Razotkriveno

Opet kruži “deklaracija” kojom se lažno tvrdi da nema klimatske krize

"Deklaracija" kojom se lažno tvrdi da nema klimatske krize pojavila se još 2019. godine, a sada je ponovo u opticaju među rubnim portalima i na društvenim mrežama.
Foto:Pixabay

1200 znanstvenika i stručnjaka iz cijelog svijeta predvođenih norveškim dobitnikom Nobelove nagrade za fiziku profesorom Ivarom Giaeverom izjavljuje: “Nema klimatskog izvanrednog stanja.””

Opis je to objave koja kruži Facebookom, a koju je podijelila stranica inicijative “Slobodni zajedno”, adresa s koje se učestalo šire antivakserske poruke, kao i one kojima se negira klimatska kriza. Radi se o inicijativi protivnika cijepljenja oformljenoj tijekom pandemije Covida-19.

Članak o deklaraciji objavio je i portal Provjeri.hr, također adresa za koju je Faktograf više puta ustanovio da širi dezinformacije.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

“Svjetska mreža od preko 1100 kompetentnih znanstvenika i stručnjaka, predvođena norveškim nobelovcem za fiziku Ivarom Giaeverom, pripremila je i izdala 27. lipnja 2022. godine, Svjetsku deklaraciju o klimi (WCD – eng. World Climate Declaration). Grupa koja od sada funkcionira kao „Global Climate Intelligence Group“ (CLINTEL) ima zadatak da svojim znanjem i iskustvom postigne uravnoteženi, nepristrani i kompetentni pogled na klimatske promjene te daje savjete o klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji vladama i tvrtkama širom svijeta”, stoji u tekstu na Provjeri.

Deklaraciju čine tvrdnje koje klimatski skeptici već odavno šire. One, ukratko, glase ovako: prirodni i antropogeni čimbenici uzrokuju zagrijavanje koje je daleko sporije od predviđenog, klimatska se politika oslanja na neadekvatne modele, a CO2 je biljna hrana i osnova svega života na Zemlji. Globalno zatopljenje nije povećalo prirodne katastrofe, a klimatska politika mora poštivati znanstvenu i gospodarsku stvarnost.

CLINTEL

Iako klimatski dezinformatori navode kako je Svjetska deklaracija o klimi izdana krajem lipnja ove godine, ona zapravo već neko vrijeme cirkulira internetom. Faktograf je o toj deklaraciji i činjeničnim netočnostima koju ista sadrži pisao još 2019. godine, kada ju je kao kolumnist Večernjeg lista promovirao i današnji saborski zastupnik Mosta Nino Raspudić (1, 2).

Prvi put je objavljena 2019. godine, kada je Nizozemac Guus Berkhout s novinarom Marcelom Crokom osnovao CLINTEL, organizaciju koja okuplja klimatske skeptike koji negiraju čovjekov utjecaj na klimu. Berkhout je inače geofizičar koji je radio kao profesor na Tehničkom učilištu u Delftu gdje je prestao predavati 2016. godine. U svojoj karijeri također je radio i za naftnu kompaniju Shell (1, 2).

Berkhout je 1982. godine osnovao Delphi Consortium, tvrtku koja razvija tehnologiju geo-slikanja za industriju nafte i plina. Više od 30 tvrtki za fosilna goriva, među kojima su Shell, BP i Chevron, obvezalo se plaćati 30.000 do 55.000 eura godišnje kako bi imale pristup istraživanjima njegove tvrtke. Nadalje, 2014. godine je pokrenuo i projekt naziva Centar za globalne socio-ekonomske promjene (CFGSEC), financiran sredstvima Delphi Consortiuma.

S mrežom koju je izgradio iz ovog projekta, Berkhout je osnovao CLINTEL, iako je on sam zanijekao da iza te organizacije stoji financiranje industrije nafte i plina (DeSmog).

1200 “znanstvenika”

Među znanstvenicima koji su potpisnici deklaracije najmanje ima klimatologa.

Uočili su to znanstvenici i stručnjaci koji pišu za portal Climate Feedback kada su raskrinkavali tvrdnje iz dokumenta u trenutku kada je imao 500 potpisa.

Amber Kerr, istraživačica s Instituta za održivost poljoprivrede sa Sveučilišta Kalifornija, kategorizirala je ondašnjih 506 potpisnika prema njihovom području stručnosti. Njih samo deset se identificiralo kao klimatolozi, a četiri kao meteorolozi, što zajedno čini 2.8 posto od ukupnog broja potpisnika.

Najzastupljenije skupine potpisnika bili su geolozi (19 posto) i inženjeri (21 posto) od kojih su mnogi bili implicitno ili eksplicitno povezani s fosilnom industrijom. Dio potpisnika nisu bili znanstvenici, već poslovni rukovoditelji, pisci, aktivisti i lobisti (11,3 posto).

Ljudi uzrokuju zagrijavanje

Potpisnici deklaracije navode da geološka arhiva otkriva da je klima na Zemlji varirala otkad planet postoji, s prirodnim hladnim i toplim fazama te da je malo ledeno doba završilo tek 1850. godine.

“Malo ledeno doba završilo je tek 1850. godine. Stoga ne čudi da sada prolazimo kroz razdoblje zagrijavanja”, navodi se u deklaraciji.

Timothy Osborn, profesor i istraživač klimatske istraživačke sekcije sa Sveučilišta Istočne Anglije u engleskom Norwichu, za Climate Feedback rekao je kako se trenutno zagrijavanje ne događa zato što je Malo ledeno doba završilo 1850. godine.

“Studije pokazuju da je prirodno zagrijavanje nakon Malog ledenog doba završeno do kasnih 1800-ih. Zagrijavanje od kasnih 1800-ih do danas je zbog klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek, jer su se prirodni čimbenici od tada malo promijenili i čak bi uzrokovali lagano zahlađenje tijekom posljednjih 70 godina, a ne zatopljenje koje smo primijetili”, rekao je za Climate Feedback.

Potpisnici deklaracije također navode da se svijet se zagrijao znatno manje nego što je predvidio IPCC na temelju modeliranog antropogenog utjecaja te da smo još daleko od razumijevanja klimatskih promjena.

“Klimatski modeli imaju mnoge nedostatke i nisu ni izdaleka uvjerljivi kao alati globalne politike. Oni povećavaju učinak stakleničkih plinova kao što je CO2. Osim toga, zanemaruju činjenicu da je obogaćivanje atmosfere CO2 korisno”, tvrde.

Jedan od načina na koji klimatski znanstvenici potvrđuju valjanost klimatskih modela je ispitivanje modela koji su stvoreni u prošlosti kako bi vidjeli jesu li točno predvidjeli naknadne globalne temperature (USA Today).

Istraživači NOAA-e, NASA-e, Massachusetts Institute of Technology i Berkeley Earth nedavno su analizirali projekcije klimatskih modela objavljenih između 1970. i 2007. godine te uspoređivali projekcije temperature iz svakog modela sa stvarnim promatranim temperaturama.

Otkrili su da je većina modela predviđala zagrijavanje u skladu s kasnijim porastom temperature.

Za neke od modela, autori su ili precijenili ili podcijenili ulazne podatke, kao što je količina CO2 koju bi ljudi proizveli u budućnosti. Kada su modeli nanovo pokrenuti s ispravljenim podacima (kao što su stvarne emisije CO2), rezultati su odgovarali stvarnom opaženom zagrijavanju.

“Otkrili smo da su klimatski modeli objavljeni u proteklih pet desetljeća općenito bili prilično točni u predviđanju globalnog zatopljenja u godinama nakon objavljivanja, osobito kada se uzmu u obzir razlike između modeliranih i stvarnih promjena atmosferskog CO2 i drugih klimatskih pokretača”, napisali su autori studije .

Netočna je i teza da je svijet daleko od razumijevanja klimatskih promjena.

Twila Moon, istraživačica sa Sveučilišta Colorado za Climate Feedback navela je nekoliko otkrića koja predstavljaju prekretnicu u razumijevanju klimatskih promjena.

John Tyndall još je 1859. otkrio da  neki plinovi blokiraju infracrveno zračenje te da bi promjene u koncentraciji plinova mogle dovesti do klimatskih promjena. Svante Arrhenius 1896. godine objavljuje prvi izračun globalnog zatopljenja iz ljudskih emisija CO2 te procjenjuje kako bi udvostručenje CO2 u atmosferi podiglo globalnu temperaturu za 5 do 6°C.

Tridesetih godina 20. stoljeća Guy Callendar tvrdi da je globalno zagrijavanje izazvano efektom staklenika CO2 u tijeku. Šezdesetih godina Charles Keeling precizno mjeri CO2 u Zemljinoj atmosferi te otkriva godišnji porast, a Suki Manabe i Richard Wetherald napravili su izračun da bi udvostručenje CO2 podiglo svjetsku temperaturu za nekoliko stupnjeva.

Znanstvenici su se još sedamdesetih složili oko tvrdnje da će globalno zatopljenje biti glavni klimatski rizik u sljedećem stoljeću.

O CO2

“CO2 je biljna hrana, osnova svega života na Zemlji”, još je jedna tvrdnja iz deklaracije.

U tekstu se također navodi kako CO2 nije zagađivač te kako je neophodan za sav život na Zemlji. Višak CO2 je, tvrdi se, koristan za prirodu jer ozelenjava Zemlju, a dodatne količine tog stakleničkog plina potiču rast globalne biomase.

Riječ je o zavaravajućoj tvrdnji koja se usredotočuje samo na jedan učinak CO2, povećanu produktivnost biljaka, dok zanemaruje drugi, zagrijavanje Zemlje, što pak dovodi do mnogih problema za život na planetu.

Točno je da biljke trebaju CO2 za proizvodnju kisika. Radi se o procesu fotosinteze, odnosno stvaranju organskih tvari iz CO2 i vode s pomoću svjetlosne energije i klorofila, uz istodobno izlučivanje kisika.

Točno je i da atmosfera s više CO2 kratkoročno povećava prinos usjeva zbog veće stope fotosinteze. Međutim, problem je količina CO2 koji je rezultat ljudskog utjecaja, kao što je na primjer sagorijevanje fosilnih goriva. Zemlja, osim što emitira, također i apsorbira CO2, a posljedica je ljudskog djelovanja upravo unošenje neravnoteže u ugljikov ciklus.

Zajedno s drugim stakleničkim plinovima, ugljični dioksid zadržava sunčevu energiju u atmosferi, što uzrokuje porast temperature površine Zemlje. O tome je Faktograf pisao u ovom tekstu.

Klimatski se ekstremi pojačavaju

Deklaracija zaključuje kako ne postoje statistički dokazi da globalno zatopljenje pojačava uragane, poplave, suše i slične prirodne katastrofe ili ih čini sve češćim.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) navodi kako su se katastrofe povezana s vremenskim nepogodama događale u prosjeku svaki dan u posljednjih 50 godina te da su usmrtile 115 ljudi i uzrokovale gubitak od 202 milijuna američkih dolara dnevno.

Broj katastrofa povećao se za faktor pet u razdoblju od 50 godina, na što su utjecale klimatske promjene te ekstremniji vremenski uvjeti. Tijekom 50-godišnjeg razdoblja svaki dan u prosjeku je nastala šteta od 202 milijuna dolara.

“Ekonomski gubici porasli su sedam puta od 1970-ih do 2010-ih. Prijavljeni gubici od 2010. do 2019. (383 milijuna američkih dolara dnevno u prosjeku tijekom desetljeća) bili su sedam puta veći od iznosa prijavljenih od 1970. do 1979. (49 milijuna američkih dolara). Oluje su bile najčešći uzrok štete, što je rezultiralo najvećim ekonomskim gubicima diljem svijeta”, navodi WMO.

Unatoč tome, potpisnici deklaracije zaključuju kako ne postoji hitna klimatska situacija, što je tvrdnja koju pobijaju brojna znanstvena mjerenja i predviđanja.

Prema podacima NASA-e, 2016. i 2020. najtoplije su godine od 1880. te postoji dugoročni trend rasta. Od 2005. godine zabilježeno je 15 najtoplijih godina ikad, s tim da je posljednjih osam bilo najtoplije.

Dugotrajna suša utjecala je na nizak nivo podzemnih voda, rijeka, jezera i drugih akumulacija, što je donijelo probleme u snabdijevanju pitkom vodom.

Istraživački centar Europske komisije (EC-JRC) nedavno je upozorio je da bi trenutna suša mogla biti najgora u posljednjih 500 godina, gora od one koja je zabilježena 2018. godine. Uz nekoliko toplinskih valova, nekoliko je europskih zemalja pogodila i snažna oluja, tijekom koje je zabilježeno najmanje 13 smrtnih slučajeva (Index).

Live blog
Dezinformacije o koronavirusu
Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.