Pod povećalom

HRT vratio veći udio religijskog programa, ali ne i informativnog

HRT se povukao pred zahtjevima biskupa, ali nije imao sluha za primjedbe Pučke pravobraniteljice, ni glavnine strukovnih udruga.
Wikipedia/Suradnik13

Hrvatska radio-televizija (HRT) je objavila popis prijedloga i primjedbi pristiglih tijekom javne rasprave o prijedlogu Ugovora između HRT-a i Vlade za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2027. godine. Na popisu su 82 pristigle primjedbe, od kojih je 35 prihvaćeno i one bi trebale ući u konačni prijedlog Ugovora koji će ići prema Vladi, kao supotpisniku, na usuglašavanje i definitivno usvajanje.

U popis primjedbi i sugestija pristiglih preko internetske stranice HRT-a uvršteni su samo prijedlozi koje su poslale institucije i strukovne udruge, ali ne i građani koji su također sudjelovali u javnoj raspravi. U HRT-u objašnjavaju da primjedbe građana nisu uključili, jer su se one – po tumačenju s Prisavlja – odnosile na programsku shemu i program općenito, a ne na Ugovor.

I nakon provedene javne rasprave, HRT i dalje ustraje na smanjenju obveznog udjela informativnih emisija na svim radijskim kanalima i Prvom i Drugom televizijskom programu. Nisu prihvaćeni ni prijedlozi o vraćanju obaveze prijenosa sjednica Hrvatskog sabora, formiranju manjinske redakcije, kao ni prijedlog povećanja kvota prevođenja televizijskog programa na jezik za gluhe osobe.

Radna skupina za izradu prijedloga Ugovora na čelu s Renatom Kunićem prihvatila je ipak prijedloge da se vrati obaveza o minimalno dva posto udjela radio-drama na Prvom programu Hrvatskog radija te da se na taj radijski kanal vrati i dosadašnji veći obavezni udio emisija religijskog sadržaja kao i u programu Glas Hrvatske. Prihvaćene su i sugestije koje se tiču ravnopravnosti spolova, civilnog društva te vraćanja odredbi o emisijama na jezicima nacionalnih manjina.

Radna skupina je odbila kritike na račun loše provedene i netransparentne javne rasprave tvrdeći da je sve bilo sukladno propisima.

Pučka pravobraniteljica bezuspješno tražila više informativnog programa

Javna rasprava o novom petogodišnjem Ugovoru HRT-a i Vlade trajala je od 29. travnja do 12. lipnja. Izvještaj o provedenoj javnoj raspravi HRT je bio dužan –  sukladno Zakonu o HRT-u i pravilima Programskog vijeća HRT-a objaviti na svojim web stranicama najkasnije 15 dana od završetka rasprave, dakle do 27. lipnja, što se nije dogodilo. HRT je izvještaj s pristiglim prijedlozima i pregledom što je prihvaćeno a što ne, objavio 28. lipnja, dan nakon krajnjeg zakonskog roka i to tek nakon upita Faktografa zašto se HRT ne pridržava zakonom propisanih obaveza.

Novim petogodišnjim ugovorom HRT-a i Vlade definiraju se minimalni udjeli pojedine vrste programskog sadržaja na radijskim i televizijskim kanalima HRT-a. U javnoj raspravi je bio samo dio Ugovora vezan za programske obaveze HRT-a, ali ne i dio o financijskom poslovanju i strateškim projektima.

Nakon što je Faktograf u svibnju pisao o glavnim točkama prijedloga novog ugovora HRT-a i Vlade, najviše odjeka u javnosti imale su odredbe o smanjenju obaveznog udjela informativnih emisija na svim radijskim postajama Hrvatskog radija (i na nacionalnom i na regionalnom nivou) kao i na Prvom i Drugom programu Hrvatske televizije. Riječ je o informativnom sadržaju koji ne uključuje samo vijesti, nego i emisije magazinskog tipa ili kontakt-programe o raznim društvenim, gospodarskim i političkim pitanjima.

Najveća smanjenja na radijskom kanalu na nacionalnom nivou dogodila bi se na Drugom programu Hrvatskog radija na kojem bi se obavezni udio informativnog sadržaja smanjio s 10 posto na svega tri posto, a na osam lokalnih radiostanica – koje su dio HRT-a – obavezan udio informativnog sadržaja s 18 posto pao bi na samo 10 posto.

U javnoj raspravi na to je upozorila Pučka pravobraniteljica, ali su je s HRT-a odbili ponavljajući da „na Hrvatskom radiju udio informativnog programa nije smanjen već je ukupnost programa, sukladno Zakonu elektroničkim medijima, umjesto dosadašnjih 85 posto definirana sa 70 posto programa”, a da je na programima Hrvatske televizije došlo do preraspodjele informativnih minuta jačanjem specijaliziranog HTV4 kao news kanala.

Radna skupina odbila je i primjedbu Pučke pravobraniteljice da se u prijedlogu novog ugovora HRT-a i Vlade u opisu programa više ne navodi da HTV4 „prenosi sjednice Hrvatskog sabora“, a što je stajalo u oba dosadašnja ugovora s Vladom. S HRT-a su joj poručili da ne prihvaćaju vraćanje te obaveze jer „Ugovor ne propisuje niti jedan prijenos poimence“. Ako se taj argument HRT-a primjeni i na ostale segmente Ugovora, moglo bi se doći i do drukčijeg zaključka. U dijelu prijedloga Ugovora o religijskom programu izrijekom se navodi obaveza HRT-a da će prenositi “važne vjerske događaje, posebne molitve i bogoslužja, imajući u vidu poslanje pojedinih vjerskih zajednica te doprinos društvu i njegovu razvoju”. HRT je dužan ostvariti obveze i iz sporazuma s Hrvatskom biskupskom konferencijom i drugim vjerskim zajednicama, koji još detaljnije navode koje vjerske obrede je HRT dužan prenositi.

Da su biskupi malo više slušani na Prisavlju nego što se sluša Pučka pravobraniteljica pokazuje i to da je radna skupina HRT-a prihvatila sugestiju Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i vratila na staro obavezni udjel religijskog programa na Prvom programu Hrvatskog radija i na Glasu Hrvatske. U novom Ugovoru predloženo je da se na Prvom programu HR-a obavezni udjel religijskih sadržaja smanji s dva na jedan posto, a na Glasu Hrvatske s tri na dva posto, što se Kaptolu – očekivano – nije svidjelo. Nakon primjedbe HBK izrečene u javnoj raspravi, HRT je u prijedlog Ugovora vratio stare, veće postotke, pa tako religijskih tema na Prvom programu HR-a mora biti najmanje dva posto, a na Glasu Hrvatske najmanje tri posto u ukupnom programu, kao što je bilo i do sada.

Najviše kritika na dio o nacionalnim manjinama

Čak 11 primjedbi u javnoj raspravi odnosi se na nezadovoljstvo kako je HRT definirao svoje programske obaveze vezane za nacionalne manjine. Na inicijativu Pučke pravobraniteljice, Kluba nacionalnih manjina u Saboru, Savjeta za nacionalne manjine i Srpskog narodnog vijeća, u prijedlog Ugovora HRT-a i Vlade vraćena je, među ostalim, odredba koja je precizirala da će se emitirati posebne radijske emisije na talijanskom jeziku na Radio Puli i Radio Rijeci za pripadnike talijanske manjine, a na Radio Osijeku na mađarskom i slovačkom za pripadnike mađarske, odnosno slovačke manjine. Vraćena je i obaveza emitiranja emisija na hrvatskom jeziku za bošnjačku i srpsku manjinu na Radio Dubrovniku, odnosno Radio Kninu.

Dio primjedbi o nacionalnim manjinama HRT je ipak odbio uvrstiti u prijedlog Ugovora. Na HRT-u ustraju na tome da pitanje formiranja manjinske redakcije nije tema koja treba biti obuhvaćena Ugovorom HRT-a i Vlade.

To je, podsjetimo, suprotno od stava Vlade koja je još u Programu Vlade za mandat 2020-2024 obećala da će se „u pregovorima o sljedećem Ugovoru između Vlade i HRT-a zalagati za osnivanje redakcije za manjine na HRT-u i uključivanje pripadnika nacionalnih manjina, odnosno novinara koji imaju iskustva u izvještavanju o specifičnim, manjinskim temama“. Identična obaveza Vlade stoji i u Operativnim programima nacionalnih manjina 2021-2024. dokumentu kojeg je, također, usvojila Vlada kao dio koalicijskog paketa sa saborskim zastupnicima nacionalnih manjina. I u nedavno usvojenom izvještaju Vlade kako su ministarstva u prošloj godini poštivala zadane rokove iz Operativnih programa nacionalnih manjina također stoji da će Ministarstvo kulture i medija, kao predstavnik Vlade, pri sklapanju novog Ugovora HRT-a i Vlade voditi računa o obavezi osnivanja manjinske redakcije te da je tu aktivnost „moguće provesti u budućnosti“.

Na HRT-u nisu usvojili ni prijedlog Kluba zastupnika nacionalnih manjina o otkupu manjinskih produkcija i suradnji HRT-a s televizijskim produkcijama Srpskog narodnog vijeća i Zajedničkog vijeća općina, jer „to nije predmet Ugovora“, dok su prijedlog titlovanja na ćirilici „uzeli u razmatranje zbog tehničkih uvjeta“.

Radio-drama ipak ostaje na Prvom programu radija

Dio stručne javnosti negodovao je zbog prijedloga da na Prvom programu Hrvatskog radija više nema obaveze emitiranja dramskog programa. U javnoj raspravi preko internetske stranice HRT-a, povratak obaveznog minimalnog udjela radio-drama od dva posto na Prvom programu HR-a tražili su zagrebačka Akademija dramske umjetnosti, Hrvatsko društvo filmskih djelatnika i Matica Hrvatska, ali i Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske. Povratak igranog programa i na Drugi program HR-a, prema izvještaju o pristiglim prijedlozima na Ugovor, nitko nije tražio.

Na HRT-u su očito odlučili smatrati javnom raspravom samo ono što je upisano kao primjedba na njihovoj internetskoj stranici ili izrečeno na javnoj tribini koju su oni organizirali. Jednostavno su ignorirali javni apel šest udruga pisaca, prevodilaca i samostalnih umjetnika koje su poslale zajedničku izjavu za javnost kojom apeliraju na nadležne da ne gase igrani sadržaj na Prvom i Drugom programu HR-a.

Iz izvještaja o provedenoj javnoj raspravi, vidi se da je HRT i po drugim pitanjima odbio prihvatiti mnoge sugestije strukovnih udruga poput HAVC-a, Društva hrvatskih filmskih redatelja, Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatske udruge producenata, a koje se tiču dostupnosti arhive HRT-a, koprodukcije i definicije audiovizualnih djela ili promjene formulacija nekih pojmova koji se tiču filmskog programa i financiranja. Na HRT-u se pravdaju time da ta pitanja reguliraju drugi dokumenti HRT-a ili drugi zakoni kao viši pravni akti, odnosno posebni koregulacijski sporazum ili sam Zakon o HRT-u, pa da nema potrebe te dijelove dodavati u Ugovor HRT-a i Vlade.

Najviše primjedbi od svih strukovnih udruga, čak njih 13, uputili su zajedno Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH). Prema onome što su na svojim stranicama objavili HND i SNH, strukovne su organizacije kritizirale način na koji se sama rasprava provodi, problematizirale smanjenje udjela različitih programskih područja te istaknule da se u prijedlogu ugovora ignorira problematika kvalitete sadržaja odnosno javne vrijednosti emitiranih emisija. Prema objavljenom popisu pristiglih prijedloga, uz opće primjedbe o Ugovoru i provedbi javne rasprave, iznijeli su zahtjeve vezane za program za djecu i mlade, glazbeni sadržaj, ravnopravnost spolova, radio-dramu i vanjsku proizvodnju.

Nije prihvaćen prijedlog Hrvatskog društva prevoditelja zakovnog jezika za gluhe o povećanju kvota prevođenja na znakovni jezik. Prijedlog Ugovora predviđa umanjenje prilagođene minutaže, pa bi se moglo dogoditi da osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju nakon pet godina imaju gotovo upola manje novih minuta prilagođenog dnevnog programa. Radna skupina za izradu Ugovora smanjenje kvote pravda postojećim financijskim i tehničkim mogućnostima.

I sam se Šveb pita koliko je HRT još relevantan u javnosti

Kao što je Faktograf već izvijestio, javna rasprava o prijedlogu novog ugovora HRT-a i Vlade, provedena je vrlo samozatajno. Link na prijedlog dokumenta jedva se mogao pronaći na internetskim stranicama HRT-a, kao i vijest da se javna rasprava održava. U 45 dana HRT je organizirao samo jednu televizijsku emisiju u koju se nisu mogli uključiti građani i jednu javnu tribinu na koju su pozvani predstavnici udruga i institucija i koja je prenošena samo preko YouTube kanala. Rezultat svega je vrlo mali odziv javnosti i mali broj pristiglih prijedloga. Stječe se dojam da je sve odrađeno samo da bi se ispunila forma.

Unatoč tome, Radna skupina za izradu Ugovora smatra da je sve urađeno po Zakonu o HRT-u i pravilima Programskog vijeća HRT-a. S tim se složilo i Povjerenstvo za praćenje javne rasprave sastavljeno od predstavnika HRT-a i Ministarstva kulture i medija koje je u svojem zapisniku navelo da je „u cijelosti ispoštovana procedura javne rasprave“.

Glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb ipak je bio nešto kritičniji.

„Smisao javne rasprave je da bude što javnija i da u njoj sudjeluje što je više moguće zainteresiranih predstavnika javnosti. S tim u vezi, ne mogu reći da sam zadovoljan s javnom raspravom. Međutim, HRT je izvršio sve što je po pravilima bilo potrebno, a javnost i institucije su sudjelovale koliko su sudjelovale. Volio bih da je to bilo više i nadam se da će u buduće to biti više. Pitanje je i koliko je HRT relevantan u javnosti i zašto je tako malo interesa bilo. To nam ukazuje da moramo poraditi na povratku relevantnosti“, rekao je Šveb na sjednici Programskog vijeća HRT-a.

O prijedlogu novog Ugovora HRT-a i Vlade u koji su uključene prihvaćene primjedbe, pozitivno mišljenje dali su i Programsko vijeće i Nadzorni odbor HRT-a. Za prijedlog Ugovora glasalo je osam članova Programskog vijeća, Stipe Alfier i Dean Šoša su bili suzdržani, a Nikola Baketa, koji je najavio i izdvojeno mišljenje, bio je protiv. Nadzorni odbor je prijedlog Ugovora podržao s tri glasa, a dvoje članova je bilo protiv – Antonija Petričušić i Dario Špelić koji su priložili zajedničko izdvojeno mišljenje. Navode, među ostalim, da su glasali protiv jer javna rasprava o programskim obavezama HRT-a nije provedena u skladu sa Zakonom o HRT-u te da predloženi dokument „ni na koji način ne odgovara na izazov nastao digitalnom transformacijom medija i promjenom medijskog okoliša te da ne omogućava razvoj HRT-a kao suvremene javne medijske kuće“.

U trenutku dok završavamo ovaj tekst, prijedlog Ugovora bi trebao već putovati prema Vladi, jer je krajnji rok za dostavu prijedloga 30. lipnja.  Nakon toga kreću usuglašavanja na relaciji HRT-Vlada. To znači da bi konačni Ugovor HRT-a i Vlade za period 2023-2027 mogao pretrpjeti još preinaka do 1. listopada kada, po zakonu, dokument mora biti prihvaćen i supotpisan s obje strane.

Da će i nakon toga novi petogodišnji Ugovor vjerojatno biti mijenjan, nagovijestio je glavni ravnatelj Šveb najavljujući da bi do početka studenog on trebao izraditi novu strategiju HRT-a te da bi – vezano za nju – iduće godine trebali biti aneksi Ugovora, a možda i neke zakonske promjene.

Ispravak (01.07.2022.): U ovom članku izvorno je stajala netočna informacija da HND i SNH u javnoj raspravi nisu problematizirali izmjene ugovora koje se tiču udjela informativnog programa u HRT-ovom programu. Do greške je došlo jer HRT nije objavio sadržaj pristiglih primjedbi, već su objavili samo na koje su članke ugovora sudionici javne rasprave imali primjedbe.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.