Vlada je na zadnjoj sjednici prije dvotjedne ljetne pauze prihvatila Smjernice za uštedu energije u Hrvatskoj za razdoblje od početka kolovoza do kraja ožujka iduće godine kojima se, među ostalim, predlaže grijanje prostorija na najviše 21 stupanj, hlađenje na 25 stupnjeva, veća upotreba LED rasvjete, korištenje javnog prijevoza te bicikla i hodanje „na kraćim relacijama“, racionalnije korištenje kućanskih aparata, odnosno paljenje perilica za posuđe i rublje u vrijeme jeftinije tarife struje (Vlada, točka 7., snimka sjednice Vlade).
Vladine smjernice za građane, poduzetnike, javnu upravu, energetske tvrtke temelje se na paketu dokumenta Europske komisije o uštedama plina te političkom dogovoru ministara energetike o prijedlogu Uredbe Vijeća o koordiniranim mjerama, odnosno dobrovoljnom smanjenju potražnje za prirodnim plinom za 15 posto ove zime, odnosno od 1. kolovoza ove do 31. ožujka 2023. godine. Preporuke za Hrvatsku napravili su Uprava za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Energetski institut Hrvoje Požar (1, 2).
Europski plan
Europski plan za smanjenje potrošnje plina – „Štedi plin za sigurnu zimu“ – predviđa da na dobrovoljnoj osnovi svi potrošači, kućanstva, javna uprava, vlasnici javnih zgrada, proizvođači energije i industrija poduzmu mjere s ciljem smanjenja potrošnje kako bi se osigurala opskrba u uvjetima u kojima Rusija neće garantirati dovoljnu isporuku plina za europsko tržište.
Pritom je Europska komisija, kao odgovor na poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu, predstavila i REPowerEU plan koji također naglasak stavlja na energetsku učinkovitost, proizvodnju čiste energije i diverzifikaciju opskrbe energijom.
Prema riječima Davora Filipovića, ministra gospodarstva i održivog razvoja, smjernice idu prema tome da maksimalna temperatura grijanja, kada počne ogrjevna sezona, bude 21 stupanj. Kada se govori o smanjenju energije za hlađenje preporučuje se da razlika između vanjske i unutrašnje temperature bude sedam Celzijevih stupnjeva, odnosno sugerira se da temperatura hlađenja ne treba biti niža od 25 stupnjeva.
„Za svaki stupanj niže temperature potroši se tri do pet posto više energije“, kazao je Filipović, dodajući da smanjenje temperature u nekoj prostoriji samo za jedan stupanj, donosi godišnje uštede od pet posto energije.
„Smjernice se odnose na promjene u ponašanju u kratkom roku jer 40 posto ukupne energije kod nas se troši u zgradama. Usmjerene su na učinkovitu potrošnju energije kada se govori o grijanju i hlađenju, o rasvjeti, korištenju kućanskih uređaja i o prometu“, rekao je Filipović.
Trećina potrošene energije u zgradama troši se u kućanstvima.
„Najviše energije u hrvatskom kućanstvu troši se na zagrijavanje prostora te na pripremu potrošne tople vode (PTV). Na ove potrebe odlazi čak oko 80 posto ukupne potrošnje energije kućanstva, dok preostalih 20 posto odlazi na potrošnju električne energije za rasvjetu, kućanske uređaje i različite elektroničke uređaje koji se koriste u kućanstvu“, navodi se u Smjernicama. Dodaje se i kako oko 24 posto kućanstava u Hrvatskoj za toplinske svrhe koristi prirodni plin, dok toplinu iz centraliziranih toplinskih ustava (tzv. toplana), u kojima se dominantno kao energent koristi prirodni plin, dobiva oko 6 posto kućanstava. „Drugim riječima, 30 posto hrvatskih kućanstava izravno je ovisno o opskrbi prirodnim plinom“, navodi se u dokumentu.
Kada se, pak, pogleda ukupna neposredna potrošnja (potrošnja krajnjih korisnika) prirodnog plina u Hrvatskoj, 52 posto otpada na kućanstva, a 22 posto na usluge.
„To znači da se 74 posto ili gotovo tri četvrtine prirodnog plina troši u zgradama. Udio energetske uporabe plina u industriji je 22 posto, a preostalih oko 4 posto u poljoprivredi“, navodi se u Smjernicama uz objašnjenje da je promet „nakon zgradarstva“, također visoko energetski ovisan o uvoznim energentima.
Preporuke za učinkovitu potrošnju energije za grijanje kazuju kako je optimalna temperatura u stambenom prostoru 21 stupanj. Kako bi se „održala toplinska ugoda“ bez rasipanja energije, tamo gdje se temperatura može regulirati, optimalno bi je bilo održavati na 14 do 18 stupnjeva u hodniku, 18 stupnjeva u spavaćoj sobi, 18 do 21 stupanj u kuhinji i radnoj sobi, 20 do 23 stupnja u dnevnom boravku te 23 do 25 stupnjeva u kupaonici. Kada nikog nema kod kuće, temperatura ne bi trebala prelaziti 16 stupnjeva Celzija.
Što se tiče hlađenja u ljetnim mjesecima, temperatura ne bi trebala biti niža od 25 stupnjeva Celzija, a za svaki stupanj niže temperature utroši se tri do pet posto više energije.
Za vrijeme provjetravanja prostora klima-uređaj treba ugasiti, prostorije u kojima se ne boravi ne treba hladiti te za vrijeme hlađenja iz prostorije treba „eliminirati bespotrebne toplinske izvore, kao što je rasvjeta, pećnice i ostali kućanski uređaji“.
“Uređaje gasite kad se ne koriste”
Klasične žarulje sa žarnom niti kao i halogene žarulje odavno se ne bi smjele koristi na prostoru EU, no mnoga kućanstva u Hrvatskoj još ih koriste. Smjernicama za uštedu energije preporučuju se LED žarulje koje potrošnju energije smanjuju i do 90 posto u odnosu na klasična rješenja. Kada god je to moguće treba koristiti prirodno svjetlo, a „ako u sobi ne borave osobe, svjetlo treba isključiti“.
Građane se podsjeća i da je standardna temperatura čuvanja zamrznute hrane na minus 18, dok optimalna temperatura hladnjaka iznosi oko šest stupnjeva.
„Električne uređaje poput televizora, radija i računala ugasite kad se ne koriste. Navedeni uređaji troše energiju u tzv. stand-by načinu rada. Isključite punjač za mobitel ili tablet iz utičnice nakon punjenja. Isključite elektroničke zaslone računala čim vam nije nužan jer obično troši oko 50 % energije potrebne za rad računala. To se može postići i postavkama na samom računalu“, stoji u Smjernicama. Osim toga, temperaturu električnog bojlera trebalo bi postaviti „na 55–60 °C, a ako se iz prostorije boravi više od 24 sata potrebno ga je isključiti“.
Projekte energetske obnove zaprimali 15 minuta
Sve su to kratkoročne mjere uštede energije. Dugoročne se, u osnovi, svode na energetsku obnovu zgrada i kuća.
„Mjera energetske obnove iz Programa energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2023. godine, koji je Vlada usvojila 23. prosinca 2021. može služiti kao primjer kako suvlasnicima u višestambenim zgradama, tako i vlasnicima obiteljskih kuća o tome koje investicije mogu poduzeti. Obratite se ovlaštenim projektantima za više informacija i/ili zatražite idejne projekte koje najviše odgovaraju pojedinom objektu. Stručna pomoć projektanata energetskih sustava, strojarski i elektroenergetski projekt su posebni i nedjeljivi dio cjelovite energetske obnove zgrade“, stoji u Smjernicama među mjerama koje bi trebali provoditi građani.
Kada je riječ o energetskoj obnovi višestambenih zgrada, valja podsjetiti da još niti jedan projekt sa zadnjeg natječaja nije odobren za sufinanciranje.
Naime, u travnju ove godine objavljen je poziv na dodjelu bespovratnih sredstva „Energetska obnova višestambenih zgrada“ koji će se financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i za što je osigurano 300 milijuna kuna. Svi zainteresirani mogli su, putem elektronskog sustava, unijeti projektne prijedloge od 25. travnja, a dostava projektnih prijedloga započela je 17. svibnja. Isti dan Poziv je privremeno obustavljen i ta obustava traje do 1. kolovoza (1, 2).
Naime, 15 minuta od kada je krenulo podnošenje projektnih prijedloga „iznos zatraženih bespovratnih sredstava dosegnuo je 200% ukupno raspoloživog iznosa bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva, odnosno 600 milijuna kuna“. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine je u tih 15 minuta zaprimilo 235 projektnih prijedloga, ali niti jednom od njih još nije odobreno sufinanciranje.
„Obzirom na vrstu, kompleksnost i broj očekivanih projektnih prijedloga te zahtjevnost i složenost postupka dodjele, postupak dodjele traje do najviše tri mjeseca za pojedini projektni prijedlog uz mogućnost produljenja do najviše 120 dana“, stoji u objašnjenju Ministarstva iz svibnja uz informaciju da je rok za pripremu i potpisivanje Ugovora 30 kalendarskih dana od dana donošenja Odluke o financiranju.
Zgrade se neće moći energetski obnoviti prije jeseni
Prema sadašnjim informacijama, prije jeseni teško da će biti odobrenih projekata sufinanciranja energetske obnove zgrada pa se očekuje i kako radovi ne bi mogli započeti prije proljeća iduće godine.
Aktualni natječaj za energetsku obnovu zgrada prvi je takav natječaj otvoren nakon 2016. godine. Dakle, nakon punih šest godina. Iako je u tom periodu bio plan povući još sredstava iz fondova EU za energetsku obnovu zgrada, od toga se odustalo zbog pandemije bolesti Covid-19 te su sredstva preusmjerena za ublažavanje posljedica pandemije.
Osim kroz NPOO, sufinanciranje energetske obnove zgrada (a to se ne odnosi na zgrade oštećene u potresu) trebalo bi se sufinancirati i sredstvima novog proračunskog razdoblja 2021.- 2027. godina. Očekuje se da će Europska komisija na jesen odobriti domaće programe nakon što su joj prije nekoliko tjedana poslane završne verzije Partnerskog sporazuma te Operativnih programa Konkurentnost i kohezija, Integriranog teritorijalnog programa, Učinkoviti ljudski potencijali (1, 2). Tek nakon što Komisija formalno odbori programe, Hrvatska će moći otvoriti natječaje za korištenje sredstava iz EU fondova.
“Zatvorite prozore”
Vlada i od javnog sektora očekuje da poštuje ograničenja kada je riječ o grijanju i hlađenju prostorija. Poziva ga i da se „vodi računa o zatvaranju prozora tijekom grijanja, odnosno hlađenja“ te da se optimizira potrošnja, provedu projekti energetske obnove i ugrade solarne elektrane za vlastitu potrošnju.
„Javni sektor dužan je svojim primjerom pokazati da pametno troši energiju. U Hrvatskoj je javni sektor već obvezan sustavno gospodariti energijom prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti i Pravilnikom o sustavnom gospodarenju energijom u javnom sektoru“, stoji u Smjernicama uz napomenu da te zakonske obaveze u trenutnoj situaciji još snažnije dolaze do izražaja.
Stoga se sva tijela i institucije na razini središnje države, regionalnih i lokalnih samouprava zadužuju da, među ostalim: „u svojim zgradama provedu kampanje za podizanje svijesti zaposlenika o odgovornoj potrošnji energije na radnom mjestu te da kroz ISGE (Informacijski sustav gospodarenja energijom) redovno prate i analiziraju učinke takvih kampanja te, ako učinci u smislu smanjenja potrošnje energije izostanu, da osmisle dodatne aktivnosti te da ih kontinuirano provode“.
U sustavima javne rasvjete regulaciju rada sustava treba podesiti „tako da ne ugrožava prometnu sigurnost, a stare rasvjetne tehnologije treba žurno zamijeniti novim, energetski učinkovitim, u pravilu LED sustavima – pritom, zbog smanjenja učinka na proračune, treba razmotriti iskorištavanje modela energetske usluge“.
Istodobno, za sve sustave vodoopskrbe „treba napraviti analizu potrošnje električne energije te utvrditi mjere za smanjenje te potrošnje i to kako u domeni poboljšanja energetske učinkovitosti (elektromotori), tako i u domeni proizvodnje električne energije iz fotonaponskih sustava za vlastitu potrošnju“.
I poduzetnike se poziva na racionalno korištenje energije te energetsku obnovu. S obzirom na to da njih trenutna energetska kriza značajnije pogađa pozornost bi trebali usmjeriti i na „zamjenu prirodnog plina kao energenta drugim energentima, poglavito električnom energijom, uz osiguranje vlastite proizvodnje iz fotonaponskih sustava“.
Istodobno se energetski subjekti, koji su distributeri i opskrbljivači toplinskom energijom, pozivaju „da žurno izrade svoje planove za povećanje energetske učinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije u svojim centraliziranim toplinskim sustavima, u skladu sa Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, kako bi se utvrdile potrebe za osiguravanjem poticaja za ove aktivnosti“.
Osim toga, distributeri i opskrbljivači „dužni su izraditi svoje planove za krizna stanja, tj. obavijestiti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja o rizicima i problemima u opskrbi koje očekuju u predstojećoj sezoni grijanja i ugroženosti njihovih kupaca, kako bi se pravovremeno mogle poduzeti odgovarajuće mjere“.
S velikim potrošačima iz kategorije poduzetništva, kako se navodi u Smjernicama, treba utvrditi alternativne načine zadovoljavanja potreba za toplinom u sljedećoj sezoni grijanja te kroz ugovore stimulirati mogućnost dobrovoljnog prekida isporuke toplinske energije, u slučaju krizne situacije, kako bi se u slučaju nestašice osigurala opskrba za najosjetljivije kupce iz kategorije građana.
Distributeri prirodnog plina također bi kroz ugovore s velikim kupcima trebali utvrditi mogućnosti za prekid isporuke i kompenzaciju u slučajevima potrebe.
Sam Filipović je kazao kako se nada da će Smjernice poštivati i privatni sektor. Pritom naglašava i kako zajedno s cijelom Europom „trebamo ići u smjeru kako ostvariti uštede u nadolazećem razdoblju i kako učiniti sve da sudjelujemo i da pomognemo cijeloj Europi u diverzifikaciji opskrbnih pravaca kada govorimo o energentima“.
