Razotkriveno

Kruže brojne informacije o prosvjedima u Kanadi, što se zaista događalo?

Kanadski "Konvoj slobode" inspirirao je brojne dezinformacije i manipulativne objave na društvenim mrežama. Provjerili smo što se doista događalo.

Otkako su krajem siječnja započeli veliki prosvjedi vozača kamiona u Ottawi, u Kanadi, medijskim prostorom kolalo je mnoštvo informacija, dezinformacija i analiza o tzv. ‘Konvoju slobode’ (Freedom convoy). Uz brojne mainstream medije koji su izvještavali o prosvjedima, teme su se uhvatili i rubni portali (Epoha, Logično), a društvenim mrežama dijelile su se manipulativne fotografije i videa.

Kako je sve počelo?

Prosvjedi su započeli krajem siječnja nakon što su Sjedinjene Američke Države i Kanada nametnule nove mjere za kamiondžije u vezi prelaska granice.

Naime, Kanada je 15. siječnja uvjetovala da i ključni radnici, što je uključivalo vozače kamiona, moraju biti u potpunosti cijepljeni kako bi prešli granicu sa SAD-om, iako su ključni radnici prije bili isključeni iz takvih odluka. Istu odluku donijele su i Sjedinjene Američke Države. Nakon prvotnih prosvjeda kojima je iskazivano protivljenje tim odlukama, prosvjedi su narasli i pretvorili se u šire protivljenje mjerama borbe protiv Covida-19, kao i vladi kanadskog premijera Justina Trudeaua.

Nakon što su prosvjedi započeli povelo se pitanje podržavaju li vozači kamiona u tolikoj mjeri prosvjednike i radi li se samo o uvjetovanju cijepljenja kamiondžija? Naime, iz Kanadskog špediterskog udruženja (Canadian Trucking Alliance, CTA) kazali su da je “velika većina” kanadskih vozača kamiona cijepljena, oko 85 posto od njih 120.000 koji redovito prelaze granicu, što je u skladu sa stopom cijepljenja u Kanadi. Ministar prometa Omar Alghabar je kazao da je gotovo 90 posto kamiondžija u Kanadi cijepljeno.

Tko je podržavao prosvjed i u kojoj mjeri?

Nakon što su prosvjedi krenuli krajem siječnja, kanadski premijer Justin Trudeau kazao je da je to “manjina ljudi koji su krenuli prema Ottawi ili koji imaju neprihvatljive poglede koji ne predstavljaju mišljenja Kanađana”.

Međutim, iako broj kamiona na prosvjedima uistinu nije bio toliko velik i prosvjednici nisu bili samo iz Ottawe te nisu predstavljali većinu Kanađana, ne treba zanemariti šire nezadovoljstvo kanadskom vladom i mjerama borbe protiv Covida-19 koje su prosvjednici detektirali. Prosvjedi protiv obaveznog cijepljenja brzo su prerasli u šire prosvjede kojima je traženo ukidanje svih mjera borbe protiv Covida-19, kao i ostavka kanadskog premijera Justina Trudeaua.

Iako se prema anketama koje su prenosili mediji dvije trećine Kanađana izjasnilo da se protive prosvjedima, činjenica je i da je jedna trećina anketiranih izrazila da ih podržava, što nije tako niska brojka.

Isto tako, iako je oko 65 posto anketiranih kazalo da smatraju da konvoj u Ottawi predstavlja “manjinu Kanađana koji misle samo na sebe i ne na tisuće drugih koji pate zbog otkazanih operacija i liječničkih pregleda”, 44 posto anketiranih složilo se sa sljedećom izjavom: “Jesam cijepljen protiv Covida-19, ali simpatiziram sa zabrinutošću i frustracijama koje izražavaju uključeni u prosvjed vozača kamiona u Ottawi”.

Šire nezadovoljstvo

Čini se da se ovi prosvjedi jesi nadovezali na, tj. prepoznali šire nezadovoljstvo načinom na koji se kanadska Vlada nosila s pandemijom Covida-19, što ni ne začuđuje nakon dvije godine pandemije i neizvjesnosti. Nicolay Hristozov živi u Ottawi i radi u javnom sektoru, za federalnu vladu. On je za Faktograf kazao da smatra da se Konvoj slobode priključio na šire nezadovoljstvo time kako je kanadska Vlada upravljala pandemijom.

“Ovo je posebno bilo vidljivo vikendima kada su oni manje gorljivi pristaše dolazili u Ottawu. Postojala je velika razlika između jezgre koja je više od tri tjedna okupirala područje i onih koji su dolazili vikendom. Dok je jezgra bila dosta ekstremna, privlačili su mnoge obične ljude koji su uglavnom bili na desnom centru, ali i iz drugih političkih opcija. Vjerujem da je većina te podrške bila bazirana u želji vraćanja na ‘normalno’ nakon veoma stvarne patnje koju su dvije godine pandemije uzrokovale. Čini mi se i da veliki broj tih sudionika vikend-partija nije bio politički aktivan, već se činilo da ljudi zaista uživaju u prilici da se opet druže i zabavljaju. Prosvjed je simbolizirao težnju za vraćanjem u normalnost, ali ne mislim da bi potpora bila približno tolika da ljudi vjeruju da je Vlada nudila realističan izlaz iz pandemije. Prema anketama koje sam ja vidio, oko 22 do 32 posto Kanađana podržava Konvoj, tako da to jest manjina, ali velika. Čini mi se da su u Ottawi brojke bliže 10 do 15 posto, ali čak je i na lokalnoj razini bilo ljudi koji su se pridruživali prosvjedima jer se nisu slagali s restrikcijama”, kazao je Hristozov za Faktograf.

Hristozov kaže da je Ottawa često mjesto prosvjeda, stoga su lokalci pretpostavili da će vlasti i policija “znati što treba napraviti da se prosvjedi odviju sigurno, nakon čega bi prosvjednici otišli kućama. No konvoj je poprilično učinkovito okupirao centar grada i policija je samo dopustila da to učine; razgovarao sam s nekolicinom policajaca iz Ottawe i oni su mi rekli da su dobili naređenja da se ne sukobljavaju s prosvjednicima. Što je duže centar bio okupiran, to je rastao animozitet lokalaca. Uz neslaganje s ciljevima konvoja, prvih deset dana stalno se čulo snažno trubljenje zbog čega lokalci nisu mogli raditi ili spavati”, kazao je Hristozov, dodavši da su se događali i napadi na lokalne građane, često zbog nošenja maski.

Taktike

Prosvjednici su bili jako uspješni u svojim taktikama – uspješno su duže od tri tjedna blokirali političko središte Kanade, centar Ottawe, te su uspješno nanijeli veliku ekonomsku štetu blokadama kamiona. Most Ambassador koji je također bio blokiran svaki dan koristi više od 40.000 turista, osoba koji putuju na posao i vozača kamiona. Preko mosta se odvija gotovo 30 posto godišnje robne razmjene između Kanade i SAD-a, što na dnevnoj bazi iznosi oko 323 milijuna američkih dolara trgovinske vrijednosti. Uz očite ekonomske posljedice, blokada je uzrokovala i nesigurnosti u bilateralnim odnosima.

Korištenje velikih kamiona kako bi se poremetio normalni život u gradu je relativno nova taktika i nju istraživački nazivaju ‘taktičkom inovacijom‘, kako piše The Conversation. Veličina prosvjeda često se koristi kao indikator legitimacije i način vršenja pritiska na vladajuće.

Prosvjedi organizirani u Kanadi nisu bili toliko veliki ili masovni kao neki drugi događaji takvog tipa u toj državi – kako piše the Conversation, policija procjenjuje da je u Ottawi prosvjedovalo između 5.000 i 18.000 ljudi. Za usporedbu, u klimatskim marševima organiziranima u rujnu 2019. godine u Montréalu je sudjelovalo oko 500.000 ljudi, a u Vancouveru oko 120.000 ljudi.

Financiranje i hakirani Facebook račun

Istraga portala Grid pokazala je da su u financiraju prosvjeda, tj. online prikupljanju sredstava putem raznih GoFundMe kampanja sudjelovale brojne osobe dubokog džepa koje nisu iz Kanade i poznate američke desničarske figure. Mnogi su sa sumnjama gledali i na brzinu kojom je pokret prikupio milijune američkih dolara donacija.

GoFundMe kampanja koje je u međuvremenu pauzirana prikupila je gotovo osam milijuna dolara, a putem platforme GiveSendGo (koja sama sebe opisuje kao kršćansku platformu) prikupljeno je u samo tri dana više od šest milijuna dolara. Velik broj donacija bio je peteroznamenkast.

Grid je također otkrio da su brojne Facebook grupe odgovorne za jačanje podrške prosvjedu administrirane putem lažnog, tj. hakiranog računa. Prosvjede nisu organizirali kanadski sindikati vozača kamiona; najveći sindikat je čak javno istupio protiv prosvjeda. Teamsters sindikat koji ima u Kanadi ima više od 55.000 profesionalnih vozača od čega je oko 15.000 vozača kamiona na duge udaljenosti i od čega je 90 posto cijepljeno, u javnom priopćenju je napisao da prosvjed ne odražava vrijednosti sindikata.

Iza nekih od najvećih Facebook grupa podrške stoji nepoznata osoba ili više njih koji su koristili hakirani Facebook račun žene iz američke savezne države Missouri. Ona je za Grid kazala da joj je račun hakiran. Račun je potom iskorišten za pokretanje nekoliko Facebook grupa za prosvjed, sve u razdoblju između 26. i 28. siječnja, prije nego su vozači kamiona stigli u Ottawu.

Broj kamiona i Simpsoni

Oko prosvjeda u Kanadi kružile su brojne dezinformacije. Kako je Faktograf već pisao, krajem siječnja više je hrvatskih portala objavilo činjenično neutemeljenu tvrdnju da u kanadskom prosvjedu protiv obveznog cijepljenja za vozače kamiona sudjeluju stotine tisuća ljudi i 50 tisuća vozila. Neutemeljenu tvrdnju o konvoju od 50 tisuća vozila i više stotina tisuća prosvjednika izvorno su plasirali kanadski antivakcinacijski aktivisti. No najveću zaslugu za njeno širenje ima Joe Rogan, najpopularniji svjetski podcaster.

Rogan je tvrdnju da prema glavnom gradu Kanade ide konvoj od 50 tisuća kamiona iznio u epizodi svog podcasta “The Joe Rogan Experience” od 26. siječnja. Nakon velikih prosvjeda koji su se održali tijekom vikenda 28. i 29. siječnja, kanadski dnevni list The National Post objasnio je zbog čega nije točno, a ni moguće da u konvoju sudjeluje 50 tisuća kamiona.

Kako su pisali kolege s portala Raskrinkavanje.me, društvenim mrežama se i širila tvrdnja da je u Simpsonima predviđen prosvjed vozača kamiona. Taj crtić je vrlo često zloupotrebljavan kako bi se plasirale razne teorije zavjere.

Tijekom prosvjeda je kanadski premijer zajedno s obitelji, iz predostrožnosti, odveden na nepoznatu lokaciju u glavnom gradu. Jedan post na Facebooku podijeljen je preko 100 puta, a za njegovog autora su indikativne scene iz Simpsonovih koje pokazuju vožnju kamiona, kao i premijera Kanade koji bježi kroz prozor kancelarije. Ipak, te dvije scene nisu iz iste epizode, već iz dvije različite između kojih je razlika čak 20 godina, piše Raskrinkavanje.me.

Manipuliranje fotografijama i videima

Na brojnim profilima na društvenim mrežama dijelile su se fotografije i videi događaja koji su se odvili prije prosvjeda vozača kamiona 2022. – poput drugih prosvjeda kamiondžija, općenito drugih prosvjeda, čak i parade podrške Paraolimpijskim igrama, ali koji su na mrežama manipulativno predstavljani kao fotografije i videi s prosvjeda.

Video vozača kamiona iz Brazila koji je kružio Facebookom bio je snimljen u svibnju 2021. na prosvjedima podrške predsjedniku te države Jairu Bolsonaru. Nije se radilo o prosvjedu solidarnosti s kanadskim kamiondžijama kao što se tvrdilo u nekim postovima, izvijestio je USA Today.

Kako je pisao Reuters, jedna fotografija koja se široko dijelila na Twitteru na engleskom i španjolskom uz natpise da je nastala u Ottawi ove godine, zapravo je prikazivala prosvjede u Moskvi 1991. godine.

BBC je pak pisao da je čak i milijarder Elon Musk upao u ponor dezinformacija. Musk, koji na Twitteru ima 73 milijuna pratitelja, podržao je prosvjednike i 30. siječnja tvitnuo fotografiju slikanu iz zraka koja prikazuje dugi niz kamiona uz natpis “Uzimam predah od politike. Evo jedne lijepe fotografije kamiona.”

Musk nije ništa napisao o tome gdje je i kada fotografija snimljena, ali odgovori na njegov tvit, kojih je bilo više od 40.000, pokazuju da je veliki broj ljudi povjerovao da se radi o konvoju prosvjednika.

Međutim, radilo se o prosvjedima iz 2018. godine u kanadskoj pokrajini Alberti. Bio je to prosvjed podrške kanadskoj industriji nafte i plina.

Teško ozlijeđena žena

Jedna od dezinformacija koja se širila, a koju je prenio i rubni portal Epoha (arhivirano ovdje) jest da je u obračunu između prosvjednika i policije smrtno stradala jedna žena. Međutim, to nije točno. Žena je teško ozlijeđena.

“Stravičan slučaj dogodio se na prosvjedima u Kanadi, nakon niza dana gdje su prosvjednici svoje nezadovoljstvo zakonom o obveznom cijepljenju iskazivali kroz snažno trubljenje kamionima, ples i pjesmu, kanadska vlast na čelu s ozloglašenim premijerom Justinom Trudeauom izgubila je strpljenje i poslala policijske snage na ulice da se obračunaju s do tada mirnim prosvjednicima. U jednom od tih obračuna nažalost, smrtno je stradala i jedna žena”, piše tako Epoha.

O ovoj dezinformaciji pisali su na CBC-u. Oni navode da su se tijekom prosvjeda oko deset policajaca na konjima jahalo kroz ulicu Rideau te su srušili dvije osobe. Nakon toga su se na društvenim medijima pojavile glasine da je jedna žena pregažena i preminula. Jedna suradnica Fox Newsa koja na Twitteru ima 1,3 milijuna pratitelja objavila je da je “čula da je jedna žena ili teško ozlijeđena ili preminula”. U subotu, dan nakon prosvjeda, na Twitteru je pak objavila ispriku, ali je prvotni tvit već bio široko dijeljen.

Kanadski Odjel za specijalne istrage, organizacija za praćenje rada policije, objavio je da istražuje incident u kojem je 49-godišnja žena teško ozlijeđena. Policija u Ottawi je putem Twittera poručila da “poštuje nadzorni proces i da će u potpunosti surađivati”.

Što je sljedeće?

Trudeau je 14. veljače proglasio izvanredno stanje kojim su vladi dane posebne ovlasti da nametne razne restrikcije, poput novčanih kazni, zatvaranja prosvjednika i da se odvuku vozila koja su blokirala promet. Trudeau je izvanredno stanje proglasio dan nakon što je policija raščistila most Ambassador.

Dva dana nakon policija je prosvjednicima dijelila letke u kojima je navedeno da se prosvjednici trebaju maknuti ili da će biti uhićeni. U četvrtak je policija uhitila tri najpoznatije vođe Konvoja slobode Tamaru Lich, Chrisa Barbera i Pata Kinga. U petak je započela policijska akcija – stotine policajaca krenule su raščišćavati centar Ottawe i prosvjednike. Taj dan uhićeno je više od 100 prosvjednika. Kada se policija sutradan vratila nosili su interventnu opremu. U nedjelju je policija na prosvjednicima upotrijebila suzavac i šok bombe i očistili veći područja ispred Parlamenta, o čemu su izvijestili brojni mediji (Guardian, New York Times, Al Jazeera).

Na svojoj Twitter stranici policija Ottawe objavila je da je uhićena 191 osoba. Uhićeni će se suočiti s raznim optužnicama, poput napada, posjedovanja oružja, ometanja policije i napada na policajce, kazao je privremeni ravnatelj policije Steve Bell medijima.

Prosvjedi su završili, no njihove posljedice će se još dugo osjećati. Kako piše The Conversation, jedan od mnogih mogućih ishoda ovog prosvjeda jest jačanje policijske represije i to da će vladajući postati ‘lakši na okidaču’ u proglašavanju izvanrednog stanja kada se bude radilo o prosvjedima s progresivnim ciljevima, poput okolišnih i anti-kolonijalnih prosvjeda.

Hristozov smatra da je prosvjed bio uspješan u stvaranju koalicije različitih ekstremističkih koalicija diljem Kanade. “Policija im je dopustila da si stvore selo i žive zajedno duže od tri tjedna. Bojim se da su formirali aktivističke mreže koje će im dopustiti da revitaliziraju desne politike u Kanadi”, zaključuje.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.