Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) i Hrvatska liječnička komora (HLK) oštro su reagirale na javne istupe kontroverznog poduzetnika Nenada Bakića i diskreditiranog znanstvenika Gordana Lauca. Podsjećamo, Lauc i Bakić redovito putem svojih Facebook profila u javnost plasiraju dezinformacije vezane za pandemiju Covida-19.
“Svojim kontinuiranim javnim istupima Lauc i Bakić poticali su otpor spram epidemioloških mjera, odgovarali građane od cijepljenja i utjecali na odluke vlasti u upravljanju epidemijom. Ova dvojica antivakserskih gurua su tako, nažalost, vjerojatno pridonijela visokoj smrtnosti od COVID-19 u Hrvatskoj”, poručuju iz HUBOL-a te dodaju kako su Bakić i Lauc kroz svoje javne istupe “podjarivali postojeće strahove kod građana, zlonamjerno minimizirali opasnost od COVID-19 i huškali građane na liječnike i znanstvenike”.
Slično intoniranim priopćenjem oglasila se i HLK, koja je protiv Bakića i Lauca podigla i kaznenu prijavu zbog javnog poticanja na nasilje i mržnju. Ovo kazneno djelo se, prema članku 325. Kaznenog zakona, kažnjava zatvorom u trajanju do pet godina.
“Lauc i Bakić već više od dvije godine populistički skupljaju antivakserske lajkove i potiču kod građana strahove od cijepljenja. Njihovi javni istupi pokreću hajku na liječnike i znanstvenike te potiču antivaksere da ih vrijeđaju i da im prijete. Krajnji cilj Lauca i Bakića je zastrašiti znanstvenike kako ne bi više javno istupali. Tako se stvara društvo nasilja, pa su posljedice ove hajke mnogobrojne objave na Facebooku i u komentarima na medijskim portalima koje sadrže teške uvrede i prijetnje nasiljem liječnicima i znanstvenicima. Niz liječnika, članova Komore, dobilo je izravne prijetnje nasiljem u mailu ili na Messengeru, kao posljedicu aktivnosti Lauca i Bakića”, poručuju iz HLK.
Teorija zavjere o “pandemijskoj mafiji”
Na istupe HUBOL-a i HLK-a su Gordan Lauc i Nenad Bakić putem svojih Facebook objava (1, 2, 3, 4, 5) i priopćenja upućenih medijima (1, 2, 3) reagirali potencirajući teoriju zavjere koju odavno promoviraju. Ovaj poduzetničko-znanstvenički dvojac, naime, tvrdi da je među hrvatskim liječnicima i znanstvenicima raširen “covid-kartel” (koji još opisuju terminima “pandemijska mafija” i “pandemijski marketing”).
“U pandemiji su pojedini liječnici nastupali kao prodajni predstavnici industrije pandemije i svoje osobne interese su stavili ispred zdravlja društva. Sada, kada su u svijetu počele ozbiljne istrage tijekova novca, pojedinci su se uznemirili i pokušavaju ušutkati sve one koji podsjećaju na ono što su radili”, poručio je Gordan Lauc u odgovoru na priopćenje HUBOL-a.
Slične tvrdnje Bakić i Lauc na Facebooku promoviraju još od 2021. godine: liječnike i znanstvenike koji su javno istupali kako bi upozoravali na opasnost koju po javno zdravlje predstavlja pandemija bolesti Covida-19 (koja je u Hrvatskoj usmrtila skoro 18 tisuća ljudi) optužuju da su plaćenici farmaceutske industrije, tj. da ih big pharma plaća za nepotrebno širenje panike kako bi građani u što većem broju trošili proizvode poput cjepiva, antigenskih testova i PCR testova.
Međutim, za svoje tvrdnje Bakić i Lauc nikad nisu javno prezentirali baš nikakve dokaze, tj. ničim nisu pokazali da u Hrvatskoj doista postoje znanstvenici i liječnici koji su plaćeni od strane farmaceutske industrije da bi utjecali na javno mnijenje. Štoviše, u svojim javnim istupima redovito su iznosili činjenično netočne i neutemeljene informacije vezane za sigurnost i učinkovitost cjepiva protiv Covida-19 te za učinkovitost nefarmakoloških epidemioloških mjera koje su se koristile u svrhu suzbijanja širenja virusa SARS-CoV-2, o čemu je Faktograf pisao u više navrata (1, 2).
Stvarni skandali farmaceutske industrije
Točno je da je povijest djelovanja farmaceutske industrije prepuna različitih skandala. Velike farmaceutske kompanije redovito plaćaju milijunske kazne zbog nedopuštenih poslovnih praksi, poput podmićivanja liječnika i obmanjivanja javnosti. Među velikim farmaceutskim kompanijama koje su tijekom svoje povijesti kažnjavane zbog takvih praksi su GlaxoSmithKline, Pfizer, Johnson & Johnson…
U više navrata utvrđeno je i da su velike farmaceutske kompanije lažno predstavljale rezultate kliničkih istraživanja, sve s ciljem maksimizacije vlastitog profita. Na takvo ponašanje farmaceutske industrije redovito su upozoravali upravo znanstvenici, liječnici i novinari (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7).
Jedan od najpoznatijih skandala farmaceutske industrije povezan je uz pandemiju tzv. svinjske gripe, bolesti izazvane virusom influenze H1N1. Radi se o pandemiji koju je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila na ljeto 2009. godine i koja je u konačnici znatno naštetila ugledu te međunarodne organizacije.
Vijeće Europe je tako 2010. godine poručilo da su Svjetska zdravstvena organizacija, zdravstvene institucije Europske unije i nacionalne javnozdravstvene institucije odgovorne za loše upravljanje pandemijom svinjske gripe odnosno za nepotrebno trošenje velike količine javnih sredstava i širenje neutemeljene panike.
U javnosti su se pojavile indicije i da je Svjetska zdravstvena organizacija odluku o proglašenju pandemije donijela pod pritiskom osoba povezanih s farmaceutskim kompanijama koje su željele prodati što veći broj svojih proizvoda protiv “svinjske gripe”. Naknadne istrage nisu pronašle dokaze da su stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije napravili išta protuzakonito ili nemoralno, ali nastalu reputacijsku štetu se više nije moglo popraviti.
U konačnici, “svinjska gripa” je, prema službenim podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu usmrtila nešto manje od 19 tisuća ljudi. Naknadna istraživanja pokazala su da je stvarni broj mrtvih vjerojatno bio barem desetak puta veći. Međutim, i dalje se radi o brojci koja nimalo ne odskače od broja žrtava uobičajene sezonske gripe. Procjenjuje se da je sezonska gripa između 2002. i 2011. godine u svijetu ubijala između 249 i 518 tisuća ljudi godišnje.
Poznato je i da je farmaceutska industrija zahvaljujući pandemiji Covida-19 ostvarila ogromne profite, zbog čega su ih ugledne međunarodne organizacije prozivale da profitiraju na krizi koja je teško pogodila veći dio svijeta (1, 2). Učestale su bile kritike da je upravo pohlepa farmaceutske industrije onemogućila promptno okončavanje pandemije Covida-19. Proizvođači cjepiva protiv Covida-19 su, naime, odbili javne apele da se odreknu intelektualnog vlasništva nad cjepivima protiv Covida-19 te tako omoguće njihovu slobodnu proizvodnju u siromašnijim državama tzv. globalnog juga. Da su farmaceutske kompanije pristale na odricanje od prava koja imaju temeljem svojih patenata na cjepivo, svjetsko stanovništvo se moglo znatno brže procijepiti protiv virusa SARS-CoV-2, što bi potencijalno moglo onemogućiti mutacije virusa i okončati pandemiju.
Međutim, sama činjenica da je povijest djelovanja farmaceutske industrije ispunjena skandalima i obilježena pohlepom ne može služiti kao dokaz da su farmaceutske kompanije u Hrvatskoj ili bilo gdje drugdje u jeku pandemije Covida-19 potplatile liječnike ili znanstvenike da šire paniku i promoviraju njihove proizvode. Historijat djelovanja big pharme pokazuje nam da je tako nešto teoretski moguće, ali ozbiljne optužbe kakve iznose Bakić i Lauc ipak zahtijevaju konkretne dokaze. Odnosno, izraženo poznatim riječima Carla Sagana, “izvanredne tvrdnje zahtijevaju izvanredne dokaze”.
