„Smanjeno je 30 posto socijalno siromaštvo u Hrvatskoj. Ne možete tvrditi da smo stvorili zemlju prosjaka“, kazao je Marko Pavić, HDZ-ov saborski zastupnik gostujući u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno”.
Da je socijalno siromaštvo smanjeno 30 posto, Pavić je dobacio Danijelu Spajiću, saborskom zastupniku Domovinskog pokreta. Naime, Spajić je kazao kako je „Plenković sa svojim ministrima napravio Hrvatsku zemljom prosjaka“. Dok je to govorio, Pavić mu je kao argumente protiv nabacio „rast plaća, rast mirovina“.
Na što je točno pod pojmom „socijalno siromaštvo“ mislio Pavić, kao i u kojem je razdoblju stopa tog siromaštva smanjena, nije jasno. Službena statistika, međutim, na godišnjoj razini objavljuje podatke o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti. Državni zavod za statistiku (DZS) zadnje podatke koji govore o razmjerima siromaštva i socijalne isključenosti objavio je u srpnju ove godine i odnose se na 2021. godinu.
Statistike o siromaštvu
Prema podacima DZS-a, stopa rizika od siromaštva u 2021. godini iznosila je 19,2 posto. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo prošle godine iznosio je 36.461 kunu na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 76.568 kuna na godinu.
Izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj temelji se na istraživanju Anketa o dohotku stanovništva.
„Provedba Ankete usklađena je s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom propisanima za istraživanje EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti. Istraživanje provode sve zemlje članice redovito u godišnjoj periodici“, navodi DZS u objašnjenjima pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti.
U provedbi Ankete za 2021. godinu DZS se „suočio s teškoćama u prikupljanju podataka za istraživanje EU-SILC“ i to zbog „zbog izvanrednih okolnosti prouzročenih pandemijom bolesti Covid-19.
„Prilagodba novonastaloj situaciji te djelomično ublažavanje teškoća omogućeno je produljenjem vremena za prikupljanje podataka, ali i telefonskim anketiranjem tzv. metodom CATI uz uobičajeno anketiranje metodom CAPI i dolaskom anketara u kućanstvo“, naveli su iz DZS-a. Pritom, metoda CATI predstavlja računalno potpomognuto telefonsko anketiranje, dok metoda CAPI predstavlja računalno potpomognuto anketiranje.
Pokazatelji siromaštva temelje se na konceptu relativnog siromaštva, koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva.
Pritom, kako objašnjava službena statistika, stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 posto medijana (srednje vrijednosti) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba.
Stopa rizika od siromaštva smanjena minimalno
Stopa rizika od siromaštva u 2021. godini, dakle, iznosila je 19,2 posto. Istodobno je 20,9 posto osoba bilo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. To su osobe koje su u riziku od siromaštva ili teške deprivacije ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada.
U teškoj materijalnoj ili socijalnoj deprivaciji bilo je 3,5 posto osoba. Ovaj pokazatelj prikazuje postotak osoba koje si ne mogu priuštiti najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije.
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera iznosila je 24,2 posto, odnosno 40,3 posto bez uključenih mirovina i socijalnih transfera u dohodak.
Kako objašnjava DZS, usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva, s osnovnih 19,2 posto na stopu od 24,2 posto, odnosno na 40,3 posto ako se iz dohotka izuzmu i mirovine.
Stopa rizika od siromaštva se od 2016. godine, kada je Andrej Plenković prvi puta formirao Vladu, nije značajnije mijenjala. U 2016. godini stopa je iznosila 19,5 posto, da bi u 2017. godini skočila na 20 posto. U 2018. godini ponovo dolazi do njenog snižavanja na 19,3 posto. U 2019. godini i 2020. godini stopa rizika od siromaštva zadržala se na 18,3 posto.
Ako bi se kao referentna godina uzela prva godina u kojoj je Plenković formirao Vladu, dakle 2016. godina, onda je od tada do 2021. godine stopa siromaštva pala za 0,3 postotna boda.
Nacionalnim planom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za period od 2021. do 2027. godine (i u kojem se pojam socijalnog siromaštva ne spominje) Vlada je predvidjela da će u tom šestogodišnjem periodu doći do značajnijeg smanjenja stope siromaštva. Kao početna vrijednost u planu se navodi 2019. godina u kojoj je stopa rizika od siromaštva iznosila 18,3 posto. Vladin je plan da ta stopa u 2027. padne na 15 posto. No, radeći taj plan Vlada je računala da će stopa rizika od siromaštva u 2021. godini biti na razini 17,6 dok ona iznosi 19,2 posto.
