Broj smrtnih slučajeva na radnim mjestima u porastu je u 12 zemalja članica Europske unije (EU), a smrtni slučajevi na radu Europu će nastaviti mučiti gotovo desetljeće duže no što se ranije predviđalo, pokazuju zadnji podaci Europske konfederacije sindikata (ETUC) temeljeni na pokazateljima Eurostata o ozljedama na radu (1, 2).
„Na temelju trenutne stope, predviđa se da će se nesreće na radu sa smrtnim ishodom nastaviti do 2062. godine – sedam godina duže nego što se ranije očekivalo“, navodi ETUC. Kako objašnjavaju, to odgađanje posljedica je porasta godišnjeg broja smrtnih slučajeva na radu u 12 zemalja između 2019. i 2020. godine, pri čemu je najveći rast zabilježen u Italiji, Španjolskoj i Portugalu.
Broj smrtonosnih nesreća na radu polagano je padao tijekom posljednjeg desetljeća, iako je napredak bio daleko od stabilnog, navodi ETUC, dodajući kako je u 2019. godini ponovo došlo do porasta smrtnih slučajeva na radnom mjestu.
ETUC pritom ističe kako se do 2029. godine diljem Europe može očekivati dodatnih 25 166 smrtnih stradavanja na radnom mjestu ako se nesreće sa smrtnim ishodom nastave istim tempom kao tijekom prethodnog desetljeća.
Stoga, ETUC predviđa kako će se smrtnost na radnom mjestu nastaviti sve do duboko u sljedeće stoljeće u Italiji, kao i u Mađarskoj. Osim toga, trenutni podaci kazuju kako smrtnost na radnom mjestu nikada neće „biti eliminirana u Španjolskoj ili Francuskoj“.
ETUC je predviđanja radio na temelju podataka o smrtnom stradavanju radnika na radnom mjestu do 2020. godine.
Do sada 16 smrti radnika više nego lani
Kada je riječ o Hrvatskoj, navodi se kako je u 2020. u odnosu na godinu ranije dvoje radnika više smrtno stradalo na radnom mjestu, odnosno smrtno je stradalo 45 radnika. Dugoročnu prognozu za Hrvatsku, međutim, ETUC ne daje.
No, podaci o evidentiranim ozljedama na radu, koje prati Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), kao i podaci Državnog inspektorata, jasno pokazuju kako zadnjih godina raste broj ozljeda na radu, kao i smrtnih stradavanja radnika na radnom mjestu.
Inspektori rada Državnog inspektorata obavili su od početka ove godine gotovo 550 inspekcijskih nadzora povodom ozljeda na prostorima i u prostorijama poslodavaca. Pritom je, kako su iz Državnog inspektorata odgovorili na naš upit, 51 inspekcijski nadzor obavljen povodom prijavljenih smrtnih događaja na prostorima poslodavca. Ostali nadzori obavljani su „povodom ozljeda zbog kojih je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć, zbog kojih je osoba zadržana na liječenju u zdravstvenoj ustanovi i povodom ostalih ozljeda“.
Dakle, od početka 2022. godine u Hrvatskoj je u prostorima poslodavca smrtno stradao 51 radnik – 16 radnika više nego u cijeloj 2021. godini. Naime, lani je evidentirano 35 smrtnih slučajeva na radnom mjestu.
„Od 51 osobe kod kojih je na prostorima poslodavaca utvrđena smrt, pet osoba nisu bile radnici, niti osobe na radu, 17 radnika je umrlo na prostorima poslodavaca od bolesti, a 28 radnika je smrtno stradalo prilikom obavljanja rada“, objašnjavaju iz Državnog inspektorata, navodeći kako je najveći broj radnika koji su u ovoj godini smrtno stradali na radnom mjestu radilo u graditeljstvu.
Porast od 2017.
U Hrvatskoj od 2017. godine dolazi do snažnijeg porasta radnika koji su ozlijeđeni ili smrtno stradali na radnom mjestu. U 2015. godini na radnom mjestu ukupno je ozlijeđeno nešto više od 16 tisuća radnika, dok ih je 16 smrtno stradalo. Godinu kasnije, smrtno su stradala dva radnika više nego u 2015., a broj ozljeda na radu raste na 16 235.
Već u 2017. godini broj evidentiranih ozljeda na radu raste na 17 769, da bi u 2018. godini taj broj porastao na 18 724.
Istodobno, smrtno je stradalo 15 radnika u 2017. godini, odnosno 29 radnika u 2018. godini.
Ukupan broj zabilježenih ozljeda na radu u 2019. godini blago je pao te je ukupno evidentirano 18 138 slučajeva ozljeđivanja na radnom mjestu. Međutim, snažno je porastao broj radnika koji su smrtno stradali. Tako su u 2019. godini na radnom mjestu život izgubila 43 radnika.
Nakon nekoliko godina bržeg rasta zabilježenih ozljeda na radu, u 2020. godini dolazi do preokreta, odnosno broj zabilježenih ozljeda na radu pao je na 14 424. Taj pad nije posljedica većeg ulaganja u zaštitu zdravlja i sigurnost na radnom mjestu, već zatvaranja gospodarstva zbog pandemije bolesti Covid-19. No, i u toj pandemijskog godini život je na radnom mjestu izgubilo 45 radnika.
U prošloj godini, ukupan broj ozljeda na radu ponovo počinje rasti te ih je zabilježeno 15 589, uz istodobno smrtno stradavanje 35 radnika.
Značajniji porast ukupnog broja ozljeda na radu u zadnje četiri godine, ali i tijekom ove godine, donekle je u korelaciji sa zadnjim izmjenama Zakona o zaštiti na radu.
Zakonske izmjene na kojima se počelo raditi u 2017. godini, a donesene su godinu dana kasnije, dijelu poslodavaca smanjio je obaveze vezane uz zaštitu na radu. Primjerice, manji poslodavci ne trebaju zapošljavati vlastite stručnjake zaštite na radu, već mogu angažirati vanjske. U praksi tako stručnjak zaštite na radu gotovo i nije prisutan na terenu. Sindikati su i prije donošenja zakonskih izmjena upozoravali da će dovesti do porasta broja ozljeda na radu. Praksa je pokazala da su bili u pravu, posebno kada je riječ o graditeljstvu, djelatnosti u kojoj se ozljede na radu najčešće događaju. Naime, mnoge tvrtke u toj djelatnosti zapošljavaju do 20 radnika i nisu obavezne zaposliti stručnjaka zaštite na radu (1, 2, 3).
Strani radnici
Hrvatska zbog nedostatka radne snage zadnjih godina snažno „uvozi“ radnike iz trećih zemalja, a mnogi od njih rade na crno.
Pokazuju to i podaci Državnog inspektorata i kada je riječ o suzbijanju rada na crno (najčešće bez potrebnih papira zatiču radnike iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, Nepala i Filipina), ali i ozljeđivanju na radnom mjestu.
„Na temelju podataka o prijavljenim ozljedama na radu, dostavljenim Državnom inspektoratu od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, može se primijetiti porast udjela stranih radnika koji su ozlijeđeni na radnom mjestu, i to u prvih šest mjeseci 2022. godine za 70 posto u odnosu na prvih šest mjeseci u 2021. godini“, navode iz Državnog inspektorata. Pritom, prate se podaci za državljane EU, kao i državljane trećih zemalja.
Naime, prema podacima Državnog inspektorata u prvih šest mjeseci ove godine prijavljeno je 121 ozljeda na radu stranih radnika, dok je smrtno stradalo pet radnika (četiri iz BiH i jedan iz Mađarske).
Istodobno, u cijeloj 2021. godini prijavljeno je 177 ozljeda na radu stranih radnika, a smrtno je stradao jedan radnik iz BiH.
„U 2019. godini prijavljeno je 130 ozljeda na radu stranih radnika. Smrtno su stradala četiri radnika (3 iz BIH i 1 iz Italije)“, navode iz Državnog inspektorata. U pandemijskoj 2020. godini, pak, prijavljeno je 150 ozljeda na radu stranih radnika, a smrtno su stradala četiri radnika (po dva iz BiH i Albanije).
Najviše stradalih radnika u svim tih godinama dolazilo je iz BiH i Srbije, kao i Kosova te Albanije. No, u prvih pola godine ove godine registrirane su i četiri ozljede na radu radnika pristiglih iz Nepala. Među stranim radnicima koji su ozlijeđeni na radnom mjestu ima i građana Italije, Rumunjske, Pakistana, Ukrajine, Crne Gore, Makedonije, Bangladeša, Slovenije, Sirije, Kine.
Kampanja za bolju zaštitu na radu
Ozljede na radu kao i smrtni slučajevi na radnom mjestu mogu se spriječiti ulaganjima u zaštitu i sigurnost na radu. Stoga i ETUC poziva EU i nacionalne vlade na zaustavljanje smrtnih slučajeva na radnom mjestu podupirući kampanju „Nulta stopa smrtnih slučajeva na radnom mjestu (Zero Death at Work)”.
Tim se dokumentom EU, vlade njezinih država članica i poslodavce poziva na istinsko obvezivanje i poduzimanje potrebnih radnji kako bi postigli nultu smrtnost na radu, kao i na povećanje osposobljavanja u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, zaštite, izvješćivanja, inspekcija i kazni, ali i na nove zakonodavne i druge inicijative u sljedećem mandatu Europske komisije i Parlamenta od 2024. godine, kako bi se ostvarila nulta stopa smrtnih slučajeva na radnom mjestu. Dokument je do sada potpisalo više od 150 osoba, među kojima su predstavnici sindikata, stručnjaci, zastupnici u Europskom parlamentu, ali i dio ministara iz zemalja članica EU.
U travnju iduće godine, na Međunarodni dan sjećanja na radnike, ETUC taj dokument planira predati institucijama EU, a do tada žele prikupiti što širu potporu kako bi se krenulo raditi na budućim mjerama kojima bi se smrtni slučajevi na radnom mjestu smanjili. ETUC-ov manifest iz Hrvatske su za sada potpisale samo tri sindikalne centrale (Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata) te Darko Palčić, s Visoke škole za sigurnost.
