Predsjednik Vlade i njegovi ministri baš i nisu marljivi u odgovaranju na pitanja zastupnika. Građani to mogu vidjeti na Aktualnim prijepodnevima u Saboru kada zastupnici iz svojih klupa postavljaju pitanja premijeru i ministrima.
Osim tih pitanja pred kamerama i očima javnosti, postoje i pitanja koje zastupnici u međuvremenu pismeno šalju Vladi i ministrima na teme koje ih zanimaju, a o čemu javnost malo zna. Zastupnici odgovore na njih često čekaju mjesecima. Ponekad odgovori premijera Andreja Plenkovića ili nadležnog ministra nikada ni ne dođu.
Prema Poslovniku Hrvatskog sabora, zastupnici mogu, putem predsjednika Sabora, postavljati pitanja Vladi u pisanom obliku. Rok za odgovor je 30 dana od dana kada je pitanje dostavljeno Vladi, odnosno pojedinom ministru. U slučaju kašnjenja, Vlada ili ministar dužni su, putem predsjednika Sabora, izvijestiti zastupnika o razlozima kašnjenja i o vremenu kada će dostaviti odgovor. U slučaju probijanja roka, predsjednik Sabora će od Vlade ili ministra zahtijevati dostavu odgovora u roku osam dana.
Na web stranici Sabora postoji baza podataka sa svim postavljenim zastupničkim pitanjima od 2003. godine do danas. U dijelu koji smo mi pretraživali, nismo našli ni jedno objašnjenje premijera i ministara zašto kasne s nekim odgovorom, a tek je rijetko – uz neko pitanje na koje zastupnik čeka odgovor mjesecima – bila i požurnica predsjednika Sabora.
Za potrebe ovog teksta, uzeli smo u obzir zastupnička pitanja postavljena od 22. srpnja 2020., kada je počeo aktualni saziv Sabora pa do 6. travnja ove godine, a zanimali su nas i odgovori Vlade koji su stigli do 6. svibnja ove godine.
Na vrijeme odgovoreno na svako sedmo pitanje
U tom periodu zastupnici su postavili 701 pitanje, od čega su premijer i ministri odgovorili na njih 615. Samo 96 odgovora stiglo je u propisanom roku od 30 dana, a čak 519 je kasnilo – od nekoliko dana do više mjeseci.
Na 86 pitanja zastupnici nisu dobili baš nikakav odgovor. Moguće je, naravno, da na neka od njih odgovori stignu naknadno. No, kako među njima i onih na koje premijer ili nadležni ministar nisu odgovorili godinu ili dvije, jasno je da su šanse za dio zastupničkih pitanja gotovo nikakve.
Tako još od 2020. godine čeka na odgovor devet zastupničkih pitanja – šest upućenih premijeru Plenkoviću, dva tadašnjem ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darku Horvatu i jedno ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu.
Lani je tu sudbinu doživjelo čak 31 pitanje zastupnika, od čega je najveći broj ponovno bio za premijera Plenkovića (12) i ministra graditeljstva Darka Horvata (7). Na četiri lanjska pitanja oglušio se ministar financija Zdravko Marić. Na po jedno pitanje od prošle godine još nisu odgovorili ministri Davor Božinović, Ivan Malenica, Tomo Medved, Vili Beroš i Mario Banožić te donedavni ministar Josip Aladrović, kao ni ministrice Nataša Tramišak i Marija Vučković.
Još nema odgovora ni na 46 pitanja zastupnika postavljenih ove godine za koje je prošao rok od 30 dana.
Plenković bez premca
Premijer Andrej Plenković po svemu je rekorder – njemu su zastupnici uputili najviše pitanja (151), poslao je najviše odgovora (127), ali i na najveći broj pitanja se oglušio (24).
Najduže na njegov odgovor čeka Nikola Grmoja (Most), još od srpnja 2020. godine. Samo dva dana nakon konstituiranja ovog saziva Sabora poslao je pitanje premijeru kako to da je gradonačelnik Bjelovara i zastupnik HSLS-a Dario Hrebak bio na konstituirajućoj saborskoj sjednici iako mu je izrečena obavezna mjera samoizolacije. Riječ je o slučaju koji je podigao priličnu prašinu u javnosti i zbog koje je reagirala i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL).
Nešto kraće, od studenog 2020., na odgovor premijera čeka i Katarina Peović (RF). Požalila se Plenkoviću na ponašanje HDZ-ovog zastupnika Vinka Zulima koji ju je vrijeđao. Zanimalo ju je i zna li da su mu stanovnici Segeta uputili pismo uoči parlamentarnih izbora s upozorenjem da ne stavlja Zulima na listu jer su protiv njega podignute kaznene i prekršajne prijave. Zulim je u siječnju ove godine otišao iz Sabora, nakon što je bio jedan od najneaktivnijih saborskih zastupnika. Nedavno su mediji objavili da je kazneno prijavljen zbog prijetnji.
Među onima koji još od 2020. godine čekaju odgovor premijera je i Anka Mrak-Taritaš (GLAS) koju je zanimalo koliko je financijskih sredstava prikupljeno u akciji „Zajedno za Zagreb“. Podsjetimo, Vlada je na telefonskoj sjednici u ožujku te godine donijela odluku o otvaranju posebnog računa za prikupljanje novaca za pomoć u sanaciji posljedica potresa u Zagrebu i okolici. Otvoren je posebni račun Državnog proračuna za uplate iz Hrvatske, a za one iz inozemstva račun Ministarstva financija kod HNB-a. Mrak-Taritaš je tražila izvještaj za prvih osam mjeseci, a odgovor premijera Plenkovića nije stigao ni 18 mjeseci nakon upita.
Zastupnicu je tada zanimalo i koliko je potrošeno novaca od 88,9 milijuna kuna uplaćenog predujma Europske komisije za sanaciju štete od potresa u Zagrebu, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, ali ni na to pitanje do danas nije dobila odgovor premijera Plenkovića.
Istu sudbinu doživjelo je i 12 pitanja za premijera koja su postavile zastupnice i zastupnici u 2021. godini.
Među ostalim, zastupnik Vili Matula (Možemo!) pitao je premijera hoće li i kada Vlada objaviti izvještaj Odbora Vijeća Europe za sprječavanje mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) o postupanju s izbjeglicama i migrantima na hrvatskoj granici. Premijer se oglušio na pitanje. U medijima je kasnije objavljeno kako je Hrvatska namjerno eskivirala objavu izvještaja zato što je bilo nepovoljno za hrvatske vlasti Zbog toga je na kraju sam CPT objavio svoja zapažanja, na što je MUP žestoko reagirao.
Od siječnja prošle godine na Plenkovićev odgovor čeka i zastupnik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić vezano za stambeno zbrinjavanje stanovnika i uklanjanje porušenih kuća uništenih zbog klizanja tla u Pregradi u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Ni Marijana Petir, nezavisna zastupnica iz Kluba HDZ-a, nije bila bolje sreće s pitanjem o izmjenama Zakona o trgovini i reguliranja rada nedjeljom na koji čeka odgovor od prosinca prošle godine.
Karolina Vidović Krišto rekorderka
Nezavisna zastupnica Karolina Vidović Krišto prava je rekorderka s pitanjima na koje se premijer lani oglušio i na koje joj nije odgovorio sve do danas, čak njih šest (1, 2, 3, 4, 5, 6).
Kada odgovori premijera ipak stignu zastupnicima, većinom su s manjim ili većim zakašnjenjem. Analizom saborske baze podataka ustanovili smo da je Plenković u ovom sazivu Sabora u roku od 30 dana odgovorio na samo 13 pismeno postavljenih zastupničkih pitanja. Zastupnici u njegovom slučaju uglavnom čekaju do dva mjeseca na odgovor. To uobičajeno ‘malo’ probijanje rokova u nekim se slučajevima, međutim, pretvorilo u mjesece čekanja da bi odgovor iz Banskih dvora napokon stigao.
Zastupnica Ivana Posavec Krivec (Klub Socijaldemokrata) čekala je na Plenkovićev odgovor gotovo 8 mjeseci – od 1. listopada 2020. do 20. svibnja 2021. Tada još kao zastupnica SDP-a, postavila je Plenkoviću pitanje koje su odredbe iz Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji implementirane u hrvatski pravni poredak i na koji način. Hrvatska je, podsjetimo, taj međunarodni dokument – poznatiji kao Istanbulska konvencija – nakon žestokog protivljenja desnih ultrakonzervativnih i klerikalnih snaga ratificirala u travnju 2018. Konvencija je stupila na snagu u listopadu te godine. Njome se Hrvatska obvezala na poštivanje visokih standarda zaštite žena i žrtava nasilja u obitelji uvođenjem niza mjera, zakona i strategija.
Kako ni nakon 209 dana nije stigao Plenkovićev odgovor, zastupnica Posavec Krivec je, preko predsjednika Sabora, poslala požurnicu, koju je Gordan Jandroković proslijedio Vladi uz napomenu da bi trebalo odgovoriti u roku osam dana. Ni to nije ubrzalo Plenkovića. Odgovorio je poslao nakon 22 dana.
Jedan od zastupnika koji su na premijerov odgovor čekali mjesecima je i Zvonimir Troskot (Most). Njega je u listopadu 2020. zanimalo hoće li to što su članovi Međuresornog povjerenstva za nabavu višenamjenskog borbenog aviona, među ostalim, i Zvonimir Frka-Petešić i Daniel Markić, francuski državljani rođeni i školovani u Francuskoj, utjecati na ishod kupnje borbenih aviona. Postavio je premijeru i pitanje ima li još neki član Međuresornog povjerenstva koji je ujedno i strani državljanin. Nakon gotovo četiri i pol mjeseca, u svibnju 2021., Plenković mu je poslao kratak formalni odgovor – da su oba dužnosnika izabrana u Međuresorno povjerenstvo sukladno svojim dužnostima koje obavljaju i na kojima zastupaju hrvatske nacionalne interese, a da će konačnu odluku o nabavi donijeti Vlada. O drugim članovima Međuresornog povjerenstva koji su eventualno strani državljani – ni riječi.
Horvat ignorirao pitanja o obnovi nakon potresa
Donedavni ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat drugi je na listi vladinih dužnosnika po broju njemu upućenih pitanja, ali i po broju onih na koje nije odgovorio. Od početka ovog saziva Sabora na njegovu adresu stigla su 63 zastupnička pitanja. Na njih 17 nije odgovorio.
Dva pitanja postavljena su mu još 2020. godine. Tadašnja zastupnica SDP-a Martina Grman-Kizivat poslala mu je pitanje vezano za ostvarivanje prava na financiranu najamninu nakon oštećenja kuće u potresu. I ništa.
Jednako je prošla i zastupnica Sandra Benčić (Možemo!) s pitanjem o izmjeni prostornog plana u istarskoj općini Marčana i mogućim malverzacijama sa zemljištem. Na problem Marčane upozorio je u proljeće 2021. godine i tadašnji SDP-ov zastupnik Domagoj Prica, ali ni on nije dočekao Horvatov odgovor. U međuvremenu je prestao biti saborski zastupnik povratkom Rajka Ostojića u Sabor, pa je možda ministar Horvat – ili netko u njegovom ministarstvu – zaključio što da troši papir na odgovor.
Najveći broj pitanja koja su ostala bez odgovora ministra Horvata tiču se potresa, čak njih osam. Najviše ih je postavila zastupnica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš (1, 2, 3, 4, 5, 6).
Bez odgovora su ostala pitanja o tome kada je posljednji put obnavljan krov sisačke katedrale, teško oštećene u potresu na Baniji u prosincu 2020. te o poslijeratnoj obnovi kuća nakon što su mnoge od njih također srušene ili teško oštećene u banijskom potresu. Traženi su, među ostalim, i podaci o broju građana Zagreba koji su nakon potresa smješteni u kontejnerima, gradskim i državnim stanovima, u stanovima za najam ili na neki drugi način, a da to financira Grad Zagreb ili država, o ukupnom iznosu doniranog novca za obnovu Petrinje i Sisačko-moslavačke županije nakon potresa i na koji je način utrošen te o iznosu utrošenih sredstava za obnovu javnih i stambenih zgrada, kao i podaci o broju potresom oštećenih objekata i koliko je utrošeno novaca po obnovljenom stanu.
Ministar Horvat nije našao potrebnim odgovoriti ni na pitanja koja se tiču upravljanja državnom imovinom, a što je posebno zanimalo zastupnicu Centra Daliju Orešković (1, 2). Nije joj odgovorio niti temeljem koje pravne osnove je dodijeljen stan od 92 četvorna metra ministru obrane Mariu Banožiću te na pitanje o obnovi državnog stana koji je dan na korištenje Zvonimiru Frki-Petešiću, predstojniku Ureda predsjednika Vlade.
Kada je, ipak, odgovarao na zastupnička pitanja – a odgovorio je na njih 46 – ministar Horvat je, poput premijera Plenkovića, „malo” probijao rokove i na većinu njih je odgovorio u roku dva mjeseca.
Bilo je slučajeva koji su na odgovor čekali i znatno duže, poput SDP-ove zastupnice Sanje Radolović. Osam mjeseci je trebalo ministru Horvatu da joj odgovori na pitanje o poslovanju tvrtke Brijuni rivijera d.o.o. Četiri mjeseca je čekala i na njegov odgovor o obnovi oronule zgrade Admiraliteta u Puli koja je u državnom vlasništvu.
Nakon smjene ministra Horvata u veljači te njegovog odlaska u istražni zatvor zbog sumnji na zloupotrebu položaja i ovlasti, Ministarstvo graditeljstva je nastavilo s praksom neodgovaranja ili kašnjenja s odgovorima saborskim zastupnicima. Ne samo da i dalje vuče repove starih zastupničkih pitanja, nego selektivno odgovora i na nova.
Tako zastupnici Sandri Benčić (Možemo!) dva i pol mjeseca ne odgovaraju na banalno pitanje zašto se ministarstvo ne očituje stanarima Jurišićeve 1 u Zagrebu koji žele izabrati novog predstavnika stanara, a ne mogu jer im treba suglasnost ministarstva koje ima 26,82 posto vlasničkog udjela. Kada je poslala to pitanje, na čelu Ministarstva graditeljstva je bila državna tajnica Dunja Magaš koja je vodila ministarstvo do izbora novog ministra. Ivan Paladina stupio je na dužnost 9. ožujka i do 6. travnja je dobio tri nova zastupnička pitanja. Do sada je odgovorio samo na jedno.
Beroš odugovlači s odgovorima oko pandemije
I ministar zdravstva Vili Beroš pri samom je vrhu broja pitanja koje su mu uputili zastupnici, ali s nešto boljim omjerom odgovorenih i neodgovorenih. Od ukupno 61 pitanja, odgovorio je na njih 54.
Od sedam neodgovorenih, šest su ih zastupnici poslali ove godine u ožujku i travnju pa bi mogli reći da je ministar Beroš za sada ‘uobičajeno’ probio rok. Najbrojnija među njima su ona koje je 1. travnja uputila SDP-ova zastupnica Andreja Marić (1, 2, 3). Nju, među ostalim, zanima zašto se dopustilo bacanje više od 275 tisuća doza cjepiva protiv COVID-a zbog isteka roka trajanja, tko je za to odgovoran i zašto one nisu na vrijeme donirane drugim državama. Postavila je i pitanje vezano za zdravstveno osiguranje djece osoba iz BiH koje u Hrvatskoj imaju prijavljeno boravište. Još čeka odgovor i na pitanje o ujednačavanju studentskih prava i prava iz zdravstvenog osiguranja za studente koji redovito studiraju izvan EU.
Jedno pitanje, ono Rade Borić (Nova ljevica), čeka na odgovor ministra Beroša još od kolovoza prošle godine. Zastupnici Borić punih osam i pol mjeseci ministar nije odgovorio na pitanje gdje je Ministarstvo zdravstva zastalo s uvođenjem hitne medicinske helikopterske službe i u kojem roku je može staviti u funkciju.
Kada je ipak slao odgovore, ministar zdravstva samo je na jedno zastupničko pitanje odgovorio u roku od 30 dana. Na većinu ostalih, Beroš si je uzeo malo lufta i na njih je odgovorio za najviše dva mjeseca. Neki su se zastupnici i zastupnice ipak načekali dok im Beroš nije otpisao. Posebno ako su tražili odgovore oko pandemije Covida.
Tako mu je gotovo pet mjeseci trebalo da odgovori Mariji Selak Raspudić, nezavisnoj zastupnici iz Kluba Mosta, o načinu kako se skladišti cjepivo, koliko cijepljenih je umrlo od bilo kojeg uzroka u roku mjesec dana od primanja cjepiva te koliko ih je umrlo od Covida, a koliko s Covidom. U međuvremenu, preko predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, slala mu je i jednu požurnicu, ali ni to nije ubrzalo Berošev odgovor.
Slično je prošla i Katarina Peović (RF) kada ju je zanimao stav Vlade o obaveznom cijepljenju. Pitanje je poslala u srpnju, a odgovor je stigao u prosincu.
Beroš je odugovlačio i s odgovorima oko financiranja famozne internetske platforme cijepise.zdravlje.hr i tehničkih specifikacija web stranice koronavirus.hr. Sandra Benčić (Možemo!) čekala je na odgovor gotovo pet mjeseci, a Marko Milanović Litre (HKS) gotovo četiri mjeseca Platforma cijepise.zdravlje.hr preko koje su se deseci tisuća građana prijavili za cijepljenje, podsjetimo, doživjela je pravi debakl, sustav naručivanja je bio pun grešaka što je dovelo do kaosa na terenu. Mediji su otkrili kako je spornu platformu izradila firma u vlasništvu ministrovog poznanika Vinka Kojundžića. Slični repovi vuku se i oko web stranice koronavirus.hr o čemu je pisao i Faktograf.
Svi HDZ-ovci dobili odgovore
Saborski zastupnici smišljali su i svojevrsne mini akcije u postavljanju pismenih pitanja premijeru i ministrima ne bi li isprovocirali odgovore nadležnih.
Od 3. do 12. studenog 2021. ukupno 37 zastupnica i zastupnika Zeleno-lijevog bloka, SDP-a, Centra, GLAS-a, IDS-a, Domovinskog pokreta i Socijaldemokrata uputilo je identično pitanje premijeru Andreju Plenkoviću: kada će Vlada proslijediti Saboru na usvajanje Nacionalnu strategiju za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Plenković je svima odgovorio istoga dana – 10 prosinca 2021., valjda simbolično na Međunarodni dan ljudskih prava. I njegov odgovor je bio takav – simboličan, bez specificiranja roka za donošenje tog važnog strateškog dokumenta kojeg nema još od 2016. godine.
Slično je postupila i Dalija Orešković (Centar) kada je na adrese premijera Plenkovića i svih ministara 9. ožujka ove godine poslala dopis kojim je tražila informacije o svim povjerenstvima, savjetima, odborima i drugim sličnim tijelima koji se formiraju na nivou Vlade ili pojedinih ministarstava, o imenima članova tih tijela te primaju li oni naknade i koji to zakon regulira. Do sada, dva mjeseca kasnije, odgovorilo joj je samo sedam ministrica i ministara (Ivan Malenica, Nikolina Brnjac, Gordan Grlić Radman, Tomo Medved , Ivan Paladina, Mario Banožić i donedavni ministar Josip Aladrović). Premijer Plenković i preostalih devet ministara još se nisu oglasili.
Od početka ovog saziva Sabora 22. srpnja 2020., pa do 6. travnja ove godine, najviše pisanih pitanja postavili su zastupnici SDP-a (167), Mosta (83), Možemo! (65) i Radničke fronte (61). Mnogo manje pitanja za premijera i ministre stiglo je iz redova HDZ-a (8) i njegovih koalicijskih partnera poput HSLS-a (8), Reformista (2) i SDSS-a (1). Njima je, valjda, sve jasno.
Inače, na svih 8 pitanja HDZ-ovih zastupnika nadležni ministri su odgovorili – na četiri pitanja u roku, a na četiri tek malo izvan roka od 30 dana (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8).
Očito, može se kad se hoće.
