Ocjena točnosti

Ruse je u Agrokor zaduženjima doveo sam Ivica Todorić, a ne Plenković

Milanović je premijera optužio da je Todoriću ukrao kompaniju da bi je predao Sberbanku. Fortenova je nedavno objavila da Sberbank prodaje najveći pojedinačni paket mađarskom fondu.
HINA/ Siniša Kalajdžija/ ua

“Plenković je ruski čovjek. On je ruski liferant. Dakle, tko je Agrokor, koji je ukraden Todoriću – o Todoriću posebno možemo razgovarati, ali to je oteto Todoriću – liferovao i omogućio da se par ljudi kriminalno obogati, nego Plenković? Sberbank, vanjskotrgovinska banka, dakle, oni su postali vlasnici ogromnih resursa u Hrvatskoj zahvaljujući Plenkovićevom kapitulanstvu. Vjerojatno je uzeo i proviziju za to. Idemo sada fantazirati. Kako je to završilo u ruskim rukama? Ja bih očekivao od nekog rodoljupca kao što je Udbašenković da 2017. i 2018. godine, četiri godine nakon aneksije Krima, kaže Rusima i Putinu: ‘Nećeš razbojniče, ovo mi uzimamo. Ti me tuži, goni pravdu pa ćemo se naći na sudu’. U međuvremenu bi izbio rat i Rusi bi ostali bez ičega. Agrokor bi bio hrvatski. Plenković je ruski liferant koji je uz to omogućio da par ljudi opljačka desetak milijuna eura i da si to stavi u džep. Je li sam imao od toga neke koristi, ne znam, ali imam razloga sumnjati“, ustvrdio je prije nekoliko dana predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednik Milanović, braneći se od optužbi premijera Andreja Plenkovića da djeluje prokremaljski u ovoj se izjavi referira na proces izvanredne uprave u Agrokoru koji je počeo u proljeće 2017. godine, nakon donošenja Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, poznatijeg kao Lex Agrokor, i trajao do travnja 2019. kada je slijedom nagodbe vjerovnika postignute u listopadu 2018. grupa preimenovana u Fortenovu.

Milijuni eura za konzultante

Točne su riječi predsjednika Milanovića da se u tom poslu grupa ljudi obogatila, a zbog afere Hotmail, podsjetimo, tadašnja ministrica gospodarstva Martina Dalić dala je ostavku. Skraćeno, ista je grupa ljudi sudjelovala u pisanju zakona kojim je definiran posebni stečajni postupak za poduzeća od sistemskog značaja i po kojem je preuzeto upravljanje Agrokorom, da bi kasnije skupo naplaćivali svoje konzultantske usluge ili čak bili uključeni u rad izvanredne uprave. Koja je u svemu bila uloga premijera i je li se u tom procesu i on okoristio, kao što sugerira Milanović, nije do kraja poznato.

Prema informacijama iz AlixPartnersa, konzultantske kompanije koja je vodila restrukturiranje Agrokora, do same nagodbe za konzultantske usluge isplaćeno je sedamdesetak milijuna eura.

Uz to, optužnica protiv bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića još uvijek nije potvrđena jer se ispostavilo da je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu 8,2 milijuna kuna javnih novaca dalo za vještačenje KPMG-a Poljska, iako se ispostavilo da je čelni čovjek tog poljskog ureda Ismet Kamal prethodno bio šef KMPG-a Hrvatska, tvrtke koja je radila najveći dio financijskog vještačenja Agrokora, a istovremeno je radila i za staru i za novu upravu Agrokora.

Prema navodima koje je obrana Ivice Todorića i ostalih osumnjičenih istaknula u svojim žalbama, u kojima su osporavali neovisnost i nepristranost financijskog vještaka, vještačenje je zapravo gotovo u cijelosti napravilo društvo KPMG Hrvatska – iako ono nije imalo ugovor s DORH-om. Todorić se još uvijek nada, ne potpuno bez osnova, da će dobiti spor kojeg je protiv Vlade pokrenuo pred Međunarodnim centrom Svjetske banke za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu.

U trenutku izbijanja krize, Agrokor je obuhvaćao više od 50 poduzeća i zapošljavao ukupno 60.000 radnika u šest zemalja, od toga 40.000 u Hrvatskoj. Vlada je službeno obrazlagala da u sanaciju ide kako bi se spriječio nekontrolirani stečaj koncerna koji bi pogodio ne samo zaposlene u toj grupi, već i sve one koji su s njom bili poslovno vezani, od malih dobavljača nadalje.

Je li to bio jedini motiv razvlaštenja Todorića, do danas nije potpuno jasno, ali ne postoje dokazi da je Vlada u taj postupak krenula radi pogodovanja Rusima, kako sugerira Milanović. Iz nekih postupaka koji su uslijedili nakon aktiviranja lex Agrokora i imenovanja izvanredne uprave proizlazi drugačije – izvanredna uprava na čelu s Antom Ramljakom u igru je uvela američki fond rizičnog kapitala Knighthead koji je preko roll-up kredita dobio prvenstvo u naplati, što je išlo na štetu ruskih banaka i protiv čega se Sberbank bunio.

Todorić se pokušao dogovoriti s Rusima

Sam Ivica Todorić je neposredno prije intervencije Vlade krenuo u aranžman s ruskim vjerovnicima koji su mu obećali nova sredstva za likvidnost, uz restrukturiranje koje je uključivalo i promjene, ne samo u upravi, već i u vlasničkoj strukturi koncerna u koju bi Rusi ušli već i po tom dogovoru.

Todoriću je to bilo manje loše rješenje, pisalo se u medijima, jer je time ipak zadržavao neku prisutnost u kompaniji. Kasnije ipak pristaje na plan Vlade, da bi naknadno ustvrdio kako je to napravio pod velikim pritiscima i prijetnjama.

U trenutku postavljanja izvanredne uprave kompanija nije bila likvidna, a ukupni je dug bio gotovo sedam milijardi eura, značajno veći od ukupnog kapitala kompanije.

Kriza u koncernu u tišini se kotrljala godinama prije preuzimanja od strane Vlade, pri čemu je najveći izazov bilo Agrokorovo preuzimanje Mercatora 2014. godine. Sberbank je u ožujku 2017. odobrio Agrokoru 80 milijuna eura zajma po kamati od 10,8 posto. U trenutku sloma ukupna izloženost ruskih banaka u državnom vlasništvu prema Agrokoru dosegnula je 1,4 milijarde eura (Sberbank 1,1 milijarda, VTB 300 milijuna eura), što je u konačnici rezultiralo ulaskom ruskih banaka u vlasništvo Agrokora, odnosno Fortenove.

Sberbank prodala najveći pojedinačni udio u Fortenovi

Predbacivati Plenkoviću što 2017. nije predvidio rusku invaziju na Ukrajinu koja se u punoj snazi dogodila pet godina kasnije bespredmetno je.

Vezano za rusko vlasništvo u Fortenovi, i tu se stanje mijenja. Početkom travnja objavljeno je kako je Sberbank svojih 43 posto, što predstavlja najveći pojedinačni udio u vlasništvu Fortenove, prodao mađarskom investicijskom fondu Indotek kojem je na čelu Dániel Jellinek, 46-godišnji poduzetnik mađarsko-američkih korijena (1, 2). Ta transakcija još nije provedena jer se čekaju odobrenja nadležnih regulatora.

Uz Jellinekov fond, velik udio u vlasništvu drži Pavao Vujnovac, vlasnik Prvog plinarskog društva (PPD). Vujnovac je prema medijskim napisima uspio preuzeti vlasništvo nad čak 29 posto kompanije. Nije službeno potvrđeno od koga je Vujnovac kupio vlasničke udjele u bivšem Agrokoru.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.