Kada je prije točno godinu dana, 1. studenog 2024., na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu pala nadstrešnica, pri čemu je poginulo 16 ljudi, a potom su se građani Srbije počeli masovnije okupljati oko studenata koji su blokirali fakultete i tražili funkcioniranje pravne države, srpski predsjednik Aleksandar Vučić u pokušaju zadržavanja potpore okrenuo se prokušanom nacionalističkom receptu i poveo kampanju u kojoj se za političku destabilizaciju Srbije optužuje Hrvatska – susjedna država s kojom je prije 30 godina ratovala.
U tom pokušaju zadržavanja vlasti, jer su nakon početna četiri zahtjeva studenti iznijeli i onaj da traže raspuštanje parlamenta i raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora, Vučiću asistiraju i njemu bliski mediji koji, također, od početka krize šire antihrvatsku histeriju u javnosti.
O primjerima dezinformacija i širenja antihrvatskog narativa na početku krize u ožujku detaljno je pisala Inicijativa mladih za ljudska prava. Tako su naveli da su srpski dužnosnici i s njima povezani mediji pisali da su blokade na fakultetima inspirirane “Blokadnom kuharicom” Filozofskog fakulteta u Zagrebu; Hrvate koji su dolazili u Srbiju se uhićivalo, njihovi podaci i fotografije, kao i mjesta gdje se nalaze, objavljivalo u medijima, a i javno ih se prozivalo da su špijuni koji za hrvatske obavještajne službe izazivaju političku krizu u Srbiji. Bolje nisu prošli niti studenti s dvojnim hrvatskim i srpskim državljanstvom koje je srpska obavještajna služba pozivala na obavijesne razgovore, a mediji su ih nazivali “hrvatskim fašistima”.
Narativ koji tijekom cijele političke krize stvaraju Aleksandar Vučić, njegovi dužnosnici i povezani mediji je da iza prosvjednika koji sada traže prijevremene izbore stoji Hrvatska i njezine obavještajne službe.
Informer objavio fotografiju i snimku napadača iz Ćacilenda i Andreja Plenkovića

Takva kampanja kulminirala je u posljednjih desetak dana, nakon što se u improviziranom šatorskom naselju podržavatelja vlasti Aleksandra Vučića ispred Skupštine Srbije u Beogradu, posprdno nazvanom “Ćacilend”, dogodila pucnjava i požar. Srpski tabloid Informer objavio je fotografiju i snimku napadača s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.
Glavni urednik srpskog tabloida Informer Dragan J. Vučićević prije nešto više od tjedan dana objavio je prvo fotografiju, a potom i snimku, ne dužu od jedne sekunde, koje navodno dokazuju povezanost hrvatskih vlasti s pucnjavom i požarom u Beogradu. Navodnu zajedničku fotografiju muškarca koji je dan ranije pucao u šatoru ispred Skupštine Srbije, 70-godišnjeg Vladana Anđelkovića i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Vučićević je prvo pokazao na kolegiju televizije Informer uz opasku da su već na dan pucnjave doznali da je Anđelković tri i pol mjeseca boravio u Hrvatskoj te da se u Srbiju vratio pet dana prije pucnjave.
Nakon objave te fotografije, Jutarnji list piše članak u kojem se navodi da je fotografija Anđelkovića i Plenkovića – fotomontaža. “Sama fotografija koja pokazuje Plenkovića i Anđelkovića već na prvi pogled je čudna, a hrvatski premijer na njoj izgleda potpuno neprirodno. Fotografija je analizirana od hrvatskih nadležnih službi i iz više izvora dobili smo potvrdu da je riječ o lažnoj fotografiji, odnosno da je riječ o photoshopu”, naveo je u svom članku Jutarnji list.
Potom Informer objavljuje još jedan članak u kojem Vučićević “otkriva” pozadinu kako je nastala navodna fotografija Anđelkovića i Plenkovića.
“Terorista Vladan Anđelković se slikao sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem 9. juna ove godine u Hrvatskoj u Rijeci. Njih je slikao ministar za ekonomiju i održivi razvoj u Plenkovićevoj vladi Davor Filipović”, kazao je tada Vučićević.
Filipović nije ministar već gotovo dvije godine, a Plenković je 9. lipnja bio u Nici
No, Plenković se s Anđelkovićem 9. lipnja ove godine nije mogao fotografirati u Rijeci, kao što ih niti u lipnju nije mogao fotografirati “ministar za ekonomiju i održivi razvoj u Plenkovićevoj vladi Davor Filipović”.
Kao što nam je poznato, Davor Filipović u lipnju ove godine nije bio ministar u Vladi Andreja Plenkovića. Premijer Plenković ga je smijenio u prosincu 2023. godine, zajedno s njegovim savjetnikom Juricom Lovrinčevićem, zbog “afere Mreža”.
Također, Plenković i Anđelković se 9. lipnja ove godine nisu mogli fotografirati u Rijeci jer je toga dana Plenković bio u Nici. Prema najavi Vlade, Plenković je toga dana sudjelovao na 3. Konferenciji Ujedinjenih naroda o oceanima, a u Nici je uz njega bila i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković. Plenković je toga dana objavio i status na X-u s fotografijama iz Nice, a na Tik-Toku je dan kasnije objavio i snimku s te konferencije.
Prozvani bivši ministar Davor Filipović je za tjednik Nacional komentirao navod Informera da je u lipnju ove godine fotografirao Plenkovića s Anđelkovićem. “Stvarno su to ustvrdili? Tog 9. lipnja ove godine ja sam bio u Zagrebu. Osim toga, nikada nisam mobitelom fotografirao premijera”, kazao je bivši ministar Filipović.
Argumenti hrvatskih službi da se radi o fotomontaži
U tom članku Nacionala navodi se i da su im dva neovisna izvora bliska vrhu hrvatske Vlade, a od toga jedan blizak premijeru Plenkoviću, potvrdili kako se radi o montiranoj fotografiji. Navode da su hrvatske institucije dubinski istražile fotografiju koja “na prvi pogled nije imala očite elemente da se radi o fotomontaži”.
“Međutim, neki detalji ipak na nju ukazuju. Primjerice, Anđelković na spornoj fotografiji ima normalne proporcije u slučaju fotografiranja sprijeda, a Plenković izgleda kao da je fotografiran odozgo, povećana mu je glava, a donji dio tijela se sužava. Osim toga, kadar fotografije pokazuje kako ulica oko premijera Plenkovića djeluje prazno, a ozračje u njoj opušteno, iako je uobičajeno da premijer u šetnji nekim gradom bude okružen brojnim suradnicima i osiguranjem, a šetnja se odvija ulicama kojima se kreće veći broj ljudi”, naveo je Nacional te su dodali da su službe koristile i alate umjetne inteligencije koji su potvrdili da fotografija nije autentična. “Kao argumenti se navode odstupanja u proporcijama i oštrini te razlike u svjetlu i sjenama na pojedinim dijelovima fotografije”.
No, Informer i njegov urednik Vukičević, kako bi valjda prisnažio “dokaz” o autentičnosti, 24. listopada objavio je i snimku u trajanju od jedne sekunde. “Ova fotografija je autentična i mi za to imamo čvrste dokaze. Mi smo njih zamolili da dobro paze šta će da kažu jer možda postoje još neki snimci i fotografije. E pa postoje! Davor Filipović, ministar ekonomije i održivog razvoja Hrvatske, član je Plenkovićeve vlade i on je fotografisao Plenkovića i Anđelkovića. Da li Filipović nije dovoljno vičan, ali on je kad je pravio fotografiju u junu u Rijeci, slučajno kliknuo na svom telefonu i opciju za snimanje i sve je to i snimio. E mi sad imamo i video-snimak koji je neoborivi dokaz da su njih dvojica pozirala u Rijeci”, kazao je tada Vučićević.
I kod objave snimke Vučićević ostaje kod činjenično neutemeljene priče da je Filipović u lipnju ove godine još uvijek ministar i da je tada slučajno stisnuo snimanje, a ne fotografiranje, kada su mu Anđelković i Plenković “pozirali” u Rijeci.
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Stručnjaci za Faktograf: “Snimka i fotografija sadrže znakove AI manipulacije”
Prema pisanju Jutarnjeg i Nacionala, hrvatske službe su zaključile kako se radi o fotomontaži. Jednako tako su zaključili i stručnjaci za umjetnu inteligenciju iz tri tima kojima je Faktograf poslao snimku kako bi je analizirali. Snimku s portala Informera poslali smo organizaciji Witness, koja se bavi utvrđivanjem autentičnosti snimki, a oni su je potom proslijedili svojim timovima na analizu.
“Tri tima su analizirala fotografiju i snimku koristeći svoje napredne alate za detekciju sadržaja nastalog umjetnom inteligencijom (AI) i zaključili da sadrže znakove AI manipulacije. Drugi tim je analizirao metadata podatke i dobio rezultate iz kojih se ne može donijeti konačan zaključak”, naveli su u svojoj analizi, ali i dodali da je bitno napomenuti kako je snimka prekratka za neke od alata koje su koristili, a da fotografija izgleda kao prikaz zaslona (screenshot) fotografije što može utjecati na rezultate.
Prvi tim iz Mendit.AI-ja je “identificirao dio snimke u donjem dijelu tijela osobe lijevo (Plenkovića, op.au) na kojem se ukazuje da je AI generiran ili manipuliran, a identificirali su i nekonzistentne sjene koje su, u ranijim slučajevima, bile indikacija AI manipulacije”.
Drugi tim iz Cauth AI-ja naveo je da je koristio niz alata za otkrivanje deepfake sadržaja. “Pet od sedam modela detektirala su AI manipulacije. Drugi model za detekciju analizirao je audio (tonsku snimku, op.au) i zaključio da je autentična, a završni alat za detekciju nije mogao dati rezultate zbog kratkoće snimke”, naveli su stručnjaci, ali i dodali da na detektore mogu utjecati kratkoća snimke, njezina niska rezolucija i ponavljanje zbog čega rezultate treba pažljivo analizirati.
Treći tim iz Recod.AI-ja zaključio je da se na “većini lica na snimci i fotografiji pokazuju tragovi manipulacije”. “Na fotografiji su analizirana lica dvije osobe u pozadini. U oba slučaja je naš algoritam naznačio prisutnost manipulacije”, zaključili su.
Problem detekcije fotomontaža
Stručnjaci su jasno istaknuli s kojim problemima su se susreli u analizi fotografije i snimke Anđelkovića i Plenkovića. Treba istaknuti kako će otkrivanje klasičnih i fotomontaža generiranih alatima umjetne inteligencije, njihovim daljnjim razvojem, postati sve bitnija tema modernih društava i država. Već sada postoje internetski alati pokretani umjetnom inteligencijom koji besplatno ili za vrlo mali novac mogu napraviti vjerne fotomontaže fotografija i snimki, dok alati za detekciju takvih sadržaja kaskaju u svojoj pouzdanosti.
Primjerice, kada smo u poznati besplatni alat za detekciju AI generiranog sadržaja Hive Moderation ubacili i snimku i fotografiju objavljenu na portalu Informera, taj je alat iznio svoj zaključak da nije vjerojatno da se radi o AI generiranom ili deepfake sadržaju. Taj zaključak je suprotan onome što su, prema pisanju medija, zaključile hrvatske službe, ali i stručnjaci koje smo mi kontaktirali – što jasno pokazuje da pouzdanost takvih analiza još uvijek treba uzimati s rezervom.
Plenković i Filipović su bili u Rijeci – ali u kolovozu 2022.
Iako Vučićević netočno navodi da je Davor Filipović ministar te da je Plenković 9. lipnja bio u Rijeci, u svojim izjavama daje naznake kako je ta fotografija zapravo mogla nastati. Andrej Plenković je u Rijeci zaista bio s ministrom Davorom Filipovićem. No, ne u mjesecu lipnju 2025., kada Filipović više nije bio ministar, nego u kolovozu 2022. godine. I nije to bio samo protokolarni posjet županu Primorsko-goranske županije, već se Plenković sa svojom pratnjom spustio i na riječki Korzo i družio s građanima.
Plenković je toga dana prošetao riječkim Korzom dok se na njemu održavala manifestacija “100% zagorsko” u sklopu koje su se Riječanima predstavljali poljoprivrednici i obrtnici iz Krapinsko-zagorske županije. Uz njega su kroz štandove šetali i tadašnji primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, kao i tadašnji gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, župan krapinsko-zagorski Željko Kolar, ali i tadašnji ministar Davor Filipović. Na fotografijama se jasno vidi da je premijer Plenković toga dana imao istu kombinaciju plavog odijela i plave kravate s bijelim dezenom – istu kakvu ima i na navodnoj snimci i fotografiji s Anđelkovićem.
Muškarac u kariranoj košulji i hlačama
Da je upravo taj posjet Rijeci mogao biti predložak za stvaranje priče popraćene fotografijom i snimkom o susretu Plenkovića i Anđelkovića navodi i još nekoliko detalja koje smo uspjeli detektirati kada smo Informerovu fotografiju i snimku usporedili s fotografijama i snimkama toga dana.

Najzanimljiviji detalj je da se muškarac u kariranoj košulji i kariranim kratkim hlačama, koji stoji na fotografiji Informera iza Plenkovića i Anđelkovića, može pronaći na fotografijama i snimkama objavljenima toga dana.
Primjerice, na snimci koju je Zagorjecom TV objavilo na YouTubeu 26. kolovoza 2022. godine, taj muškarac jasno se vidi iza Plenkovića, a sličan kadar s istim muškarcem objavio je na svojem Facebook profilu 26. kolovoza 2022. godine i Kanal Ri. U galeriji fotografija koju je objavio Novi list toga dana isti muškarac pojavljuje se iza Plenkovića na dvije fotografije (peta fotografija i 33. fotografija), dok je iza Komadine i Filipovića na šestoj fotografiji. Također, taj je muškarac vidljiv i na fotografiji koja je toga dana objavljena i u tekstu portala Zagorje.com.
Što se tiče okoliša vidljivog oko Plenkovića i Anđelkovića na fotografiji i snimci Informera, moguće je da je susret smješten na riječki Trg 128. brigade HV-a, koji vodi od Korza prema riječkoj Rivi, a na kojem se nalazi drvored uz koji su smještene ulične svjetiljke, a iza njih su i žute kante za smeće.

Riječki HDZ-ovac Josip Ostrogović je toga dana na svom Facebook profilu objavio fotografiju na kojoj je vidljivo da je premijer Plenković u pratnji ministara Olega Butkovića i Davora Filipovića prelazio pješački prijelaz koji vodi s tog trga na Trg 111. brigade HV-a gdje je Plenkovićev odlazak fotografirao Novi list. Na toj fotografiji Novog lista u pozadini se vidi drugi muškarac sa zajedničke fotografije Plenkovića i Anđelkovića – onaj u kariranoj košulji i kratkim hlačama.
Na Ostrogovićevoj fotografiji, pak, u pozadini ispred trgovine vidi se (iza Filipovića) samo dio glave i tijela muškarca u kratkoj majici koji, po svemu sudeći, u ruci drži crvenu vrećicu. Crvenu vrećicu na navodnoj zajedničkoj fotografiji i snimci s Plenkovićem ima i Anđelković. No, zbog toga što je mali dio tijela tog muškarca prikazan na Ostrogovićevoj fotografiji nemoguće je nedvojbeno zaključiti da se radi baš o njemu.
Svi ovi tragovi ukazuju da je događaj toga dana bio predložak za nastanak fotomontaže, ali i na to da je moguće da su se Plenković i Anđelković zaista susreli u Rijeci. A takav susret, pa i njihova fotografija ili kratki video, ne bili neuobičajeni s obzirom da je Andrej Plenković političar koji se na takvim događanjima nerijetko i sreće i rukuje pa i fotografira s građanima koji ga to zatraže. Čak i da se kod snimke i fotografije Informera ne radi o fotomontaži, iako stručnjaci govore drugačije, to svejedno ne bi bio dokaz da iza pucnjave u Ćacilendu stoji hrvatska država ili hrvatske obavještajne službe. Anđelković, sudeći po odjeći, nije bio dio svite, a malo je vjerojatno da bi se o obavještajnim poslovima razgovaralo u takvoj prigodi ili da bi neki obavještajac fotografiranjem s Plenkovićem na sebe privlačio pažnju. Da se taj susret i zbio bilo bi to, ponovimo, dvije godine prije pada nadstrešnice i početka nemira.
Anđelkovićeva supruga živi u Rijeci
Da je Anđelković povezan s Rijekom bilo je jasno brzo nakon pucnjave u Beogradu. Već 23. listopada, Novi list je objavio članak s naslovom “Napadač na Ćacilend dobro je poznat Riječanima: ‘Pričao je da je čuvao Jovanku Broz, morao je otići iz Srbije‘”. U tom se tekstu navodi da supruga Vladana Anđelkovića živi u Rijeci te da on dio godine živi u tome gradu. Riječanka koja ga je susretala na plaži, a željela je ostati anonimna, kazala je da je Anđelković pričao kako je obitelj nakon odlaska iz Srbije, a prije dolaska u Rijeku, živjela u Južnoafričkoj Republici, da je godinama radio u tajnoj službi te da je i osobno čuvao Jovanku Broz – suprugu Josipa Broza Tita.
Dan ranije je već srpski predsjednik Aleksandar Vučić kazao da se Anđelković 17. listopada vratio iz Hrvatske, no tada nije dovodio u vezu hrvatsku politiku i Anđelkovića. “Mi činjenice ispitujemo, ako se ne varam 17. se vratio, ali mislim da mu tamo supruga živi, tako da ne bih ulazio u takve stvari”, kazao je tada Vučić, dok je prvim istupima nakon napada govorio da se radi o terorističkom činu. iako je svoju kritiku prvenstveno usmjeravao prema pokretu koji se mirnim prosvjedima i blokadom fakulteta bori protiv njegove vlasti.
Pucnjava u kojoj je 70-godišnji Anđelković iz pištolja ranio Milana Bogdanovića, a potom i izazvao požar u “Ćacilendu” dovela je i do svojevrsne pravosudne trakavice i prije nego je optužnica podignuta. Protiv njega je pokrenuta istraga zbog kaznenog djela pokušaja ubojstva, nedozvoljenog držanja, nošenja i prometa oružja i kaznenog djela izazivanja opće opasnosti. Potom je Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu dostavilo slučaj Javnom tužilaštvu za organizirani kriminal na ocjenu nadležnosti, odnosno da ocijene ima li u toj pucnjavi i požaru elemenata terorizma. Više javno tužilaštvo je smatralo da ima jer se pucnjava dogodila u centru Beograda blizu državnih institucija, a kao dodatni argument naveli su i izjavu očevica koji je čuo da u vrijeme napada netko viče: “Majku vam jebem Vučićevu, ima sve da vas pobijem”.
No, potom je Javno tužilaštvo za organizirani kriminal vratilo predmet natrag beogradskom Višem javnom tužilaštvu uz napomenu da se još ne može donijeti odluka o kvalifikaciji djela, odnosno da se ne može još zaključiti da se radi o terorizmu. Niti u tom “tužiteljskom” djelu slučaja Anđelković ne spominje se nikakva veza s Hrvatskom ili hrvatskim tajnim službama, bilo kakav susret s Plenkovićem ili moguća špijunaža za susjednu državu. Slučaj Anđelković još se u Srbiji ne vodi niti kao “domaći terorizam”, već samo kao “obični” pokušaj ubojstva i izazivanje opće opasnosti.






