Ocjena točnosti

AORT je radnicama Orljave isplatio tri plaće, neisplaćene otpremnine vežu se na Kolektivni ugovor

Zakonski, radnice Orljave imaju pravo na otpremninu u visini tri plaće, a dodatnih pet plaća traže slijedom Kolektivnog ugovora. To bi se trebalo isplatiti iz stečajne mase, ali naplate nije bilo.
foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

„Moram spomenuti i radnice Orljave koje s punim pravom traže isplatu još zaostalih pet otpremnina. (…) Radnicama, kao što je poznato, nisu isplaćene otpremnine, a radi se o pet bruto plaća za 172 radnice što iznosi 450 tisuća eura“, ustvrdila je Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica SDP-a u raspravi o konačnom prijedlogu Zakona o osiguranju radničkih tražbina.

Saborska zastupnica Vlašić Iljkić pritom je upozorila kako je „nevjerojatna neosjetljivost za žene koje su radile za minimalac, koje su radile prekovremeno, za što nisu bile plaćene, gubile su svoje zdravlje…“. Pritom je podsjetila kako je Ivan Vidiš, državni tajnik u ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ranije rekao kako je Agencija za zaštitu radničkih potraživanja (AORT) što se tiče Orljave isplatila sve što se prema zakonu moglo.

„To su te tri plaće za travanj, svibanj, lipanj 2021. godine i dio neisplaćenih tražbina od 317 tisuća eura, no ovaj dio očito odugovlačite“, ustvrdila je Vlašić Iljkić.

Naime, saborska zastupnica SDP-a, kao i Katarina Peović, saborska zastupnica Radničke fronte, ranije su tražile da se sredstva za otpremnine radnicama Orljave osiguraju u Državnom proračunu, ali ti njihovi prijedlozi nisu prihvaćeni.

Da radnici u stečajnom postupku dobiju tek mali dio svojih zarađenih plaća, upozorila je Katarina Peović.

„I radnice Orljave neće moći dobiti više od te tri plaće, jer koliko vidim, ovaj zakon ide sada, a stari postupci idu po starom zakonu. Znači, niti državne firme i radnici u državnoj firmi Orljava neće se naplatiti, a kamoli neke druge privatne firme. Stečajnim zakonom trebate riješiti taj kaos, jer morate osigurati radnike da budu prvi na toj naplatnoj listi i da vrate ono što su odradili“, kazala je Peović.

Vlada je, kao što smo ranije pisali, još 2019. godine krenula u postupak izmjena Zakona o osiguranju radničkih potraživanja, ali je pandemija koronavirusa zakonska poboljšanja odgodila. Prema još važećim pravilima, u slučaju stečaja poslodavca zaštićena su prava radnika na isplatu do tri neisplaćene plaće, naknade plaće za bolovanje na teret poslodavca i naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor. To se odnosi na posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja ili prestanka radnog odnosa ako je radni odnos prestao unutar šest mjeseci prije otvaranja stečaja. Isplata, za svaki mjesec zaštićenog razdoblja, može biti najviše do visine zakonom utvrđene minimalne plaće.

U zaštićena potraživanja u slučaju stečaja poslodavca ulazi i otpremnina utvrđena Zakonom o radu i to u visini polovice otpremnine utvrđene u stečajnom postupku, a najviše do polovice najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine, kao i pravomoćno dosuđena naknada štete zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti – najviše do jedne trećine pravomoćno dosuđene naknade štete.

U slučaju blokade poslodavca, zaštićeno radničko potraživanje je do tri neisplaćene plaće i naknade plaće za bolovanje na teret poslodavca, a najviše do iznosa zakonom utvrđene minimalne plaće.

Pritom su sve isplate radničkih potraživanja preko AORT-a oslobođene ovrhe, a sama Agencija obračunava i uplaćuje doprinose za obavezna osiguranja kod isplate plaće, naknade plaće za bolovanje na teret poslodavca i neiskorišteni godišnji odmor.

Agencija isplatila radnice Orljave

Najznačajnije novine zakonskih izmjena trebale su biti povećanje zaštićenog razdoblja s šest na 10 mjeseci te isplata pet umjesto tri neisplaćene plaće. Između dva zakonska čitanja u Saboru Vlada je uvažila primjedbe saborskih zastupnika te je zaštićeno razdoblje produljeno na 12 mjeseci prije otvaranja stečaja. Iako su zakonske izmjene u drugom čitanju raspravljene prošli tjedan, sam tekst zakona još uvijek nije izglasan.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

AORT je tijekom 2021. godine radnicama Orljave isplatila sve što im je prema zakonskim odredbama trebala isplatiti i ne duguje im isplatu otpremnina. Ta agencija na svojim mrežnim stranicama redovito objavljuje isplate radnicima koji rade u tvrtkama koje su u blokadi ili nad kojima je otvoren stečajni postupak. U tim izvješćima evidentirane su i isplate radnicama Orljave (1, 2).

Na naš upit o iznosima isplata, iz AORT-a su dodatno pojasnili javno dostupne podatke o isplatama, ističući kako su „postupci osiguranja radničkih tražbina koji se provode pred Agencijom u slučaju društva ORLJAVA d.o.o. (u stečaju) okončani i isplate za sva utvrđena prava radnika su izvršene“.

AORT je, u postupku osiguranja radničkih tražbina u slučaju blokade računa poslodavca, tijekom 2021. godine isplatio tri plaće radnicima. Tako je u travnju te godine isplaćeno nepunih 830,96 tisuća kuna za 173 radnika, u svibnju je za 170 radnika isplaćeno nepunih 820,73 tisuće kuna dok je za lipanj te godine ukupna isplata na ime 167 radnika iznosila 803,9 tisuća kuna.

Tijekom blokade računa Orljave radnicima je ukupno isplaćeno nešto više do 2,445 milijuna kuna na ime njihovih potraživanja ili nešto više od 325,9 tisuća eura.

„U postupku osiguranja radničkih tražbina u slučaju stečaja poslodavca ORLJAVA d.o.o. u stečaju isplaćene su plaće za 164 radnika u ukupnom iznosu od 383.411,04 kn / 50.887,39 EUR“, navode iz AORT-a.

Što se tiče otpremnina, kako navodi AORT, one su isplaćene za 166 radnika u iznosu nešto višem od dva milijuna kuna, odnosno 266 tisuća eura.

„Agencija je tako sveukupno radnicima u stečaju i blokadi isplatila 4.844.338,74 kn / 642.954,24 EUR“, navode iz AORT-a ističući kako prema zakonskim odredbama „ne postoji zakonska osnova za naknadno ostvarivanje prava i naknadne isplate putem Agencije u slučaju predmetnog društva“.

Preko AORT-a su, tako, radnicama Orljave isplaćene tri plaće tijekom blokade, tri plaće u stečaju te tri otpremnine.

Dodatnu otpremninu u visini pet plaća zakonski nije moguće isplatiti. Iako je Orljava bila državna firma, zahtjev kojeg ističu dvije saborske zastupnice, a kojeg navode i bivše radnice Orljave preko sindikata, „izlazi“ izvan okvira zakonskog rješenja kojim se štite radnička potraživanja (1, 2).

„Mi naknadno potražujemo tih pet otpremnina, nije nam bitno tko će to isplatiti – država ili njemačka tvrtka Olymp za kojeg je Orljava radila“, veli nam Nenad Leček, predsjednik Sindikata tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske.

Zahtjevi proizlaze iz Kolektivnog ugovora

Zahtjev kojeg bivše radnice te tekstilne tvrtke postavljaju vezan je uz odredbe njihovog kućnog Kolektivnog ugovora.

„Zakonski, u stečaju radnice imaju pravo na otpremninu u visini tri plaće, ali mi potražujemo dodatnih pet plaća jer je tako bilo utvrđeno Kolektivnim ugovorom“, navodi Leček koji smatra da bi država trebala radnicama isplatiti taj dodatni iznos jer je riječ o državnom poduzeću.

Dakle, dodatna otpremnina u visini pet plaća nije nešto što država radnicama Orljave duguje prema zakonskim odredbama, već je to nešto što radnici i sindikati smatraju da bi im država kao bivši vlasnik trebala isplatiti temeljem Kolektivnog ugovora koji je vrijedio u tom poduzeću.

Pritom, Leček navodi kako takva isplata radnicama Orljave ne bi bila presedan.

Orljava, tekstilna tvrtka u vlasništvu države, u stečaj je otišla u srpnju 2021. godine. Prijedlog za provedbu stečajnog postupka podnijela je uprava Orljave koncem svibnja te godine navodeći kao razlog prezaduženost poduzeća. Prema podacima koji su tada dostavljeni Trgovačkom sudu, ukupna vrijednost imovine Orljave iznosi 16,73 milijuna kuna, dok su njene kratkoročne i dugoročne obaveze nešto veće od 13 milijuna kuna.

Gubici poslovanja pokriveni su „pojednostavljenim smanjenjem temeljnog kapitala, tako da je temeljeni kapital iskazan u iznosu od 3.643.529,45 kuna“. Prema popisu kreditnih zaduženja, Orljava je krajem svibnja imala ukupno preko 17,5 milijuna kuna kreditnih dugova (glavnice, kamate te minus po tekućem računu). U trenutku kada je uprava pokrenula stečajni postupak, radnicima je dugovala jednu plaću, dok je druga bila pred naplatom. Radnice su te plaće izborile prosvjedom.

Pandemija bolesti Covid-19 radno-intenzivnu tekstilnu industriju je gotovo dokrajčila. No, Orljava, kao i mnoge druge tekstilne tvrtke, u problemima su bile i prije izbijanja pandemije. Orljava je, primjerice, u 2017. godini zaključila predstečajnu nagodbu, no nije dugo trebalo da se ponovo nađe u problemima.

I prije izbijanja pandemije tvrtka je koristila državne potpore za očuvanje radnih mjesta i dolazila je u situaciju da ne može redovito isplaćivati plaće. Od ožujka 2020. godine Orljava je cijelo vrijeme bila na državnim potporama, odnosno plaće su radnicama isplaćivane zahvaljujući Potpori za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19) za ožujak-svibanj 2020. godine kao i Potpori za skraćivanje radnog vremena Covid-19 (lipanj- prosinac 2020.).

Osim toga, za cijelu 2021. godinu Orljavi je bila odobrena Potpora za skraćivanje radnog vremena Covid-19. Unatoč tome, poduzeće je došlo u situaciju u kojoj nije moglo isplaćivati plaće te je pokrenut stečaj. Tvrtku je preko ruba gurnuo kraj suradnje s njemačkim Olympom s kojim je suradnja zaključena krajem travnja 2021. godine.

Radničke tražbine su tražbine prvog višeg isplatnog reda

Radničke tražbine u stečaju se smatraju tražbinama prvog višeg isplatnog reda. To je pitanje regulirano Stečajnim zakonom.

„U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze: tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastale do otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa; tražbine proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plače; otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti“, propisano je Stečajnim zakonom.

Prema javno dostupnim podacima iz stečajnog postupka Orljave, tražbine prvog isplatnog reda iznose preko 8,66 milijuna kuna i mahom je riječ o potraživanjima radnika tog poduzeća za otpremnine, prijevoz, jubilarne nagrade, neisplaćenu plaću za dio srpnja 2021. godine te neisplaćene pomoći za slučaj smrti. Naime, radnici u stečajnom postupku potražuju preko šest milijuna kuna, dok se ostatak potraživanja iz prvog višeg isplatnog reda odnose na povrat sredstava AORT-u te javna davanja na plaće.

Prema do sada poznatim informacijama, vjerovnici prvog višeg isplatnog reda tijekom dosadašnjeg stečajnog postupka nisu uspjeli naplatiti ništa od svojih potraživanja.

 

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.