Razotkriveno

Poremećaj rada štitnjače ne dijagnosticira se samo mjerenjem tjelesne temperature

Internetom kruže dezinformacije o tzv. Barnesovom testu. Međutim, tjelesna temperatura nije pouzdan znak problema sa štitnjačom.
Foto:Pixabay

Može li vam običan toplomjer otkriti kako vam radi štitnjača?

Savjet je to koji se nudi na raznim portalima alternativne medicine koji sugeriraju da pomoću mjerenja tjelesne temperature možemo saznati proizvodi li štitnjača manje ili više hormona.

“Prije pedeset godina dr. Broda Barnes otkrio je da je tjelesna temperatura indikator aktivnosti buđenja. Posebno je naglasio temperatura tijela odmah nakon buđenja. U svojoj knjizi objasnio je rad štitnjače kao i razne probleme i bolesti do kojih može doći u slučaju da štitnjača ne radi kako treba. Doktor Barnes je osmislio kućni test koji možete napraviti u toplini svojeg doma”, navodi se u članku na portalu Pozitivan stav.

Slične tekstove, koji su se potom počeli dijeliti Facebookom, prenijeli su i portali Zdravlje i priroda, Recepti online, Biomedicina, Živim.hr.

Barnesov test, ukratko, izgleda ovako: nakon buđenja potrebno je izmjeriti temperaturu na toplomjeru koji mora biti postavljen na 35 stupnjeva. Štitnjača normalno radi ako je temperatura između 36.5 i 36.8. Ako je temperatura manja od 36.5, onda se radi o hipotireozi, a ako je viša od 36.8, onda se radi o hipertireozi.

Američki liječnik Broda Otto Barnes proučavao je endokrine disfunkcije te sugerirao da bi korištenje bazalne tjelesne temperature moglo pomoći u dijagnosticiranju bolesti štitnjače.

Kako navodi Wikipedija, test je predstavljen u časopisu Američkog medicinskog udruženja (JAMA) u kolovozu 1942. godine. Iako ga medicinska struka nikada nije usvojila, Barnes je test kasnije promovirao u nizu knjiga, a popularnost je stekao i kod praktičara alternativne medicine.

Za komentar smo se obratili Hrvatskoj udruzi za bolesti štitnjače koja već 15 godina surađuje s liječnicima i stručnjacima endokrinolozima. Predsjednica udruge Verica Mesić za Faktograf kaže kako se redovito susreće s dezinformacijama koje se odnose na zdravlje.

“Nikakva tjelesna temperatura ne može reći imamo li problem sa štitnjačom ili ne. Ako problem postoji, prvo će se pojaviti simptomi poput lupanja srca, nesanice, podrhtavanja, promjena na težini. Kada osoba to uoči, onda bi trebala otići kod liječnika opće prakse koji će je uputiti na vađenje hormona. Oni su relevantan čimbenik koji pokazuje radi li štitnjača ispravno. Ako liječnik putem njih iščita da nešto nije u redu, onda šalje pacijenta na daljnje pretrage poput ultrazvuka ili scintigrafije”, kaže Musić.

Musić kaže kako se također redovito susreće i sa slučajevima ljudi koji su nasjeli na savjete raznih praktičara alternativne medicine.

“Ljudi traže savjete na internetu, odu krivim putem, potroše novce na raznorazne supstitute i otopine i onda si dodatno pogoršaju stanje. Štitnjaču liječe liječnici, a ne Google”, kaže.

Svak je drugačiji

Današnja medicina ne smatra da je ranije spomenuti raspon tjelesne temperature nužno pokazatelj dobrog ili lošeg zdravlja, budući da on može biti i širi za potpuno zdrave ljude.

Kriteriji Barnesovog testa značili bi da bi dobar populacije trebao uzimati neku vrstu lijekova za štitnjaču. Naime, Britanska fondacija za štitnjaču na svojim stranicama navodi da većina normalnih ljudi ima tjelesnu temperaturu nižu od 37 stupnjeva.

Iako postoji povezanost između tjelesne temperature i hipotireoze, test tjelesne temperature naprosto je loš dijagnostički alat, kažu iz Fondacije.

Dodatno navode i studiju provedenu među 35.488 ljudi (ne uključujući djecu, osobe s infekcijama i osobe s teškim bolestima) koja je pokazala da je prosječna temperatura tih ljudi bila 36,6°C, odnosno da je 95 posto ispitanih imalo je temperaturu između 35,7 i 37,3 stupnjeva.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.