Nakon konferencije za novinare na kojoj se premijer Andrej Plenković u subotu okomio na DORH zbog tajminga uhićenja ministra Darka Horvata, postavilo se pitanje je li premijer znao ili trebao biti obaviješten da slijedi uhićenje njegovog tada još aktualnog ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Uhićenje ministra dok je na dužnosti u Vladi događaj je bez presedana. Jedini sličan slučaj bilo je uhićenje bivšeg ministra turizma Ivana Heraka 2000. godine, ali ono se zbilo nakon posljednje sjednice tog sastava Vlade.
Bez odobrenja Vlade
Zakon o Vladi u svom članku 34. navodi: „Protiv člana Vlade ne može se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 5 godina, bez prethodnog odobrenja Vlade“.
Donedavni ministar Darko Horvat, zajedno s potpredsjednikom Vlade Borisom Miloševićem te još četiri osobe sumnjiči se za počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te pomaganja i poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti.
“Bitno je prije svega radi li se o djelu koje je kažnjivo kaznom zatvora do pet ili iznad pet godina. Ako se radi o prvoj skupini, potrebno je odobrenje Vlade za vođenje postupka. Međutim, kako kod tih kaznenih djela postupak započinje tek potvrđivanjem optužnice, državni odvjetnik treba pribaviti suglasnost Vlade tek prije podizanja optužnice, što slijedi tek nakon okončanja istrage. Ako se radi o drugoj skupini, suglasnost Vlade nije potrebna. U Horvatovom slučaju radi se o drugoj skupini. Nikakva suglasnost Vlade nije potrebna ni u jednom trenutku”, protumačio nam je Zoran Burić s Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Naime, kako je to priopćio u subotu, USKOK šestorku sumnjiči za počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te pomaganja i poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti radi neosnovane isplate ukupno 2.655.594,99 kuna, na teret Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Kazneni zakon zlouporabom položaja i ovlasti bavi se u članku 291. koji ima dva stavka.
U prvom se navodi kako će se službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Drugi stavak, međutim, navodi „ako je kaznenim djelom iz stavka 1 ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina“.
Kako se navodi u istom zakonu, imovinska korist ili šteta je „znatna“ ako prelazi 60.000 kuna, a USKOK u svom priopćenju spominje štetu od 2.655.594,99 kuna.
To znači da sad već bivšem ministru Horvatu, u slučaju da mu se dokaže krivnja, prijeti kazna od jedne do 12 godina zatvora.
Ne postoji zakonska obveza da se o postupanju protiv ministra izvijesti premijera, naročito prije samog pokretanja kaznenog postupka.
Horvat će tražiti aktivaciju saborskog mandata
Podsjetimo da se Zakon o Vladi ovdje ne bi imao potrebe primjenjivati već i zbog činjenice da je Horvat razriješen na vlastiti zahtjev i prije nego se našao pred sucem Županijskog suda u subotu. I potpredsjednik Vlade Boris Milošević u međuvremenu je svoj mandat stavio na raspolaganje.
Odvjetnik Vladimir Terešak potvrdio je u ponedjeljak Hini da Horvat nakon ostavke planira u zadanom roku od osam dana podnijeti Saboru zahtjev za aktivaciju mandata saborskog zastupnika. Njegov bi se saborski mandat trebao aktivirati nakon što to potvrde Mandatno-imunitetno povjerenstvo i zastupnici, s obzirom da nema osnove da mu se on uskrati prije eventualne pravomoćne presude.
