Faktograf.hr

Samo činjenice

Grad Zagreb nije dobio 150 milijuna kuna kredita za likvidnost

Zagreb je prošle godine iz proračuna posudio 36,3 milijuna za likvidnost. Spomenutih 150 milijuna kuna su za saniranje posljedica potresa.
foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Gradovima, općinama i županijama iz državnog proračuna je od lani isplaćeno ukupno 188,7 milijuna kuna beskamatnih zajmova za premošćivanje problema likvidnosti. Beskamatni proračunski zajmovi namijenjeni su svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su u prvih devet mjeseci pandemijske 2020. godine imali pad prihoda u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Ministarstvo financija na svojim je mrežnim stranicama objavilo podatke o beskamatnim zajmovima jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u prošloj i ovoj godini po različitim osnovama. Svi beskamatni zajmovi za premošćivanje problema likvidnosti isplaćeni su u prošloj godini, a vraćaju se u roku od tri godine.

U ovoj godini takvih isplata nije bilo, a kako nam objašnjavaju iz Ministarstva financija, dio jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i u ovoj godini ima problema s padom prihoda pa se može očekivati odobravanje još takvih zajmova do kraja godine.

Prema podacima resornog ministarstva, od ukupno 188,7 milijuna beskamatnih zajmova za premošćivanje problema likvidnosti, za kreditiranje 36 općina isplaćeno je 46,9 milijuna kuna. Na račune 24 grada isplaćeno je 125 milijuna kuna dok je za potrebe pokrivanja likvidnosti tri županije (Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske) isplaćeno ukupno 16,8 milijuna kuna.

Gotovo 60 posto iznosa beskamatnih zajmova isplaćenih gradovima otpada na dva grada. Tako je Dubrovniku isplaćeno 38,6 milijuna kuna beskamatnog zajma za pokrivanje likvidnosti, dok je Zagrebu (koji ujedno ima i status županije) isplaćeno 36,3 milijuna kuna beskamatnog zajma za pokriće problema likvidnosti.

Plenković iznio netočnu tvrdnju

Podaci Ministarstva financija o beskamatnim zajmovima za premošćivanje problema likvidnosti gradova, općina i županija tako demantiraju informaciju koju je nedavno tijekom saborske rasprave iznio Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

„Evo, primjerice, Grad Zagreb je povukao munjevito 150 milijuna kuna koje im je Vlada dala kao beskamatni zajam da riješe pitanje likvidnosti. To smo učinili sa zadovoljstvom, sa željom da pomognemo glavnom gradu, koji je ujedno i moj grad, sa željom da se Zagreb i druge područne jedinice samouprave koje imaju poteškoće u financiranju, financiraju adekvatno i da riješe svoje probleme“, ustvrdio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade tijekom rasprave o izglasavanju povjerenja Zdravku Mariću, ministru financija.

Predsjednik Vlade taj je beskamatni kredit spomenuo u dva navrata u raspravi sa Sandrom Benčić, zastupnicom Možemo. Najprije je zastupnici „spočitnuo“ što je postavila pitanje o ulozi ministra u aferi Agrokor, navodeći kako su „pomogli Grad Zagreb sa 150 milijuna beskamatnog zajma“, da bi kasnije objasnio i da je riječ o kreditu za likvidnost.

Sama Benčić, Plenkoviću je uzvratila kako je takav zajam dan svim gradovima oštećenim u potresu.

Ta njena tvrdnja je točna, za razliku od navoda Plenkovića kako je riječ o beskamatnom zajmu za rješavanje problema likvidnosti.

Grad Zagreb nije tražio kredit za likvidnost

Podaci Ministarstva financija o svim beskamatnim zajmovima gradovima, općinama i županijama, koji su javno objavljeni nakon što smo prije desetak dana zatražili podatke o beskamatnim zajmovima za likvidnost te beskamatnim zajmovima gradovima, općinama i županijama na područjima pogođenim potresom, pokazuju kako Grad Zagreb nije zatražio niti mu je odobreno 150 milijuna kuna beskamatnog proračunskog zajma za likvidnosti.

Da u ovoj godini Grad Zagreb – osim beskamatnog zajma namijenjenog gradovima, općinama i županijama na područjima stradalima u potresu – od resornog ministarstva nije tražio beskamatni zajam po drugim osnovama, potvrđenom nam je i iz Gradskog ureda za financiranje.

Sam Plenković, kada govori o kreditu za likvidnost Zagreba, zapravo govori o beskamatnim zajmovima jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta od potresa.

Odluku o tom beskamatnom zajmu ukupne visine 400 milijuna kuna, Vlada je donijela u rujnu, a 27. listopada donesena je i Odluka o raspodjeli sredstava beskamatnog zajma koji se „može koristiti isključivo za podmirenje troškova vezanih uz sanaciju posljedica potresa“.

Sredstva za saniranje potresa

Prema toj odluci raspodijeljeno je ukupno 360 od 400 milijuna kuna na raspolaganju. Najviši zajam, u iznosu od 150 milijuna kuna, dodijeljen je Gradu Zagrebu koji je taj zajam u cijelosti povukao. Kako su nam iz Grada odgovorili, beskamatnu pozajmicu za saniranje šteta nastalih u potresu dobili su 3. studenog.

Podaci resornog ministarstva pokazuju kako su, od ukupno raspodijeljenih 360 milijuna kuna beskamatnog zajma namijenjenog sanaciji posljedica potresa, do 11. studenog gradovi, općine i županije povukle 285,5 milijuna kuna dok je za isplatu preostalo 74,5 milijuna kuna.

Tako je, primjerice, Sisačko-moslavačka županija s drugim najvećim iznosom odobrenog zajma, od 101 milijuna kuna povukla 70 milijuna kuna te joj je za isplatu preostao još 31 milijun kuna.

Od 26 gradova, općina i županija koje su zatražile beskamatni zajam za saniranje posljedica potresa i on im je odobren, sredstva je u cijelosti povuklo njih 11.

Uz Zagreb, to su učinili Velika Gorica i Zaprešić (po sedam milijuna kuna), Krapinsko-zagorska županija (10 milijuna kuna), Sisak (25 milijuna kuna), općine Dubravica i Pokupsko (po 300 tisuća kuna), općina Majur (500 tisuća kuna), Hrvatska Kostajnica (1,5 milijun kuna), Jastrebarsko (1,9 milijuna kuna) te općina Martinska Ves koja je povukla milijun kuna beskamatnog zajma.

S druge strane, primjerice, općine Grozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Topusko, Dvor kojima je odobreno od 300 do 600 tisuća kuna beskamatno zajma još ga nisu iskoristile kao ni grad Glina kojemu je odobreno 20 milijuna kuna te Ivanić Grad s odobrenim 1,9 milijuna kuna. Petrinja je, pak, od 25 milijuna kuna povukla 10 milijuna.

Zajmovi za povrat poreza

Resorno ministarstvo je objavilo i podatke o beskamatnim zajmovima gradovima, općinama i županijama „temeljem odgode i/ili obročne otplate odnosno oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak i temeljem izvršenog povrata preplaćenog poreza na dohodak po godišnjem obračunu za 2019.“, kao podatke o namirenju nedostajućih sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na računu poreza na dohodak i prireza za povrat po godišnjoj prijavi za 2020. godinu.

Lokalnim proračunima država je „uskočila“ s gotovo 1,5 milijardi kuna za povrat poreza na dohodak. Naime, isplate povrata poreza na dohodak idu iz lokalnih proračuna jer je to njihov prihod. Taj je prihod smanjen kroz porezne reforme, a dodatan udar za lokalne proračune od ove godine je i porezno rasterećenje mladih u dobi do 30 godina. Mladima je ove godine vraćeno oko 700 milijuna kuna pretplaćenog poreza – onima do 25 godina sav uplaćeni porez i prirez, a onima između 25 i 30 godina polovica naplaćenog. Ukupno, država je računala da će se na ime povrata poreza građanima u ovoj godini vratiti 1,85 milijardi kuna (1, 2).

Većina tog novca namirena je iz državnog proračuna, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dug mogu vratiti u roku od godine dana. Od 1,5 milijardi manjka koji je pokriven proračunskim sredstvima do sada je vraćeno 896,4 milijuna kuna ili više od polovice posuđenog.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.