Ministar zdravstva Vili Beroš u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju doveo je u pitanje učinkovitost Paxlovida, Pfizerovog antiviralnog lijeka korištenog za liječenje Covida-19.
“Prema informacijama koje imam, upitna je učinkovitost lijeka, kao i nuspojave, a i po najnovijim istraživanjima lijek nije toliko spasonosan”, kazao je ministar Beroš.
Paxlovid u Hrvatskoj još nije dostupan, o čemu se intenzivnije počelo javno govoriti nakon smrti novinara Vladimira Matijanića. Da je Hrvatska uspjela ranije nabaviti Paxlovid, Matijanić bi možda još bio živ; klinička testiranja su pokazala da Paxlovid smanjuje rizik od razvoja teške bolesti za 89 posto.
Portal Index.hr, na kojem je Matijanić objavljivao zadnjih godina života, pitao je Ministarstvo zdravstva na čemu Beroš temelji mišljenje da je učinkovitost ovog lijeka upitna. Poslali su im link na članak objavljen na portalu časopisa Science naslovljen “Loše vijesti za Paxlovid? Koronavirus može pronaći različite načine da izbjegne lijek za Covid-19”.
U članku na koji se poziva Ministarstvo zdravstva se, međutim, ne tvrdi da je učinkovitost Paxlovida već sada upitna, nego se objašnjava da ovaj lijek možda neće još dugo biti iskoristiv za liječenje Covida-19.
Selektivni pritisak
Kao što se tumači u članku koji se poziva na različita znanstvena istraživanja, široka primjena antiviralnih lijekova, uključujući i Paxlovid, stvara selektivne evolucijske pritiske, tj. potiče virus da mutira na način koji mu omogućuje preživljavanje usprkos prisutnosti lijeka u organizmu.
Autor članka poziva se na laboratorijska istraživanja koja su pokazala da upotreba antiviralnih lijekova u laboratorijskim uzorcima potiče mutacije virusa (1, 2). Međutim, u članku se isto tako eksplicitno navodi kako “se čini da te mutacije do sada nisu naudile učinkovitosti Paxlovida”.
Članak se poziva i na istraživanja Adama Godzika sa Sveučilišta u Kaliforniji te Juna Wanga sa Sveučilišta Rutgers (1, 2). U njihovim se istraživanjima pokazalo da su neke mutacije koje su uočene i kod primjene antiviralnih lijekova na laboratorijske uzorke virusa, već prisutne i kod ljudskih pacijenata. Prenosi se i izjava Juna Wanga, koji tumači što to točno znači: “Samo je pitanje vremena prije nego uočimo pojavu otpornosti [na lijekove]”.
U članku se nude i moguća objašnjenja zbog čega se otpornost nije već razvila. Prva je mogućnost da je broj pacijenata koji su dobili Paxlovid još uvijek premalen da bi se razvile mutacije koje će virusu omogućiti otpornost na ovaj lijek. Druga je mogućnost, kako tumači Wang, da je potrebno više mutacija da virus razvije otpornost, a istovremeno ostane potpuno funkcionalan i lako prenosiv.
Nuspojave
U svojoj izjavi za Slobodnu Dalmaciju Beroš nije samo doveo u pitanje učinkovitost Paxlovida, već se referirao i na moguće nuspojave. Međutim, ni ta tvrdnja hrvatskog ministra zdravstva nema činjenično utemeljenje.
Nedavna meta analiza skupine kineskih znanstvenika proučavala je sigurnost i učinkovitost tri antiviralna lijeka za Covid-19, među kojima je bio i Paxlovid. Zaključili su da sva tri lijeka smanjuju mogućnost razvoja težeg oblika bolesti i smrti, uz zanemarive nuspojave.
Drugim riječima, tvrdnje ministra Beroša o učinkovitosti i sigurnosti Paxlovida nisu utemeljene. Članak iz časopisa Science na koje se Ministarstvo zdravstva poziva kao izvor Beroševih tvrdnji ne sadrži podatak da je virus razvio otpornost na Paxlovid, već se upozorava da će se takva otpornost vjerojatno razviti u budućnosti. Isto tako, nismo pronašli podatke temeljem kojih bi se moglo zaključiti da postoji bojazan od opasnih nuspojava nakon primjene Paxlovida.
