Uzrokuju li mRNA cjepiva protiv Covida teške neurodegenerativne bolesti?
Kratki odgovor na to pitanje je da se takvi efekti ne očekuju. Uzrok propitivanju je rad Stephanie Seneff, računalne znanstvenice specijalizirane za komunikaciju između ljudi i računala s uglednog MIT-ja koja se zadnjih godina sve više bavi hranom, autizmom i bolestima mozga. Ona tvrdi da je to vjerojatno.
Hipoteze Stefanie Seneff razrađene u članku Elsevierovog časopisa Food and Chemical Toxicology stigle su do naših čitatelja te smo zamoljeni za provjeru njihove utemeljenosti. Na nekim našim portalima, primjerice dragovoljac.com, prezentirane su na sljedeći način:
„Kada pogledate potencijalnu štetu od ovih cjepiva, to jednostavno nema nikakvog smisla,“ rekla je Seneff. „U dugoročnom pogledu ponovljene ‘booster’ doze („pojačivači“) biti će vrlo razorne.“ Dr. Seneff je Lauri Ingraham iz ‘Fox Newsa’ rekla da je napravila „mnoga istraživanja“ koja su joj pomogla razumjeti kako cjepiva protiv COVID-a mogu kasnije u životu dovesti do razvoja neurodegenerativnih bolesti…
Prema istraživanju dr. Seneff: „Oba cjepiva, mRNA cjepiva i DNK vektorska cjepiva mogu biti put do razvoja onesposobljavajućih bolesti jednom u budućnosti. Kroz djelovanje vršnog proteina šiljka coronavirusa sličnog prionu (vidjeti: J. Bart Classen, https://scivisionpub.com/pdfs/) vjerojatno ćemo vidjeti alarmantan porast nekoliko značajnih neurodegenerativnih bolesti, uključujući Parkinsonovu bolest, CKD (kronična bubrežna bolest koja uzrokuje ozbiljne neurološke komplikacije, op.prev.), ALS (amiotrofična lateralna skleroza je neurodegenerativna bolest koju karakterizira progresivna mišićna slabost, op.prev.) i Alzheimerovu bolest, a te će se bolesti pojavljivati sa sve većom prevalencijom među sve mlađom i mlađom populacijom, u godinama koje dolaze. (Vidjeti: https://jamesfetzer.org/2022/01/sars-cov-2-vaccines-and-neurodegenerative-disease/).
Ovaj zadnji link nema ama baš nikakve veze s cijepljenjem. No, u tekstu ćemo se pozabaviti tezama vrlo aktivnog protivnika cijepljenja Barta Classena i Stefanie Seneff. Dragovoljac je citira u dijelu kada kaže kako, na žalost, “ne ćemo znati jesu li cjepiva izazvala ovo povećanje jer će obično postojati dugo vremensko razdoblje između cijepljenja i dijagnoze bolesti.”
Uzroci velikog dijela neurodegenerativnih bolesti, baš kao i raka te autizma, nisu u potpunosti razjašnjeni. Nekad su potrebna desetljeća da se takva stanja razviju. Zato se oko njihova nastanka pletu brojne spekulacije. A to je i razlog što je terminologija koju koriste Seneff i njeni suradnici u članku o mogućoj uzročnoj vezi između cerebralnih patologija i mRNA vakcina puna nagađanja i mogućnosti, o čemu ćemo kasnije.
Pobuna protiv članka
Čitatelji Faktografa Saneff možda pamte po tezi da će do 2025. godine svako drugo dijete biti autistično zbog Monsanta. U povezivanje cjepiva protiv Covida i neurodegenerativnih bolesti upustila se u suradnji s kardiologom Peterom McCalloughom iz fondacije Truth for Health, koja zagovara tezu o povezanosti 5G tehnologije i Covida te naturopatom iz Portlanda, Gregom Nighom.
Članak su objavili u Elsevierovom časopisu još u travnju i bura se još nije stišala. Nakon što je bio dijeljen na društvenim mrežama, izazvao je prvo val kritika pa i zahtjev da se članak povuče. Kako Elsevier nije odustao, nedavno je grupa znanstvenika ponovila zahtjev da se članak makne. Pritom su Seneff i kolege optužili za jedan od najozbiljnijih grijeha protiv znanosti – trgovinu sumnjom koja ugrožava milijune života, odnosno namjerno širenje ignorancije po uzoru na duhansku i naftnu industriju.
Autori protestnog pisma protiv McCalloughovog i Saneffinog teksta prozivaju dvojac za postupak kojim se unutar sociologije znanosti bavi agnotologija. Historičar znanosti Robert N. Proctor definira agnotologiju u užem smislu kao proučavanje “namjernog, kulturološki izazvanog neznanja ili sumnje, obično radi prodaje proizvoda ili pridobivanja naklonosti, osobito putem objavljivanja netočnih ili pogrešnih znanstvenih podataka”.
Pogreške u referencama
Naime, još proljetos grupa osam znanstvenika, predvođena onkologom Jeromeom Barriereom, tražila je povlačenje članka McCallougha i Seneff. Poduljem objašnjenju pridružili su tabelu referenci koje su autori pogrešno koristili u postavljanju svojih teza. Istakli su dvadeset referenci od njih ukupno dvjestotinjak, gdje članci na koje se pozivaju McCallough i Seneff ne govore ono što se tvrdi u njihovom članku na Elsevieru.
Najčešće su miješali efekte vakcinacije i zaraze, a u nekim slučajevima članci koje citiraju uopće ne spominju termine o kojima pišu.
Autori spornog rada, među ostalim, tvrde da su mRNA cjepiva protiv COVID-19 odgovorna za “suzbijanje odgovora interferona tipa I” što rezultira “oslabljenim urođenim imunitetom” i stoga “potencijalno uzrokuju povećan rizik od zaraznih bolesti i raka”.
Barriere i suautori protestnog pisma, pak, navode da se ta tvrdnja Seneff oslanja na još uvijek neobjavljeni preprint dostupan na medRxivu od kolovoza 2021. i da ne govori ništa slično. Konačni zaključak rada je bio “[….] da unatoč nedostatku dramatične upale primijećene tijekom infekcije, cjepivo izaziva snažan adaptivni imunološki odgovor”.
Odbijenica Elsevirovog časopisa
Međutim, časopis je smatrao njihovo pismo i traženje da se članak povuče – uvredljivim, o čemu je izvijestio Retraction Watch. Odbacili su prigovore iz pisma da časopis u dva mjeseca nije mogao kvalitetno recenzirati teze koje iznose Seneff i njene kolege. Nisu smatrali bitnim njihove prigovore vezane za pogreške u referencama. Nisu smatrali da je problematično oslanjanje autora članaka na Sustav prijavljivanja nuspojava cjepiva (VAERS), koji se sastoji se od samovoljnih prijava nuspojava, čija se točnost ne provjerava. Jedan recenzent je naveo i da su nagađanja u ovakvim člancima dopuštena.
No, autori protestnog pisma posebno su se uvrijedili zbog toga što su recenzenti časopisa kritizirali njihove kvalifikacije, odnosno povezanost s predmetnim medicinskim poljem.
“Autori izvornog članka su računalna znanstvenica (Seneff) koja često objavljuje kontroverzne radove o biologiji i medicinskim temama u časopisima s niskim utjecajem, [zatim] naturopat, mikrobiolog i kardiolog. Naš tim uključuje dva onkologa koji bi se činili posebno relevantnima s obzirom na tvrdnje članka da će ‘biti milijarde karcinoma zbog cjepiva protiv Covid-19’.”
Što se tiče samih autora pisma, u komentarima na Retraction Watchu pojavilo se upozorenje da je imunoonkolog – Eric Billy – zaposlen u farmaceutskoj tvrtki Novartis, no za druge stručnjake nije bilo prigovora na sukob interesa. No, poznato je i da se urednik časopisa, španjolski profesor toksikologije Jose Luis Domingo, pritisnut kritikama na rad Saneff i ostalih, pohvalio da ne povlači radove.
Spekulacija na spekulaciju
Jeffrey S. Morris, biostatističar sa Sveučilišta u Pennsylvaniji na Twitteru je također kritizirao ovaj rad, najviše zato što ne nudi ama baš nikakve dokaze.
“Doista, autori implicitno priznaju spekulativnu prirodu njihova istraživanja u svom izboru formulacija u cijelom tekstu, koje uključuju ‘vjerojatno’, ‘može se spekulirati’, ‘mogao bi biti mehanizam’, ‘može se postaviti hipoteza’, ‘čini se’, ‘očekujemo’, ‘na kraju bi moglo dovesti do’, itd…”, komentirao je Morris. Veze tih bioloških procesa s mRNA cjepivima u nekim slučajevima povezuju se s drugim cjepivima, u drugima sa starom mRNA tehnologijom ili infekcijom COVID-19, ali onih izravno povezanih s mRNA cjepivima – nema, zamjera Morris.
“Toliko njihovih dokaza potječe iz radova o teškim infekcijama Covidom-19, a ne o cijepljenju, da bi mnogo sadržaja u ovom članku moglo bolje odgovarati radu koji ukazuje na potencijalne naknadne opasnosti od teških infekcija Covidom, umjesto da diže uzbunu oko cijepljenja mRNA”, napisao je. Kada jače povezuju određeni efekt baš s mRNA cjepivom, u tom slučaju citiraju neke ranije radove samih autora članaka, primjerice “McCullougha, i ne spominju primarna biološka istraživanja koja bi uspostavila te veze”, piše Morris. Druge kritike možete pročitati i ovdje.
Classen
Classenov članak o mRNA cjepivima koji bi mogli uzrokovati prionske bolesti također je ocijenjen kao spekulativan i, baš kao i kod Seneff, teze temelji na pogrešnom tumačenju svojih referenci (HealthFeedback), bez eksperimentalnog doprinosa i uz autoreferiranje. Objavljen je u siječnju 2021. u časopisu Mikrobiologija i infektivne bolesti, koji je uvršten na Beallov popis potencijalnih “predatorskih časopisa“, koji autorima naplaćuju naknade za objavu i ne procjenjuju kvalitetu članka putem evaluacije drugih znanstvenika (peer review).
Profesor Jesus R. Requena, voditelj Prionskog laboratorija na Institutu za biomedicinska istraživanja CIMUS u Santiagu de Composteli, pojasnio je kako je imunolog Classen pogrešno interpretirao referencu koja se tiče prionskih bolesti.
Za početak, treba pojasniti kako mutacije gena mogu utjecati na sekvencu aminokiselina ili uzrokovati pogreške tijekom procesa savijanja proteina. To, pak, može dovesti do štetnih izobličenja proteina. Kada su pogrešno savijeni, neki proteini više ne mogu ispunjavati svoju izvornu funkciju. Drugi postaju “ljepljivi” i stvaraju nakupine proteina (“agregate”), koji su uključeni u mnoge neurodegenerativne bolesti. Neke od njih su amiotrofična lateralna skleroza, Alzheimerova, Parkinsonova i Huntingtonova bolest.
Nadalje, neki normalni moždani proteini pogrešnim savijanjem postaju prioni (PROteinaceous INfectious particles). A prioni mogu potaknuti normalne varijante istog proteina da se također pogrešno savijaju nakon fizičkog kontakta, dovodeći te proteine do grupiranja, što vodi oštećenju mozga. Prionske bolesti obuhvaćaju nekoliko stanja koja mogu pogoditi i ljude i životinje, progresivne su i nezaustavljive te imaju godišnju incidenciju jedan na milijun. Najčešća je Creutzfeldt-Jakobova bolest, poznata i kao “kravlje ludilo”.
Pogrešno tumačenje referenci
Ipak, nisu sve neurodegenerativne bolesti prionske. A Raquena je zapazio da Classen izraz “prion” koristi nejasno, pa nije jasno misli li na krivo smotane proteine, agregate ili baš prione. Posebno zamjera što Classen krivo interpretira nalaze studije iz 2011. objavljene u časopisu Nature Neuroscience. Classen, naime, nagađa da cjepiva protiv COVID-19 uzrokuju neurodegenerativne bolesti putem dva proteina koji vežu RNK. Jedan se zove TDP-43, a drugi FUS, i uključeni su u amiotrofičnu lateralnu sklerozu (ALS) i frontotemporalnu demenciju.
Studija na koju se poziva Classen otkrila je da se TDP-43 može vezati i regulirati funkciju različitih RNA sekvenci kada se agregira, što bi moglo igrati ulogu u amiotrofičnoj lateralnoj sklerozi.
“Classen to pogrešno tumači na način da to znači da normalni, pravilno presavijeni TDP-43 veže određene RNA sekvence, od kojih bi jedna ‘mogla biti’ ona iz cjepiva protiv Covida-19, a to uzrokuje njegovo pogrešno savijanje i agregaciju. Ovo tumačenje je pogrešno”, navodi Raquena.
“Neodrživo” otkriće
Reuters je razgovarao s nizom liječnika koji se bave neurodegenerativnim bolestima i nikome se Classenov članak nije učinio uvjerljivim. Doktor Albert Hofman, klinički epidemiolog na Harvardovoj Školi javnog zdravlja, rekao je da rad ne pruža dokaze za autorova otkrića, koja je opisao kao “neodrživa”.
Doktor Brian Appleby, neurolog na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Case Western Reserve koji se specijalizirao i za prionsku bolest i za Alzheimerovu bolest, rekao je Reutersu da nema dokaza da mRNA cjepiva uzrokuju neurodegenerativne bolesti. Predmetni članak u časopisu koristi izraz prionska bolest “prilično labavo” za označavanje drugih poremećaja pogrešnog savijanja proteina.
Appleby smatra da to govori o nagađanju autora i napominje da “ne postoji eksperimentalni model sam po sebi povezan sa studijom” i da “sigurno nema podataka od proizvođača cjepiva da je to zabrinjavajuće”.
Doktorica Irina Skylar-Scott, neurologinja u bolnicama i klinikama Stanford koja se specijalizirala za Alzheimerovu bolest i druge poremećaje spoznaje i ponašanja, rekla je Reutersu da su Classenove tvrdnje “u najmanju ruku pretjerane”. Uz napomenu da ni TDP-43 ni FUS, dva proteina o kojima govori, nisu povezani s Alzheimerovom bolešću, navela je i da ne zna za dokaze koji povezuju bilo koje od cjepiva protiv COVID-19 s Alzheimerovom bolešću.
Naglasila je i da su pacijenti s Alzheimerom posebno osjetljivi na novi koronavirus jer infekcija može ugroziti njihovu spoznaju.
“Jednom kada se razbole, ne oporavljaju se uvijek na prethodnu mentalnu razinu”, rekla je Skylar-Scott o pacijentima s Alzheimerovom bolešću, visokorizičnoj populaciji za koju je rekla da bi imala koristi od cijepljenja protiv Covida-19. Slično je i s ALS-om.
“Teško je vjerovati da je ovaj rad izdržao proces recenzije”, rekao je Reutersu putem e-pošte dr. David Irani, profesor neurologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Michiganu.
Zaključak je da nema dokaza da mRNA cjepiva protiv Covida-19 vode prionskim bolestima, Alzheimeru ili ALS-u.
