Pod povećalom

Kako se Kina uključila u informacijski rat

Međunarodne dezinformacijske kampanje i kampanje utjecaja koje dolaze iz Kine postaju sve učestalije, ali zasad nisu naročito uspješne.
Foto: EPA/XINHUA/LI XUEREN

Krajem rujna, dok je trajala ukrajinska kampanja povratka okupiranih teritorija od Rusije, tvrtka vlasnica društvene mreže Facebook objavila je malu pobjedu u ratu protiv dezinformacija. Meta je zaustavila dvije kampanje koordiniranog neautentičnog ponašanja koje potječu iz Rusije i Kine, a koje su ciljale na europske i američke korisnike Facebooka, Twittera i Instagrama.

Ruske dezinformacijske kampanje i kampanje utjecaja već godinama su dio europskih, pa tako i hrvatskih, razgovora o političkim prijetnjama. No od početka rata u Ukrajini, Europska unija sve glasnije upozorava na jačanje nove sile u informacijskom ratu, Kine. Europski parlamentarci su u ožujku, nedugo nakon početka invazije, pozvali blok da se oboruža sankcijama protiv vanjskog utjecaja i dezinformacijskih kampanja, imenujući te dvije zemlje.

“Zlonamjerne i autoritarne zemlje, poput Rusije i Kine, manipuliraju informacijama da bi poremetili demokraciju u EU”, stoji u objavi Europskog parlamenta. “Europski građani i vlade u velikoj većini nisu svjesni prijetnji stranih aktera.”

Stručnjaci ističu da se o potencijalnim prijetnjama koje dolaze iz Kine još uvijek ne zna dovoljno, dok europarlamentarci upozoravaju da je potrebna strategija onemogućavanja vanjskog utjecaja. Cilj nije samo sprečavanje polarizacije društva kao za vrijeme američkih predsjedničkih izbora 2016. na koju su djelomično utjecale ruske informacijske kampanje: tu su i opasnost destabilizacije pojedinih vlada putem sijanja nepovjerenja te utjecaj na izbore.

“Mi imamo problem u EU da smo debelo iza kvantitativnih i empirijskih istraživanja koja se bave dezinformacijama”, kaže za Faktograf Iva Nenadić, asistentica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. “Imamo sve više istraživanja, ali zaista smo iza SAD-a u razumijevanju problema. Jedan od razloga zašto je to tako je nedostatak financijskih investicija u takvu vrstu istraživanja.”

Koordinirana kampanja iz Kine koju je otkrila Meta ciljala je na samo dvije zemlje, SAD i Češku. U Češkoj korisnici su dobivali poruke koje su kritizirale podršku lokalne vlade Ukrajini te pozive da vlada prestane antagonizirati Kinu da ne bi uzrokovala ekonomsku odmazdu. Računi koji su sudjelovali u kampanji svoje objave su radili tijekom kineskog radnog vremena, s dugom pauzom za ručak, pokazala je analiza.

Ono što je prethodilo ovoj kampanji u Češkoj bile su političke tenzije s Kinom nastale nakon što su češki dužnosnici 2020. posjetili Tajvan, pacifički otok s demokratskom vladom koji Kina smatra svojim teritorijem. Peking se danas suočava sa sve češćim kritikama zapadnih zemalja, od gospodarskih politika do ljudskih prava, pa sve do pandemije Covida-19. No za Kinu su također važni stavovi pojedinih vlada europskih zemalja, osobito onih Srednje i Istočne Europe s kojima ima trgovinske odnose kroz format 17+1, a među kojima je i Hrvatska.

Češki slučaj nije prvi kojega su zapadne platforme otkrile. Iako je Tajvan već dugo meta kineskih dezinformacija, Twitter je po prvi put ukazao na kampanju botovima uz državnu potporu u 2019. za vrijeme protuvladinih prosvjeda u Hong Kongu. Botovi su zatim prešli na dezinformacije o Xinjiangu, gdje UN tvrdi da su počinjeni mogući zločini protiv čovječnosti, a zatim i na pandemiju. Kampanje utjecaja na društvenim medijima su zabilježene 2020. u Italiji i Srbiji gdje su botovi promovirali narativ o Kini kao sili koja dolazi u pomoć drugim zemljama donacijom maski i drugih medicinskih materijala.

NATO, “Gospodar tame”

No neautentične kampanje i botovi na društvenim mrežama nisu jedini način kojim se može utjecati na imidž. Istraživanja, kao što su ona projekta EUvsDisinfo kojeg vodi Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS), pokazuju da Kina želi da se njezine poruke čuju u europskim zemljama. Te poruke često se šire legitimnim putevima poput službenih priopćenja i medija. Problem za Europu jest što su od rata kineski državni mediji usvojili službenu retoriku Kremlja, zaključili su u travnju analitičari projekta EUvsDisinfo.

Kina od početka rata u Ukrajini oprezno balansira te se službeno predstavlja kao neutralna, no Rusija i Kina počele su se intenzivnije približavati tijekom 2021. godine, a taj se trend nastavlja i danas. U isto vrijeme Kina počinje usvajati oštriji stav prema NATO paktu, a među narativima koje se nalaze u kineskim medijima su i oni o destabilizaciji koju uzrokuju NATO i SAD te o ekonomskim posljedicama koje će snaći europske zemlje.

“To su narativi koji žele pokazati da su NATO i SAD odgovorni za rat”, kaže Veronika Blablová, istraživačica koja radi na projektu MapInfluence u sklopu praškog think-tanka Asocijacija za međunarodne odnose (AMO).

Glavni zadatak državnih medija poput novinske agencije Xinhua, televizijske kuće CGTN i Kineskog Radija Internacional (autorica ovog članka radila je za China Radio International od 2014. do 2016. godine, op.ur.) u posljednjem desetljeću bio je “ispričati priču o Kini”, nudeći optimističnu sliku te goleme zemlje za strane čitatelje. No, 2017. bivši američki predsjednik Donald Trump uvodi sankcije Kini koje označavaju preokret u kineskim odnosima sa zapadom. S tim pogoršanjem promijenila se i retorika Kine.

Ovoga travnja je tako kineski nacionalistički tabloid Global Times osvanuo s bombastičnim naslovom: “’Voldemort’ svjetskog poretka: Amerika je ‘Gospodar tame’ koji namjerava uništiti međunarodni poredak”. Optužili su SAD da se ponaša kao “vampir” te “hladnoratovski spletkaroš”. Preveden na više jezika, uključujući češki, poljski i mađarski, on predstavlja novi glas Kine na međunarodnoj pozornici. Kineski mediji također sve češće dijele teorije zavjera, poput onih o američkim bio-laboratorijima u Ukrajini te glasnije šire propagandu o Hong Kongu, Tibetu i Xinjiangu.

Problem s kojim se kineski državni mediji suočavaju u svijetu jest da jednostavno nisu popularni. Jedan način na koji kineski sustav propagande pokušava zaobići taj problem je plaćanje domaćih i stranih influencera na YouTubu i drugim zapadnim društvenim mrežama koje su u Kini zabranjene.

Istraživači MapInfluence smatraju da zemlje poput Kine i Rusije imaju još jedan način da infiltriraju svoje stavove: kroz lokalne medije koji brendiraju sebe kao “alternativni”. Takvi mediji u Češkoj i Slovačkoj omogućuju službenim ruskim i kineskim narativima da dopru do publike dok istovremeno izostavljaju ključne činjenice i protuargumente, kaže Blablová.

“Ti mediji daju puno prostora ne samo komentarima iz Rusije, nego i iz Kine”, ističe Blablová. “Prirodno je da se u razgovoru o Kini također uključe kineska stajališta, no ti mediji ne nude nikakvu refleksiju.”

Neki od tih medija koriste clickbait i senzacionalizam da privuku čitatelje i koketiraju s teorijama zavjere. Drugi, poput ruskog državnog medija Sputnika, kojemu je od ožujka zabranjeno djelovanje u EU, su direktno u službi Kremlja. Baš kao što kineski državni mediji podupiru ideje iz Kremlja, ruski državni mediji također podupiru kineske političke i gospodarske ciljeve poput stavova prema Hong Kongu ili sudjelovanja Huaweija u europskoj telekomunikacijskoj infrastrukturi, kažu istraživači.

Sve je to popraćeno sve glasnijim istupima tzv. “vučjih ratnika”, kineskih diplomata koji se ne baš diplomatski sukobljavaju oko kineskih politika na Twitteru. Svoje ime vuku od istoimenog patriotskog blockbustera koji se često uspoređuje s američkim filmom “Rambo”. Njihova pojava bila je odgovor na američkog predsjednika Donalda Trumpa te baš kao i Trump, ne libe se dijeliti lažne vijesti na društvenim mrežama.

Gdje je u tome Hrvatska

Iako je Trump otišao s vlasti, njegovu politiku sankcija prema Kini koja je promijenila odnose između te dvije sile nastavio je provoditi Joe Biden. U međuvremenu je kineski vođa Xi Jinping, čije politike sve više naginju prema autoritarizmu, osigurao treći mandat na čelu Komunističke partije Kine.

Teško je procijeniti koliko su kampanje utjecaja i dezinformacija koje dolaze iz Kine uspješne: u analizi nedavnog neautentičnog ponašanja na češkom Facebooku, Meta kaže da je kampanja bila poprilično neuvjerljiva, pogotovo uspoređujući sa sofisticiranijim metodama Rusije. No, stručnjaci vjeruju da bi se kineske dezinformacijske kampanje i kampanje utjecaja mogle nastaviti.

Za sada svaka zemlja nema isti tretman. Dok u nekim državama, uključujući Bugarsku, Češku, Poljsku i Rumunjsku, bilježe više poruka namijenjenih utjecanju javnog mijenja iz smjera Kine, u drugima je manje aktivnosti. U Srbiji, na primjer, koja dugi niz godina ima dobre odnose s Kinom, srpska vlada je ta koja promovira pozitivnu suradnju da bi promovirala svoje gospodarske uspjehe, objašnjava Stefan Vladisavljev, programski koordinator u srbijanskoj Fondaciji BFPE za odgovorno društvo.

“U generalnoj populaciji ta [pozitivna] slika već postoji”, kaže Vladisavljev.

Hrvatska se, s druge strane, nakon kratkotrajne romanse s Kinom za sada povukla od Kine pod pritiskom zapadnih zemalja, rekla je za Faktograf Senada Šelo Šabić, viša znanstvena suradnica na Institutu za razvoj međunarodnih odnosa u Zagrebu. U svojoj analizi zaključuje da međusobni odnosi dviju zemalja do sada nisu bili kontroverzni.

Ono što je jasno jest da kineske kampanje utjecaja, one legitimne kao i one manje legitimne, nisu polučile željeni uspjeh. Anketa britanskog istraživačkog centra YouGov-Cambridge objavljena u listopadu pokazuje da su pozitivni pogledi na Kinu pali u posljednje četiri godine u mnogim zemljama svijeta, uključujući Poljsku, Francusku, Njemačku, Dansku, Italiju i Britaniju. Najveći pad zabilježen je u Poljskoj u kojoj je udio ljudi koji vjeruju da Kina igra pozitivnu ulogu u svijetu pao s 46% na 24%. Osim pandemije, bitan faktor u ovoj promjeni percepcije igrala su ljudska prava.

Povijesne prilike također ne idu u prilog Kini. Rat u Ukrajini predstavlja izravnu sigurnosnu prijetnju mnogim zemljama u Europi, pogotovo onima koji dijele granicu s Rusijom. Suprotno od ciljeva zemalja poput Rusije i Kine, to je ojačalo ulogu NATO-a diljem kontinenta kao garantora sigurnosti i EU kao garantora ekonomske stabilnosti, tvrde stručnjaci poput Jamesa Lamonda i Edwarda Lucasa iz Centra za analizu europskih politika (CEPA) u Washingtonu.

“Za većinu Europe, Kina je sada na krivoj strani”, zaključuju u svojoj analizi.

Live blog
Dezinformacije o koronavirusu
Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.