Protiv 53-godišnjeg Dražena Koštana iz Šibenika ovoga je tjedna podignuta optužnica zbog pripremanja terorističkih napada. Policija i državno odvjetništvo smatraju da je Koštan planirao napade na veći broj osoba: političara, sudaca, liječnika, znanstvenika, novinara, kao i različitih institucija. Na Koštanovoj “listi za odstrel” nalazi se i glavni urednik Faktografa Petar Vidov.
Nitko od novinara o kojima je Koštan prikupljao podatke o tome nije obaviješten od strane nadležnih institucija, iako je Koštan uhićen još u ožujku 2022. godine, tada osumnjičen za pljačku, da bi se kasnije u istrazi pojavili elementi težeg kaznenog djela.
O njegovim aktivnostima su novinari o kojima je Koštan prikupljao podatke, uključujući i glavnog urednika Faktografa, informirani tek ovog tjedna, i to posredstvom Jutarnjeg lista.
Jutarnji list je, naime, u tiskanom izdanju od srijede objavio imena novinara na koje je Koštan, prema optužnici, pripremao terorističke napade. Uz glavnog urednika Faktografa, na njegovoj listi našli su se, objavio je Jutarnji list, kolumnist 24 sata Tomislav Klauški, kolumnist Jutarnjeg Ante Tomić i redakcija televizije N1.
Iz Jutarnjeg smo doznali da je Koštan prikupljao različite podatke o osobama koje je planirao napasti, kao i da je policija prijetnju shvatila ozbiljno jer je kod Koštana pronađen impresivan arsenal vatrenog oružja i vojne opreme, koji uključuje pištolje, ručne bombe, strojnicu s prigušivačem i laserskim nišanom, ručni raketni bacač… Iako su prijetnju ocijenili dovoljno ozbiljnom da protiv Koštana podignu optužnicu zbog terorizma, policija i DORH nisu smatrali da bi o tome trebali obavijestiti novinare koje je Koštan navodno namjeravao napasti.
Redakcija Faktografa u ponedjeljak je dobila neslužbenu informaciju da se nalazimo na Koštanovoj “listi”. Obratili smo se na adrese različitih institucija, uključujući Državno odvjetništvo, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku i policiju, kako bismo pokušali provjeriti je li ta informacija točna. Nitko nam nije želio odgovoriti na pitanja, usprkos činjenici da Zakon o kaznenom postupku jamči oštećenicima kaznenih djela pravo da budu informirani o postupku.
Štoviše, bilo bi logično da su osobe za koje je procijenjeno da su meta čovjeka kojeg se optužuje za pripremanje terorističkog napada saslušane tijekom istrage. Međutim, policija i tužiteljstvo se očito nisu zapitali imaju li novinari koji su zbog svog rada postali Koštanove mete bilo kakva saznanja koja bi im mogla pomoći u istrazi.
Terorističke napade za čije je planiranje optužen Koštan je namjeravao počiniti zbog svojih stavova vezanih za pandemiju Covida-19, odnosno epidemiološke mjere koje su uvođene kako bi se otežalo širenje virusa SARS-CoV-2. Na svom Facebook profilu je Koštan učestalo dijelio dezinformacije i teorije zavjere vezane za pandemiju, epidemiološke mjere i cijepljenje protiv Covida-19, prenosio je laži ruskog režima o ratu u Ukrajini, glorificirao Vladimira Putina te prenosio dezinformacije koje propagira QAnon zajednica, kao i tvrdnje globalno poznatog teoretičara zavjere Davida Ickea (uvjerenog da svijetom upravljaju ljudi-gušteri) te njegovog domaćeg pandana Krešimira Mišaka (kojem prostor za promoviranje pseudoznanosti i različitih teorija zavjere već desetljećima pruža hrvatska javna televizija).
Redakcija Faktografa je tijekom 2020. i 2021. godine policiji prijavila pedesetak prijetnji smrću i fizičkim nasiljem. Za prijetnje upućene novinarkama i novinarima Faktografa nitko još nije kazneno odgovarao. Takve prijetnje intenzivnije pristižu kad hajku protiv Faktografa povedu javne osobe koje smatraju da nitko ne bi smio razotkrivati dezinformacije koje upućuju u javni prostor. Među javnim osobama koje su vodile hajku protiv Faktografa su političari poput Marina Miletića, Zlatka Hasanbegovića, Nikole Grmoje, Miroslava Škore ili Nina Raspudića, znanstvenici poput Gordana Lauca, kontroverzni poduzetnik Nenad Bakić te niz rubnih portala čija se urednička politika svodi na širenje propagande i monetiziranje dezinformacija koje kruže digitalnim prostorom.
Ovaj tekst dio je projekta “Dekodiranje dezinformacijskih obrazaca europskih populista” kojeg podupire European Media and Information Fund.
