Razotkriveno

Je li omikron opasan za djecu?

O omikron soju novog koronavirusa još se ne zna dovoljno. Međutim, dostupni podaci sugeriraju da bi za djecu doista mogao biti opasniji nego raniji sojevi.
Foto: HRT

Veliku pozornost u hrvatskim medijima i na društvenim mrežama izazvalo je gostovanje dr. Andreja Trampuža, slovenskog infektologa i internista u klinici Charité Berlin, u Dnevniku HRT-a od 15. prosinca.

“Trampuž za HTV: Omikron je opasan, necijepljena djeca vjerojatno će napuniti intenzivne odjele”, naslov je članka na webu HRT-a, gdje je moguće pogledati i čitavu snimku intervjua iz Dnevnika.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Mnogi su na društvenim mrežama ovakvo Trampuževo mišljenje o omikronu doživjeli kontroverznim ili čak sasvim neutemeljenim, a s obzirom da je u internetskim diskusijama često prisutan poseban zazor od cijepljenja djece protiv Covida-19. Iako u Hrvatskoj postoje slučajevi teškog oboljenja (pa čak i smrti) djece od Covida-19, kod ogromne većine djece i mladih Covid-19 za sada prolazi kao asimptomatska bolest ili se manifestiraju tek blagi simptomi.

Faktograf je nakon Trampuževog gostovanja u Dnevniku dobio tridesetak upita s molbom da provjerimo točnost njegove tvrdnje. Ovako velik broj upita vjerojatno je rezultat činjenice da je poduzetnik Nenad Bakić pozvao svoje Facebook pratitelje da Faktografu prijavljuju Trampuževu izjavu kao potencijalno netočnu.

> Nenad Bakić preko odvjetnika poručuje: Ne manipuliram, kvalificiran sam za epidemiologiju jer sam matematičar

U nastavku teksta analizirat ćemo točnost Trampuževe izjave, ali ćemo se i osvrnuti na manipulacije njegovom izjavom na društvenim mrežama. Naravno, nećemo se baviti prognoziranjem budućnosti. Ne postoji način da pouzdano zaključimo hoće li ili neće u budućim mjesecima veći broj djece završavati na intenzivnoj njezi. Moguće je, međutim, provjeriti ukazuju li trenutno dostupni podaci da bi omikron za djecu doista mogao biti opasniji od dosadašnjih dominantnih sojeva virusa SARS-CoV-2.

Za početak, važno je reći da je HRT precizno kontekstualizirao raspravu oko omikrona i najavio Trampuževo gostovanje. Voditeljica Dnevnika u svom prvom pitanju jasno je napomenula da još nema dovoljno podataka o omikronu, tj. da su mišljenja znanstvene zajednice o omikronu još uvijek podijeljena.

Evo kako je glasilo pitanje na koje je Trampuž odgovarao kad je kazao kako smatra da je novi soj virusa koji izaziva Covid-19 za djecu opasniji od ranijih sojeva:

“Različita su mišljenja o omikronu. Jedan dio znanstvene zajednice smatra ga krajem pandemije, drugi ga se pak pribojava. Brojke iz Velike Britanije su zaista jako loše. U jednom danu, od jučer do danas, imaju 20.000 više novih slučajeva. Što vi kažete o omikronu?”

A evo i kako je Trampuž obrazložio svoje mišljenje o omikron soju virusa SARS-CoV-2:

“Omikron znači ipak jedan korak nazad u ovoj pandemiji jer se mnogo brže širi i jako će pogoditi sve koji nisu imuni. Znači, oni koji se nisu vakcinisali ili oni koji su već izgubili imunitet, što je već četiri mjeseca poslije druge doze. Znači, oni koji još nisu dobili booster. Ali vrlo opasno je to za djecu, koja nisu vakcinisana, i oni će vjerojatno sada napuniti naše intenzivne odjele. Znači, to je tragična stvar od ovog omikrona, ako odmah ne počnemo brzo s vakcinacijom odraslih, a i djece”.

Najprije treba još jednom naglasiti da nam još nisu poznati svi relevantni podaci o omikronu, zbog čega ne možemo sa sigurnošću znati kako će epidemija izgledati kad omikron postane dominantni soj novog koronavirusa u Hrvatskoj.

Zasad je poznato da je omikron zarazniji od delte, tj. da se brže širi (1, 2). Izgleda da se iznimno efikasno širi zrakom. Bolje izbjegava imunološku zaštitu stečenu cijepljenjem ili preboljenjem Covida-19 (1, 2). Još uvijek se, međutim, ne zna koliko je zaraza omikronom doista opasna, tj. koliko su teški simptomi koje novi soj virusa izaziva.

Većina trenutno raspoloživih podataka dolazi iz Južne Afrike, čiji su znanstvenici prvi identificirali novi soj. Omikron se u Južnoj Africi proširio iznimnom brzinom, ali kod većine pacijenata nije izazivao teške simptome.

Podaci koje agregira Our World in Data pokazuje da je krivulja broja zaraženih u Južnoj Africi zbog omikrona u strahovitom porastu. Rast broja zaraženih vidno je brži nego u ijednom trenutku u zadnje dvije godine.

Kad bi omikron za pojedince predstavljao veću ugrozu od delte, bilo bi za očekivati da će rasti i broj smrtnih slučajeva. Međutim, prema podacima sa stranice Our World in Data, broj smrti stagnira na rekordno niskim razinama.

Iz ovih grafova logično proizlazi zaključak da je omikron manje opasan nego delta. Međutim, iskustva iz jedne države ne mogu se samo tako preslikati na drugi kraj svijeta.

Brojni su faktori koji mogu utjecati na težinu kliničke slike i broj mrtvih pacijenata. Prosječna dob u Južnoj Africi je manja od 28 godina, tako da su u toj državi zaraženi uglavnom mlađi ljudi, a znamo da Covid-19 najviše ugrožava stariju populaciju. U Južnoj Africi za koji dan počinje ljeto, a poznato je da virus predstavlja manju opasnost kad se ljudi više druže na otvorenom, nego u zatvorenim prostorima. Postoje i drugi klimatski faktori za koje se špekulira da bi mogli utjecati na Covid-19, poput vlažnosti, temperature zraka ili primanja vitamina D kroz izloženost Sunčevim zrakama.

Podaci koji dolaze iz Južne Afrike stoga ne daju dovoljno dobru podlogu za zaključak o tome kako će se omikron manifestirati u europskim zemljama u zimskim uvjetima.

Više hospitalizacija djece zbog omikrona

Iz Južne Afrike o omikronu nažalost stižu i podaci koji Trampužu pružaju utemeljenje za tvrdnju da se radi o soju koji više ugrožava djecu nego ranije varijante novog koronavirusa. Prema podacima južnoafričkog Nacionalnog instituta za prenosive bolesti, širenje omikrona koincidira s porastom broja hospitalizacija djece.

U izvješću koje obuhvaća period do 4. prosinca stoji podatak da je u pokrajini Guateng, koja je najteže pogođena omikronom, ukupno 9 posto hospitaliziranih slučajeva tijekom zadnja tri tjedna činila djeca. Pozitivna vijest je da se udio djece među hospitaliziranima tijekom ta tri tjedna postupno smanjivao (s 14 posto u 46. tjednu na 8 posto u 48. tjednu 2021. godine).

Trampuž stoga nije ni prvi, ni jedini znanstvenik koji tvrdi da bi omikron za djecu mogao biti opasniji od delte. Takve tvrdnje nedavno je iznijelo i više britanskih stručnjaka u razgovoru za Evening Standard.

Waasila Jassat iz južnoafričkog Nacionalnog instituta za prenosive bolesti za Bloomberg je također upozorila da omikron prijeti zdravlju djece.

“Vrlo mala djeca imaju nezreo imunološki sustav i nisu cijepljena, tako da su u povećanom riziku”, kaže Jassat. Podaci iz Južne Afrike sugeriraju da omikron najviše ugrožava djecu mlađu od dvije godine.

Dobra je vijest da dostupna cjepiva i dalje pružaju određenu razinu zaštite protiv omikrona, posebno od hospitalizacije i smrti. Međutim, trenutno nema odobrenih cjepiva za djecu mlađu od pet godina.

Važno je istaknuti da je broj djece koja zbog Covida-19 završavaju u bolnici već sad povećan. Kazao je to epidemiolog iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić u razgovoru za televiziju N1.

“Nemam napamet podatke, ali gledali smo ovih dana hospitalizacije djece u dobi od 5 do 11 godina, bila je ukupno preko 300 hospitalizacija djece u toj dobi u Hrvatskoj od početka epidemije, ali zadnjih dva i pol do tri mjeseca preko 100. Tako da trećina svih hospitalizacija djece bila je zadnja dva mjeseca. Sve češće se djeca hospitaliziraju, bila su, mislim, dva smrtna slučaja djece od covida u toj dobi”, kaže Kaić.

Nije poznato je li širenje omikrona uzrok povećanju broja hospitalizacija među djecom u Hrvatskoj. Ako jest, postoji realna mogućnost da je Trampuž ispravno zaključio kako ćemo uskoro imati veći broj teško oboljele djece.

Epidemija je, naime, igra velikih brojki. Jako zarazna bolest može predstavljati nizak rizik za pojedinca, ali veliki za društvo. Čak i ako omikron uzrokuje neznatno veći broj hospitalizacija među djecom nego delta, ali je istodobno znatno zarazniji, to će rezultirati povećanjem broja djece hospitalizirane zbog Covida-19.

Opravdano je stoga strahovati da će se omikron velikom brzinom proširiti u vrtićima i školama te da će povećani priljev dječjih pacijenata dodatno opteretiti zdravstveni sustav.

Manipulacija Trampuževim tvrdnjama

Poduzetnik Bakić, koji je nedavno poveo javnu hajku protiv Faktografa neutemeljeno nas optužujući za počinjenje ozbiljnog kaznenog djela te najavljujući osnivanje fonda za podnošenje prijava i tužbi protiv Faktografa, na svom je Facebook profilu Trampuža optužio da laže tj. da “širi fake news i uznemirava hrvatske građane” (arhivirano ovdje).

Kao što smo vidjeli iz dosad prezentiranih podataka, ova Bakićeva tvrdnja nije točna.

Nisu točne ni Bakićeve tvrdnje da Trampuž nije relevantan sugovornik za razgovor o epidemiji Covida-19. Bakić pokušava diskreditirati Trampuža kao “potpuno irelevantnog” jer je “njemački Slovenac”, iako ni nacionalnost, ni državljanstvo nisu faktori koji osobu čine relevantnim (ili irelevantnim) sugovornikom za razgovor o Covidu-19.

Predbacuje mu i da je potpuno nekvalificiran jer je “voditelj odjela za (bakterijske) upale po ugradnji umjetnih zglobova na nekom odjelu neke njemačke bolnice”.

Trampuž se u njemačkoj bolnici Charité nalazi na poziciji šefa odjela za zarazne bolesti i septičku kirurgiju. Iz Trampuževe znanstvene produkcije vidljivo je da on doista jeste specijaliziran za infekcije povezane s prostetičkim pomagalima, ali to mu nije jedino područje interesa (Google Scholar).

Ako ništa drugo, neosporno je da je Trampuž kao infektolog za razgovor o pandemiji Covida-19 kvalificiraniji od poduzetnika Bakića. Pa ipak, to Bakića nije ranije sprječavalo da se i sam odaziva HRT-ovim pozivima na razgovore u kojima je prognozirao budući tijek epidemije.

U veljači 2021. godine je gledateljima HRT-ovog četvrtog programa tumačio kako vjeruje da se epidemija u Hrvatskoj više neće razbuktati. U travnju je na HRT-ovom Radiju Sljeme (tekstualni izvještaj je bio dostupan ovdje, ali objava je u međuvremenu nestala) poručivao kako očekuje da ćemo se do jeseni vratiti u normalu. Stvarnost ga je grubo demantirala.

Preporuka iz Njemačke

S manipulacijom Trampuževim tvrdnjama Bakić je nastavio i u objavi od 16. prosinca (arhivirano ovdje), u kojoj je screenshot naslova Trampuževog intervjua za HRT suprotstavio preporukama za cijepljenje djece koje dolaze iz Njemačke.

Svoje pratitelje Bakić je uputio na stav njemačkog Stalnog odbora za cijepljenje (STIKO) pri Institutu Robert Koch. Oni su 9. prosinca izdali priopćenje u kojem su preporučili da se u dobnoj skupini od 5 do 11 godina cijepiti trebaju djeca koja zbog kompromitiranog imuniteta ili drugih bolesti spadaju u rizičnu skupinu, kao i djeca koja su u redovitom kontaktu s osobama iz drugih rizičnih skupina. Nisu preporučili cijepljenje zdrave djece, ali naglasili su da takvoj djeci cjepivo treba biti dostupno na zahtjev roditelja.

Bakić to tumači kao “dokaz” da Trampuževe tvrdnje nisu utemeljene. Međutim, ova preporuka STIKO-a se na omikron o kojem je Trampuž govorio uopće ne referira, tj. STIKO u svom priopćenju od 9. prosinca ne razmatra mogućnost da bi najnoviji soj novog koronavirusa za djecu mogao predstavljati veću opasnost od ranijih sojeva.

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.