazuje i dokument Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine naziva Program energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra za razdoblje do 2030. godine. Riječ je o programu unutar NPOO-a. Doduše, u dokumentu se navodi da je kroz svaki od navedenih pristupa obnove primjenom predviđenih mjera potrebno ostvariti “minimalnu uštedu od 20 posto godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (Qh,nd) ili minimalnu uštedu od 20 posto godišnje primarne energije”, a ne spominje se iznos od 30 posto.
Dodaju i da je tog ograničenja bila svjesna i ministrica Obuljen Koržinek i da je zato najavila da će se za obnovu onih vjerskih objekata koji zbog tih uvjeta nisu predviđeni za nastavak financiranja, izraditi drugi modeli financiranja, ali da to “do danas nije napravljeno”. Poručuju i da se zbog nastavka financiranja obnove iz državnog proračuna (s obzirom na nemogućnost financiranja iz NPOO-a), očekuje nastavak dogovora s ministarstvom.
“Naime, Zagrebački holding očekuje imati dovršen Glavni projekt obnove arkada i crkve Krista Kralja na Mirogoju polovicom 2025. godine, koji će ujedno sadržavati i troškovnik radova, kao i detaljno razrađene etape obnove cijelog kompleksa. Nadamo se da ćemo po dobivanju ukupnog troška obnove nastaviti razgovore s Ministarstvom kulture i medija u cilju pronalaska modela zajedničkog financiranja obnove ovog važnog simbola Zagreba i Republike Hrvatske”, odgovaraju nam iz Holdinga.
Na neka pitanja nismo dobili odgovore
Iz Ministarstva kulture i medija priznaju da se obnova arkada i crkve Krista Kralja doista nije mogla financirati iz NPOO-a, ali tvrde da “čak i da postoji mogućnost prijave u okviru NPOO, rok za realizaciju projekta bio bi lipanj 2026. godine, a sasvim je jasno da se projekt koji nije započet četiri godine, ne može realizirati u godinu dana”.
Doduše, nisu nam odgovorili gdje je zapelo oko osmišljavanja drugih modela financiranja vjerskih objekata koji nisu mogli biti prijavljeni na NPOO, a što kao problematičnim za nastavak brže obnove ističu Grad Zagreb i Zagrebački holding.
S druge strane, iz Holdinga nam pak nisu do kraja konkretno odgovorili gdje je zapelo oko obnove Umjetničkog paviljona te je li točna tvrdnja Ministarstva kulture i medija da su sredstva iz Fonda solidarnosti za projekt Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite arkada i crkve Krista Kralja na groblju Mirogoj morala biti umanjena zbog toga što Grad Zagreb, odnosno Zagrebački holding nisu na vrijeme proveli nabavu za izradu dokumentacije.
Točna je, dakle, tvrdnja ministrice kulture i medija da Grad Zagreb i Holding nisu iskoristili 15,6 milijuna eura koje im je njeno ministarstvo osiguralo za obnovu mirogojskih arkada i crkve Krista Kralja, ali, iako je taj proces možda mogao biti brži, riječ je o kompleksnoj obnovi zbog konzervatorskih zahtjeva i ograničenja te je bilo teško očekivati da će se radovi moći dovršiti do roka koji je uvjetovao Fond solidarnosti. Obnova crkve Krista Kralja i arkada nije se mogla dalje financirati iz NPOO-a budući da je taj program zahtijevao energetsku uštedu obnovljenih objekata – a takvo što se nije bilo moguće za navedene građevine. Pritom valja istaknuti i kako nam Ministarstvo kulture i medija nije odgovorilo zašto nisu smislili druge modele financiranja navedenih objekata, iako su to bili obećali Gradu i Holdingu. S druge strane, Grad Zagreb nam nije odgovorio zašto je toliko kasnio proces obnove Umjetničkog paviljona pa nam ovdje preostaje samo za zaključiti da je u tom dijelu Facebook statusa ministrica također bila u pravu.
Nadopuna (18. travnja 2025).: Nakon objave teksta Grad Zagreb nam je dostavio odgovor vezan uz obnovu Umjetničkog paviljona. Prenosimo ga u cijelosti:
Umjetnički paviljon je iz Fonda solidarnosti povukao sredstva za hitne sanacije odmah nakon potresa i za izradu projektne dokumentacije za konstrukcijsku obnovu zgrade. Prvotno je bio ugovoren iznos koji je obuhvaćao i izvođenje radova konstrukcijske obnove, no s obzirom da se zbog ponavljanja javne nabave nije uspjelo pokrenuti radove unutar roka Fonda solidarnosti, smanjen je iznos prvotnog ugovora za vrijednost izvođenja radova i pripadajućih usluga, kako bi ta sredstva Ministarstvo moglo dodijeliti ugovarateljima koji su trebali više sredstava za izvršenje svojih ugovora.
Naime, u periodu 2021.-2023. godine Umjetnički paviljon u suradnji s Gradom Zagrebom proveo je aktivnosti u sklopu kojih je izrađena projektna dokumentacija cjelovite obnove Umjetničkog paviljona, ishođena suglasnost Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, provedene hitne mjere zaštite kulturnog dobra, proveden jedan postupak javne nabave za izvođenje radova cjelovite obnove zgrade Umjetničkog paviljona, dva postupka javne nabave za izvođenje radova konstrukcijske obnove zgrade Umjetničkog paviljona, postupak javne nabave za usluge stručnog nadzora i koordinatora zaštite na radu tijekom izvođenja radova cjelovite obnove i postupak javne nabave za uslugu voditelja projekta gradnje kod cjelovite obnove zgrade Umjetničkog paviljona. Ističemo i kako su se neki postupci nabave morali ponoviti budući su pristigle ponude bile značajno veće od procijenjene vrijednosti, a na neke od poziva nije stigla niti jedna ponuda.
Napominjemo i kako su svi projekti obnove kulturne baštine ugovoreni s Ministarstvom kulture i medija, a provodile su ih nadležne gradske službe i ustanove. Suradnja započeta kroz Fond solidarnosti nastavit će se i na projektima koji se nastavljaju financirati iz državnog proračuna, NPOO-a i proračuna Grada Zagreba.
Vezano za upit o smanjivanju pojedinih ugovora podsjećamo kako su se pojedini ugovori smanjivali iz različitih razloga kao što je opterećenje tržišta koje je u trenutku provođenja Fonda solidarnosti uzrokovalo visoke cijene, što je bio slučaji i kod Umjetničkog paviljona, a što je posljedično uzrokovalo poništavanje nabava zbog neprihvatljivih ponuda.
