Prema odredbama Zakona o radu, u svakoj kalendarskoj godini radnik ima pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna. Ako svoje dane godišnjeg odmora nije uspio iskoristiti u toj kalendarskoj godini, može ga iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Naš čitatelj, naime, našao se u specifičnoj situaciji korištenja dugotrajnog bolovanja i ostvarivanja prava na mirovinu te je zatražio odgovor na pitanje ima li „pravo i na lanjski godišnji odmor ako će bolovanje prekinuti 5. travnja 2022. godine i tada bi iskoristio stari i novi godišnji odmor i otišao u mirovinu“.
Korištenje starog odmora ovisno o datumu
Radnik u ovom slučaju može iskoristiti godišnji odmor iz prethodne kalendarske godine. Može koristiti i godišnji odmor za tekuću godinu. No, postoji mogućnost da neće moći iskoristiti sve dane godišnjeg odmora za tekuću kalendarsku godinu, a hoće li moći iskoristiti cijeli godišnji ili njegov razmjerni dio ovisi o tome kada odlazi u mirovinu.
„Odredbom članka 84. stavka 4. Zakona o radu, o prenošenju godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti, omogućeno je radniku da isti iskoristi po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine“, odgovaraju na naš upit iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Kako objašnjavaju iz resornog ministarstva, tom se odredbom prisilne naravi radnika štiti „od mogućih odgoda i zakidanja u pravovremenom ostvarivanju njegova prava na plaćeni godišnji odmor“ na način da se Zakonom o radu utvrđuje mogućnost prenošenja te određuje krajnji rok do kojeg poslodavac mora osigurati radniku korištenje pripadajućeg godišnjeg odmora.
„Dakle, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, radnik koji bi se nakon bolovanja (privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti) vratio na rad u travnju tekuće godine i koji zbog bolesti nije iskoristio godišnji odmor za prethodnu kalendarsku godinu, imao bi pravo stečeni godišnji odmor iz prethodne godine prenijeti i iskoristiti do 30. lipnja tekuće godine. Nakon toga datuma, godišnji odmor iz prethodne kalendarske godine više ne bi mogao iskoristiti“, navode iz resornog ministarstva.
Razmjerni godišnji
Radnik nastavno, navode iz ministarstva, može koristiti i godišnji odmor iz tekuće kalendarske godine. No, „u slučaju prestanka radnog odnosa tijekom godine (uključujući i prestanak zbog odlaska u mirovinu) primjenjuje se odredba članka 77. stavka 2. Zakona o radu, sukladno kojoj radnik ostvaruje razmjerni dio godišnjeg odmora za tu kalendarsku godinu“.
Članak zakona na koji se poziva ministarstvo govori o trajanju godišnjeg odmora. Navodi kako radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana.
Nadalje, propisuje se mogućnost ugovaranja godišnjeg odmora i dužeg od zakonskog minimuma ako je to dogovoreno kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Osim toga, taj članak propisuje da radnik koji se prvi put zaposli ili ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana pravo na godišnji odmor ostvaruje nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod tog poslodavca.
Razmjerni dio godišnjeg odmora reguliran je člankom 78. Zakona o radu, odnosno njegovim drugim stavkom koji navodi da radnik kojem prestaje radni odnos u toj kalendarskoj godini ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.
No, ako je poslodavac takvom radniku, prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.
Resorno ministarstvo podsjeća da se razmjerni dio godišnjeg odmora utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine ukupnog broja dana godišnjeg odmora koji bi mu pripadao za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
„Primjerice, ukoliko je radnik u kalendarskoj godini radio 4 mjeseca ostvaruje pravo na 4/12 pripadajućeg godišnjeg odmora. Ukoliko mu pripada godišnji odmor od 24 dana, tada bi 4/12 od 24 dana iznosile 8 dana“, navode iz resornog ministarstva.
