„Glavni razlog je u poreznom opterećenju. U Hrvatskoj je donedavno postojala samo jedna stopa, a to je 25 posto i ona je viša od stope PDV-a (…) u odnosu na Austriju, Njemačku, Italiju… A da ne govorimo o sniženim stopama. Austrija, Njemačka, Italija imaju 9,5 posto na sve prehrambene proizvode, ali baš sve, uključujući i hranu za kućne ljubimce. Dakle, svi prehrambeni proizvodi, od svježih do prerađevina, se oporezuju sa značajno nižim stopama nego što je to u Hrvatskoj i to, naravno, čini razliku“, kazao je ekonomist Damir Novotny objašnjavajući kako je visoka stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV), uz trošarine, razlog zbog kojeg je većina proizvoda jeftinija u drugim zemljama.
Govoreći o trošarinama, Novotny je naveo primjer vode.
„Recimo, u Hrvatskoj postoji trošarina na običnu vodu, dok je u Sloveniji takva trošarina vrlo niska ili je nema“, kazao je Novotny.
Spomenuvši jednu robnu marku flaširane vode, dodao je kako je ona zbog toga jeftinija u Sloveniji.
Kada govori o PDV-u, Novotny netočno navodi da je donedavno u Hrvatskoj postojala samo jedna stopa PDV-a od 25 posto.
Od jednostopnog sustava odustalo se 1999. uvođenjem nulte stope, a 2006. i snižene stope
Porez na dodanu vrijednost (PDV) u domaći porezni sustav uveden je 1995. godine s jedinstvenom stopom od 22 posto. Trebao se početi primjenjivati od 1997. godine, ali je njegova primjena odgođena te se PDV primjenjuje od 1998. godine. Od jednostopnog sustava, međutim, odustalo se već nakon godinu dana primjene PDV-a te je 1999. godine uvedena i nulta stopa PDV-a za određene vrste proizvoda – sve vrste kruha, mlijeka, određene knjige, lijekove i proizvode koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo (1, 2, 3).
Od tih prvih godina uvođenja do danas, PDV je doživio niz promjena.
U 2006. godini nultoj stopi dodana je i snižena stopa PDV-a od 10 posto na usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije.
Dodatna promjene u sustavu PDV-a zbivaju se u vrijeme globalne ekonomske krize koja je započela 2008. godine, a u Hrvatsku se prelila godinu kasnije i zemlju je gurnula u šestogodišnju recesiju. Promjene su uslijedile kako zbog stabilizacije državnih financija (jer je PDV najizdašniji porez), tako i zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju u srpnju 2013. godine (1, 2, 3, 4, 5).
Dakle, od 2006. godine Hrvatska je uz opću stopu PDV-a od 22 posto imala i dvije snižene stope, odnosno nultu i stopu od 10 posto.
Pod naletom krize, u kolovozu 2009. godine, tadašnja predsjednica Vlade Jadranka Kosor uvela je tzv. krizni porez te je opća stopa PDV-a povećana na 23 posto. No, već 2012. godine, opća stopa PDV-a raste na 25 posto, a 2013., s ulaskom Hrvatske u EU, nulta stopa zamijenjena je stopom od pet posto. Od 2014. godine, pak, umjesto snižene stope od 10 posto u primjeni je stopa od 13 posto.
Sve izmjene u sustavu PDV-a, od 2008. godine na ovamo, sa sobom su nosile i proširenje kruga usluga i dobara obuhvaćenih sniženim stopama, pa tako i porezna reforma koja je provedena u nekoliko krugova od 2016. godine. Dodatno proširenje provedeno je lanjskim proljetnim mjerama Vlade za ublažavanje posljedica rasta cijena (1, 2, 3).
Lani je, primjerice, snižena stopa od pet posto proširena na dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, isporuku živih životinja, isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, isporuku žive ribe te svježe ili rashlađene ribe, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova, isporuku svježih jaja peradi (u ljusci), sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje te ulaznice za koncerte, sportska i kulturna događanja.
S druge strane, stopa od 13 posto proširena je na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine.
U Austriji je, istodobno, opća stopa PDV-a 20 posto, a u primjeni su i dvije snižene stope – 13 posto koja se, primjerice, odnosi na kino ulaznice, ulaznice za bazene, uvoz umjetnina te stopa od 10 posto koja se, primjerice, primjenjuje na namirnice, karte za javni prijevoz, stanarinu.
Standardna stopa PDV-a u Njemačkoj je 19 posto, a snižena od sedam posto se, primjerice, odnosi na hranu, knjige, novine, ulaznice za kazalište i koncerte.
Opća stopa PDV u Italiji iznosi 22 posto te postoje i dvije snižene stope pa se ona od četiri posto primjenjuje na određenu hranu, pića te poljoprivredne proizvode, dok se s 10 posto oporezuju određeni lijekovi te određeni izvori električne energije (1, 2, 3).
Točno je, dakle, da u je u Austriji i Njemačkoj niži PDV na hranu, ali i da u Hrvatskoj velik broj namirnica spada pod sniženu postu PDV-a od pet posto.
Voda na razini EU ne podliježe trošarinama
Kada je, pak, riječ o trošarinama, one su regulirane Zakonom o trošarinama. Voda u Hrvatskoj nije obuhvaćena tim posebnim porezom.
„Obična voda, voda iz vodovoda, mineralna voda, gazirana voda, soda-voda i izvorska voda nisu predmet oporezivanja posebnim porezom na bezalkoholna pića“, jasno navodi Ministarstvo financija, odnosno Carinska uprava na svojim mrežnim stranicama na kojima daje osnovne informacije o posebnom porezu na bezalkoholna pića.
Visoke trošarine na vodu tako nisu razlog zbog kojeg se boca izvorske vode skuplje plaća u Hrvatskoj u odnosu na Sloveniju.
Navode koje je o PDV-u te trošarinama na vodu iznio Novotny demantirala je i Porezna uprava. Ona podsjeća kako se stopa PDV-a od 25 posto primjenjuje od 1. ožujka 2012. te su uz nju u primjeni bile i dvije snižene stope PDV-a od 10 i nula posto koje su naknadno zamijenjene sniženim stopama od 13 i pet posto.
„Od početka porezne reforme kontinuirano se povećava opseg dobara i usluga koje se oporezuju sniženim stopama PDV-a. Najznačajnije proširenje primjene stope PDV-a od 5% izvršeno je 1. travnja 2022. od kada se ista primjenjuje, među ostalim, na široki spektar hrane“, navodi Porezna uprava.
Osim toga, iz Porezne uprave ističu kako je trošarinski sustav u Hrvatskoj harmoniziran na razini Europske unije „pri čemu voda uopće nije predmet trošarinskog oporezivanja“.
„Niti u Hrvatskoj, niti u Sloveniji uopće niti ne postoji trošarina na vodu“, navodi Porezna uprava, podsjećajući kako trošarina na vodu nikada nije niti postojala u Hrvatskoj.
Porezna uprava pritom podsjeća i kako su porezi, kada su u pitanju cijene, samo jedan od cijelog niza faktora koji utječu na njihovo formiranje. Na prodajne cijene, navode, utječu i trgovačke marže, te se prodajne cijene formiraju prvenstveno u zavisnosti od elastičnosti potražnje, bez obzira na stopu PDV-a ili druge oblike poreznih davanja.
