Na Braniteljskom portalu 23. studenog objavljen je članak (arhivirano ovdje) sa starim izjavama Giorgije Meloni, sada talijanske premijerke, u kojima se netočno navodi da 50 posto svega što Burkina Faso izveze završi u blagajni francuske riznice.
Članak na Braniteljskom portalu naslovljen je “VIDEO; ŠOKANTNO- ‘Koliki danak plaća Hrvatska -Francuskoj, kao svojoj europskoj koloniji kroz Bina Istra, Zagrebački Aerodrom, Ratne Zrakoplove’,..? Talijanska Premijerka Meloni iznijela šokantne dokaze!” i podijeljen je na nekoliko Facebook profila.
Prema platformi CrowdTangle te su objave članka s Braniteljskog portala ukupno prikupile 19 dijeljenja, 8 komentara i 46 ostalih interakcija. Članak je prenesen s portala Epoha naslovljenog “Georgia Meloni – Francuska tiska novac za svoje bivše kolonije na koji se plaća danak gospodaru” (arhivirano ovdje). Objave tog članka na Facebooku su prikupile 9 dijeljenja i 28 ostalih reakcija.
Izjava Meloni je iz siječnja 2019. godine, tada još nije bila premijerka
“Gostujući u emisiji ‘Non è l’Arena’, na talijanskoj televiziji LA7, premijerka Georgia Meloni iznijela je šokantne tvrdnje o eksploataciji prirodnih bogatstava zemalja afričkog kontinenta od strane Francuske”, navodi se u člancima Epohe i Braniteljskog portala.
Činjeničnu točnost navoda i snimke Meloni objavljene u tekstovima Braniteljskog portala i Epohe prošlog tjedna istraživao je BBC. Ono što se u tekstovima ne navodi je da to nije novija izjava talijanske premijerke Meloni, već ju je dala prije nego je preuzela tu funkciju, odnosno da je izjava iz 2019.
Snimka je to intervjua Meloni privatnom televizijskom kanalu La 7 koji je objavljen 19. siječnja 2019. godine, kada je Meloni bila parlamentarna zastupnica i predsjednica desničarske stranke Braća Italije. Izvorna snimka objavljena 20. siječnja na internetskim stranicama te televizijske kuće još uvijek se može pronaći na internetu. Članak s kratkom snimkom naslovljen je “Šokantna priča Giorgije Meloni: ‘Francuska za Burkinu Faso printa kolonijalnu valutu, a u zamjenu 50 posto izvoza Burkine Faso završi u džepovima francuske države”.
Iz toga se jasno može zaključiti da izjava Giorgije Meloni, koja se navodi u člancima Epohe i Braniteljskog portala, nije iz njezina premijerskog mandata koji je počeo 22. listopada ove godine, već je iz siječnja 2019. godine, odnosno stara je više od 3 i pol godine. Ta činjenica nije navedena u člancima Epohe i Braniteljskog portala.
Što je CFA franak?
“‘To se zove CFA franak, valuta koju Francuska tiska za svoje bivše kolonije (14 afričkih zemalja) na koju se primjenjuje seigniorage (danak gospodaru) i na temelju koje iskorištava resurse tih naroda’, premijerka Italije izjavila je i pokazala fotografiju novca. Postoje dvije varijante ovog novca, jedna se koristi u srednjoj, a druga u zapadnoj Africi, ali obje imaju istu vrijednost.
Zatim je Meloni pokazala i drugu fotografiju, koja je samo dodatno podgrijala horor koji će uslijediti nakon saznanja kako je Francuska praktički stavila ‘šapu’ na svoje bivše kolonije i tako ih dovela u moderni sustav ropstva. – Ovo je dijete koje radi u rudniku zlata u Burkini Faso (država u zapadnoj Africi), ova zemlja je jedna od najsiromašnijih na svijetu. Francuska tiska kolonijalni novac za Burkinu Faso koja ima zlato, a zauzvrat traže da 50 posto svega što Burkina Faso izveze završi u blagajni francuske riznice. Zlato, po koje ovo dijete odlazi u tunele po njega, završava u blagajni francuske riznice – rekla je premijerka Italije”, stoji u člancima Epohe i Braniteljskog portala.
Kako piše BBC, točno je da Francuska printa valutu, CFA franak, za 14 afričkih država, uključujući i Burkinu Faso. Sudjelovanje tih država u valuti je dobrovoljno. Valuta je stvorena krajem 40-ih godina 20. stoljeća kako bi se koristila kao legalno sredstvo razmjene u tada francuskim kolonijama u Africi.
Države su 50 posto deviznih rezervi držale u Francuskoj, no to je ukinuto
U trenutku kada je Meloni 2019. godine dala tu izjavu, Francuska je od afričkih država koje su koristile CFA franak tražila da 50 posto svojih deviznih rezervi (ne izvoza) drže u francuskoj riznici, u zamjenu za garantiranu stopu razmjene s eurom. Te su države imale pristup tim rezervama kada god su htjele, dok im je Francuska plaćala kamatu od 0,75 posto sve dok su ih držale u riznici. Netočan je navod iz tekstova i snimke da je Francuska “tražila 50 posto od svega što je Burkina Faso izvezla”.
BBC navodi da, prema podacima Svjetske banke, Francuska nije među pet najvećih država u koje Burkina Faso izvozi, a najviše izvozi zlato. 2020. godine gotovo 90 posto svoga zlata Burkina Faso je izvezla u Švicarsku. U prosincu 2019. godine provedena je reforma zone CFA te je maknut zahtjev za držanje polovine deviznih rezervi u Francuskoj. Francuska je prošle godine krenula s procesom transferiranja rezervi državama.
MMF je u ožujku ove godine izvijestio da je račun na kojem su držane te rezerve zatvoren i da je Središnja banka zapadnoafričkih država (koja kontrolira monetarnu politiku osam država, uključujući i Burkinu Faso) preuzela upravljanje tim rezervama. Te rezerve je slobodna deponirati gdje god hoće.
Države, ako žele, mogu napustiti zonu
Kritičari tu valutu nazivaju “reliktom kolonijalizma” te tvrde kako priječi ekonomski razvoj 14 afričkih država koje su dio nje. Također navode argument da države nemaju glasa u odlukama o monetarnoj politici koju dogovaraju europske nacije u eurozoni. U prošlogodišnjem članku američkog Instituta Brookings stajalo je da države koje imaju tu valutu u principu imaju i nižu inflaciju, ali da im ograničava monetarnu politiku, što im je predstavljalo problem tijekom pandemije koronavirusa.
Drugi ekonomisti su istaknuli da je prosječni rast BDP-a, odnosno povećanje vrijednosti svih proizvedenih proizvoda i usluga, država zone CFA sličan kada se uspoređuje s ostalim državama Afrike. Francuska je postojanje takvog valutnog sustava branila argumentom da pruža “stabilni ekonomski okvir” za države u njemu, a zbog toga što je valuta vezana za euro tvrdilo se da pruža bolju zaštitu protiv ekonomskih šokova i pomaže kontrolirati inflaciju. Za kraj ističu i da su države slobodne napustiti zonu, ako to žele.
Zaključno, u tekstovima Epohe i Braniteljskog portala ne navodi se bitna činjenica da je sadašnja talijanska premijerka Giorgija Meloni izjavu o zajedničkoj zapadnoafričkoj valuti dala u siječnju 2019. godine, dok još nije došla na čelo talijanske Vlade. U člancima se netočno navodi da “50 posto svega što Burkina Faso izveze završi u blagajni francuske riznice” jer takav sustav zajedničkom valutom CFA franka nije uspostavljen.