Ocjena točnosti

Plenković iznosi pogrešan broj neriješenih zemljišnoknjižnih sudskih predmeta

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković pohvalio se smanjenjem broja zemljišnoknjižnih predmeta pred hrvatskim sudovima, ali iznio je pogrešne brojke.
foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

„Ono što je bitno, podatak kojeg sam rekao na otvaranju ponovit ću i sada jer on govori koliko smo učinili od kada smo krenuli u proces članstva u Europskoj uniji (EU). Mi smo 2004. imali 141 tisuću neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta, a otvorili smo pregovore 2005. Mi sada imamo tek nešto više od osam tisuća. Znači, napredak je enorman, što znači da je veće pouzdanje u javne isprave, veća je vjera i građana i pravnih osoba, svih subjekata, ulagača u ono što se naziva e-zemljišne knjige“, kazao je Andrej Plenković otvarajući ovotjednu sjednicu Vlade.

Predsjednik Vlade ponovio je podatak iznesen prije nekoliko dana prilikom otvaranja novih prostorija Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda. I tada je ukazao na podatak kako je u Hrvatskoj, prije započinjanja pristupnih pregovora za ulazak u Europsku uniju, bilo 141 029 neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta, a danas ih ima tek nešto više od 8000 (1, 2, 3).

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Na svom Twitter profilu je 5. srpnja dodatno precizirao brojke, navodeći kako je „od 2004. do danas broj neriješenih zemljišno knjižnih predmeta smanjen sa 141 029 na 8 305“.

Izvor: Twitter screenshot

Međutim, podaci koje predsjednik Vlade iznosi nisu točni, jer se zapravo odnose samo na Zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a ne na cijelu Hrvatsku.

U kolovozu 2004. godine u Hrvatskoj je ukupno bilo 359,5 tisuća neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta. Od tog broja na zagrebačku gruntovnicu, koja je najveća u zemlji, odnosilo se 141 020 neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta (1, 2, 3).

Prema zadnjim dostupnim podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, na kraju prvog kvartala tekuće godine u Hrvatskoj je ukupno bilo 65 580 neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta na svim zemljišnoknjižnim odjelima u zemlji; neriješeno je bilo 40 197 redovnih predmeta i 25 385 posebnih predmeta.

Statistika resornog ministarstva, kada je riječ o Zagrebu, prati rješavanje sporova na dva suda koja pokrivaju područje Zagreba – Zagreb i Novi Zagreb (a koji obuhvaća i Jastrebarsko, Samobor te Zaprešić).

Prema podacima za prva tri mjeseca ove godine u Zagrebu je ukupno bilo 8 815 neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta, među kojima 3 668 redovnih i 5 147 posebnih predmeta. Ispostava Novi Zagreb u istom je periodu imala 1 185 neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta, od čega 480 redovnih i 705 posebnih predmeta.

Od 2004. do danas doista je značajno smanjen ukupan broj neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta. Već je na kraju 2005. godine broj neriješenih predmeta pao na 214 528. U godinama koje su uslijedile broj neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta nastavio je padati, a u 2009. godini pao je ispod 100 tisuća – na 95 217 neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta u zemlji. U 2017. godini taj je broj pao na 44 709 predmeta da bi u 2018. porastao na 46 432, odnosno 55 990 u 2019. godini. U 2020. bilo je 37 764 neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta. U 2021. godini ponovo je došlo do blagog rasta neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta, na 39 660 (1, 2).

U prvom kvartalu ove godine, u odnosu na zadnji kvartal prošle došlo je do daljnjeg blagog rasta neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta. Tako se u izvješću Ministarstva pravosuđa i uprave navodi kako je u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na zadnji kvartal 2021. godine, na svim zemljišnoknjižnim odjelima „povećan broj izdanih zemljišnoknjižnih izvadaka za 25,32 posto, povećan broj zaprimljenih predmeta za 1,68 posto, smanjen broj riješenih predmeta za 9,13 posto dok je broj neriješenih redovnih predmeta povećan za 1,35 posto“.

Pojedinačna analiza sudova je, pak, pokazala kako su u prvom kvartalu 2022. godine bila četiri zemljišno knjižna odjela kojima je za rješavanje redovnih predmeta trebalo više od 90 dana te 56 kojima je za rješavanje redovnih predmeta bilo potrebno manje od 10 dana. Na rješavanje redovnih predmeta najduže se čeka u Vinkovcima (156 dana), Gospiću (153 dana), Supetru (134 dana) i Pagu (116 dana).

Skupni podatak o rezultatu rada sudova na kraju drugog kvartala još nije objavljen. Tek je dio sudova za sada, prema podacima s mrežnih stranica Ministarstva pravosuđa i uprave, dostavilo podatke o svom radu u drugom kvartalu tekuće godine, a Općinski građanski sud u Zagrebu nije među njima.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.