Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) usvojilo je paket Mjera aktivne politike zapošljavanja za 2022. godinu nakon što je na prošlotjednoj sjednici Vlada bombastično najavila novu mjeru „Biram Hrvatsku“ kojom se želi „motivirati povratak iseljenika, novčanim poticajima ohrabriti ih za pokretanje posla u domovini te potaknuti populacijsku obnovu područja s izraženim iseljavanjem“.
“Vidimo da je poseban interes izazvala mjera kojom oplemenjujemo postojeće, to je mjera samozapošljavanja, koju s postojećih 130.000 kuna dižemo na maksimalnih 150.000, uz poticanje onih koji žele ići iz urbanih u ruralne krajeve s još 25.000, a onima koji su radili u protekle dvije godine barem godinu dana u jednoj od članica Europske unije, dodatnih 50.000 kuna”, kazao je tada Andrej Plenković, predsjednik Vlade ističući u paketu Mjera aktivne politike zapošljavanja proširenje mjere samozapošljavanja nezaposlenih osoba.
Hrvatski zavod za zapošljavanje na svojim mrežnim stranicama još nije objavio novi paket mjera aktivne politike zapošljavanja, koje se primjenjuju od 1. siječnja. No, iz provedbenih dokumenata koje smo dobili na uvid, vidljivo je kako država ne planira neke veće iskorake kada je riječ o aktivaciji nezaposlenih, odnosno pomoći zaposlenima da zadrže radna mjesta u uvjetima promjena na tržištu rada.
Sve mjere koje su se primjenjivale u ovoj godini, od potpora za zapošljavanje, pripravništvo, usavršavanje, samozapošljavanje do javnih radova i stalnog sezonca u turizmu, nastavit će se primjenjivati i u idućoj godini. Jedine novine su, uz proširenje potpore za samozapošljavanja i na povratnike u Hrvatsku i uključivanje osoba s invaliditetom, proširenje dijela postojećih potpora (samozapošljavanje, pripravništvo) i na zelene i digitalne poslove. Time Hrvatska slijedi plan Europske komisije o zelenoj i digitalnoj transformaciji koja je i jedna od sastavnica domaćeg Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (1, 2, 3, 4).
Samozapošljavanje i pripravništvo, kada je riječ o digitalnim i zelenim poslovima, financirat će se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. No, za tranziciju prema zelenim i digitalnim poslovima država nije predvidjela mjere obrazovanja radne snage, poput prekvalifikacije i dokvalifikacije.
Mjerama aktivne politike zapošljavanja namjera je u idućoj godini obuhvatiti oko 27 tisuća korisnika. Tu brojku ne bi trebalo biti teško dosegnuti. Naime, prema podacima iz Mjesečnog statističkog biltena HZZ-a u prvih 11 mjeseci ove godine u mjere aktivne politike zapošljavanja novouključeno je 25 407 osoba, dok je sa zadnjim danom studenog ukupno bilo 21 406 aktivnih korisnika mjera.
Nisu obuhvaćene mjere za skraćivanje radnog vremena
Pritom, nije nezanemarivo i da paketom prihvaćenih mjera nisu obuhvaćene mjere pomoći za skraćivanje radnog vremena, odnosno potpore za očuvanje radnih mjesta u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, obuće, kože i drva. U tim djelatnostima na kraju studenog potporu je primalo 1 866 radnika, što pokazuje da dio djelatnosti računa na takvu pomoć države.
Osim toga, nije uključena ni potpora za zadržavanje radnika u djelatnostima kojima je zbog posebnih okolnosti narušena gospodarska aktivnost. Tijekom ove godine mjera za zadržavanje radnih mjesta povezana s pandemijom bolesti Covid-19 mahom je produživana na mjesečnoj ili dvomjesečnoj razini. Kako pandemija ne jenjava i u Hrvatskoj se očekuje peti val epidemije, logično bi bilo da se u pripremi mjera za 2022. godinu i o tome vodilo računa.
No, potpora za skraćivanje radnog vremena kako i potpora za zadržavanje radnika u djelatnostima u kojima je zbog pandemije bolesti Covid-19 narušena gospodarska aktivnost tek će se naći u fokusu rasprave i očekuje se kako bi one trebale biti donesene tijekom siječnja.
“Iz šupljeg u prazno”
„O mjerama aktivne politike zapošljavanja nije bilo tripartitne rasprave i to je jedan od razloga zbog kojeg sam jedina bila suzdržana kod njihova donošenja“, veli nam Ana Milićević Pezelj, predstavnica sindikalnih centrala u Upravnom vijeću HZZ-a, navodeći kako se tripartitno, primjerice, nije otvorilo pitanje proširenja potpore za samozapošljavanje niti se razgovaralo o mjerama usmjerenim na digitalni i zeleno. Ona ističe i kako se povijest ponavlja, najprije predsjednik Vlade najavi neke mjere, koje onda stignu članovima Upravnog vijeća na raspravu i izglasavanja.
Problem mjera je i to što nema analitičke podloge, odnosno evaluacije mjera aktivne politike zapošljavanja koja bi trebala biti podloga za daljnje kreiranje mjera.
„Mi već osam godina vrtimo iz šupljeg u prazno“, veli Milićević Pezelj. Naime, zadnja vanjska evaluacija mjera aktivne politike na tržištu rada provedena je za razdoblje od 2010. do 2013. godine. Ona je, primjerice, ukazala na sve manjkavosti stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, mjere koja je tijekom zadnje krize bila prevladavajuća. Ta je mjera prije nekoliko godina ukinuta. Evaluacija je pokazala i potrebu za povratkom pripravništva koje je 2020. godine, kao zamjena za stručno osposobljavanje, uključeno u mjere aktivne politike zapošljavanja.
Međutim, iako nema ciljane evaluacije mjera aktivne politike zapošljavanja, one se ipak promatraju kroz vrednovanje djelotvornosti, učinkovitosti i učinka programa financiranih sredstvima fondova Europske unije.
Tako se, primjerice u završnom izvješću Vrednovanje djelotvornosti, učinkovitosti i učinka Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali (OPLJUP) 2014.-2020., navodi kako su i dalje prisutne značajne regionalne razlike na tržištu rada. To izvješće se odnosi na vrednovanje djelotvornosti, učinkovitosti i učinka provedbe OPULJP i intervencija Europskog socijalnog fonda (ESF) prema kriteriju regionalne i lokalne zastupljenosti uz evaluaciju horizontalnih načela.
Nisu smanjene regionalne razlike
„Temeljem dobivenih rezultata zaključeno je da se usprkos značajnom poboljšanju situacije na županijskim tržištima rada dio županija i dalje suočava sa značajnim poteškoćama u pogledu visine nezaposlenosti te dostupnosti slobodnih radnih mjesta“, navodi se, među ostalim, u tom dokumentu. Provedba mjera aktivne politike zapošljavanja (MAPZ) u dijelu koji je financiran iz ESF-a i Inicijative za zapošljavanje mladih, „nije polučila dovoljno značajne učinke koji bi smanjili izražene regionalne razlike, što je dijelom povezano sa preniskom razinom uključenosti nezaposlenih u provedbu MAPZ-a kod županija s većom razinom nezaposlenosti“.
Kriterij regionalnog razvoja u kreiranju mjera aktivne politike zapošljavanja u potpunosti je izostao do kraja 2019. godine, pokazalo je izvješće. Taj kriterij uveden je od 2020. godine i to samo za mjeru samozapošljavanja kada je napravljeno razlikovanje u visini bodovnog praga za dobivanje potpore te je on blago snižen za prijavitelje s potpomognutog područja.
„Ovaj nalaz upućuje na zaključak kako su mjere aktivne politike zapošljavanja sufinancirane iz OPULJP-a u promatranom razdoblju planirane vodeći računa isključivo o nacionalnoj dimenziji prilika na tržištu rada, a bez primjene pristupa koji bi određenim geografskim područja osiguravao dodatne mogućnosti za poboljšanje situacije u području zapošljavanja“, navodi se, među ostalim u izvješću.
Ono je pokazalo i da su županije s najmanjom razinom nezaposlenosti u razdoblju 2015. – 2019. ostvarile znatno veću stopu uključenosti nezaposlenih osoba u mjere aktivne politike zapošljavanja. To potvrđuje da su potrebe aktiviranja i zapošljavanja radne snage u područjima koja su najviše pogođena visokom nezaposlenosti bile nedovoljno zadovoljene putem MAPZ-a.
Preporuke dane izvješćem navode kako općenito, „za sve prioritetne osi potrebno je kod planiranja aktivnosti posvetiti veću pažnju razradi specifičnih regionalnih/lokalnih potreba, posebno kada je riječ o područjima tržišta rada i obrazovanja“.
Specifično se, pritom, navodi kako provedbene aktivnosti u području zapošljavanja treba planirati „na način da se u znatno većoj mjeri nego do sada uzme u obzir razina regionalnih razlika na tržištu rada te s tim u skladu prilagode visine potpora, odabir korisnika i ostali bitni elementi koji utječu na usmjeravanje sredstava i konačni učinak na zapošljavanje“. Osim toga, potrebno je i razviti modalitete primjene kriterija regionalnog razvoja u sklopu mjera aktivne politike zapošljavanja te „osigurati znatno veću razinu uključenosti nezaposlenih osoba u MAPZ u slučaju županija s natprosječnom razinom nezaposlenosti“.
Regionalni razvoj kao kriterij pri kreiranju mjera aktivne politike zapošljavanja i dalje je uključen jedino u potporu za samozapošljavanje snižavanjem bodovnog praga za dobivanje potpore za osobe koje žive na potpomognutim područjima. Od iduće godine, za potpomognuta područja uveden je i dodatni „bonus“ za mobilnost radne snage, pa osobe koje se presele u nerazvijenija područja i tamo se samozaposlene mogu dobiti dodatnih 25 tisuća kuna potpore. S obzirom da se maksimalni iznos potpore za samozapošljavanje podiže sa 130 na 150 tisuća kuna, osoba koja se preseli u nerazvijenije područje ukupno bi od države mogla dobiti 175 tisuća kuna, za posao i preseljenje.
“Demografski poticaj” od siječnja
Mjera pod nazivom Mobilnost radne snage – “Biram Hrvatsku”, kako se objašnjava provedbenim uputama, za cilj ima osnažiti gospodarsku aktivnost i raspon djelatnosti u većem dijelu zemlje. Pritom se ističu gospodarski slabije razvijena i demografski oslabljena područja „s naglaskom na ruralna područja Slavonije, zaleđa dalmatinskih županija, Banovine, Korduna, Like, Gorskog kotara i otoka“. Istodobno, cilj joj je poticati povratak aktivnog radnog stanovništva iz država Europskog gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije.
„Uz otvaranje novih poslovnih subjekata, čiji su nositelji stekli relevantno radno iskustvo koje predstavlja dodanu vrijednost za hrvatsko gospodarstvo, mjera bi imala demografski učinak, s obzirom na to da se radi o unutarnjoj migraciji i povratku osoba iz vanjske migracije država Europskog gospodarskog prostora (EPG)“, navodi HZZ u svojim provedbenim dokumentima.
I dok je samozaposlenim osobama koje se presele i posao pokrenu u slabije razvijenim krajevima država namijenila jednokratnu potporu od 25 tisuća kuna, povratnici mogu računati na 50 tisuća kuna. U maksimalnom iznosu, ako uspiju iskoristiti sve elemente potpore za samozapošljavanje, povratnici iz inozemstva mogu dobiti ukupno 200 tisuća kuna.
No, u slučaju povratnika u Hrvatsku, „dodatak za mobilnost“ namijenjen je bez obzira gdje će se smjestiti i pokrenuti posao. Jedini kriterij je da su u dobi do 60 godina i da su u posljednje dvije godine radili najmanje 12 mjeseci u zemljama EPG-a „ili bili uključeni u redovito obrazovanje i koji su se po povratku prijavili u evidenciju nezaposlenih u roku 30 dana od dana reguliranog prebivališta i samozapošljavaju se kroz mjeru potpora za samozapošljavanje unutar šest mjeseci od povratka/reguliranog prebivališta“.
Povratnici, podnositelji zahtjeva za samozapošljavanje „obvezni su izvršiti promjenu prebivališta nakon 01.01.2022., a do podnošenja zahtjeva za potpore male vrijednosti u svrhu samozapošljavanja i dostaviti potvrdu o prebivalištu“. Drugim riječima, ako se netko, primjerice, vratio u prosincu tekuće godine i promijenio prebivalište, on neće moći realizirati povratnički bonus od 50 tisuća kuna.
Međutim, pitanje je koliko će uopće mjera poticanja unutarnjih migracija, ali i povratka iseljenih građana imati rezultata. Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, broj stanovnika je između dva popisa stanovništva smanjen za 237 tisuća. Tu je procjenu državni statistički ured iznio u listopadu, dok je trajao ovogodišnji popis stanovništva čiji će prvi rezultati biti poznati za nekih mjesec dana.
Prvi rezultati mjere – ako ih bude – vidjet će se na proljeće
Smanjenje broja stanovnika nije samo rezultat migracija, već i prirodnih kretanja. Kada je riječ o migracijama pouzdanih podataka o tome koliko je građana iselilo nema, no barata se brojkom od 400 tisuća osoba. Međutim, mnogi koji su otišli raditi i živjeti u inozemstvo birokratski se nisu iselili, odnosno nisu odjavili prebivalište/boravište, nisu se odjavili sa zdravstvenog osiguranja. Samim time, u slučaju da ih privuče vladina ponuda od 50 tisuća „nagrade“ za povratak i otvaranje vlastitog posla u Hrvatskoj, taj iznos neće moći koristiti.
Odluče li se na samozapošljavanje, moći će računati na maksimalnih 150 tisuća kuna potpore, odnosno dodatnih 25 tisuća kuna ako se samozaposle u nekom od nerazvijenih krajeva zemlje.
Prvi rezultati bombastične najave Vlade o potporama za migracije mogli bi se vidjeti na proljeće iduće godine. Naime, postupak odobravanja plana samozapošljavanja traje nekoliko mjeseci.
Poticanje unutarnjih migracija, odnosno otvaranja vlastitog posla u nerazvijenim dijelovima zemlje, ujedno je i jedina mjera kojom se potiče zapošljavanje i na potresom razrušenoj Baniji. Nakon lanjskog razornog potresa, Vlada je reagirala i kreirala mjeru javni rad – otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na područjima Sisačko-moslavačke županije, gdje je korisnicima jamčila minimalnu plaću, putne troškove i zaštitnu opremu. Ta se mjera odnosila na sve nezaposlene s područja pogođenih potresom bez dodatnih kriterija.
Za iduću godinu mjerama aktivne politike zapošljavanja ne planiraju se posebne intervencije za nezaposlene, poslodavce, radnike s područja Banije, pa ni u sklopu javnih radova.
