Agencija za osiguranje radničkih potraživanja (AORT) u prvih pet mjeseci 2022. godine isplatila je gotovo 7,6 milijuna kuna radničkih potraživanja, odnosno neisplaćenih plaća u tvrtkama u stečaju ili kod poslodavaca koji se nalaze u blokadi. Od tog ukupnog iznosa, nešto više od dva milijuna kuna isplaćeno je radnicima u tvrtkama nad kojima je pokrenut stečajni postupak, dok se gotovo 5,53 milijuna kuna odnosi na tvrtke u kojima poslodavci zbog blokiranih računa nisu isplatiti radnicima plaće.
Tijekom cijele prošle godine AORT je radnicima isplatio ukupno 13,35 milijuna kuna od čega je za potraživanja u stečaju isplaćeno nešto više od 5,7 milijuna kuna dok je 7,6 milijuna kuna isplaćeno radnicima čiji poslodavci zbog blokade računa nisu mogli isplatiti plaće.
Temeljem Zakona o osiguranju radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca zaštićena su prava radnika na isplatu do tri neisplaćene plaće, naknade plaće za bolovanje na teret poslodavca i naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor. To se odnosi na posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja ili prestanka radnog odnosa ako je radni odnos prestao unutar šest mjeseci prije otvaranja stečaja. Isplata, za svaki mjesec zaštićenog razdoblja, može biti najviše do visine zakonom utvrđene minimalne plaće.
Nadalje, u zaštićena potraživanja u slučaju stečaja poslodavca ulazi otpremnima utvrđena Zakonom o radu i to u visini polovice otpremnine utvrđene u stečajnom postupku, a najviše do polovice najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine, kao i pravomoćno dosuđena naknada štete zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti – najviše do jedne trećine pravomoćno dosuđene naknade štete.
U slučaju blokade poslodavca, zaštićeno radničko potraživanje je do tri neisplaćene plaće i naknade plaće za bolovanje na teret poslodavca, a najviše do iznosa zakonom utvrđene minimalne plaće.
Sve isplate radničkih potraživanja preko AORT-a oslobođene su ovrhe, a sama Agencija obračunava i uplaćuje doprinose za obavezna osiguranja kod isplate plaće, naknade plaće za bolovanje na teret poslodavca i neiskorišteni godišnji odmor.
Najviše isplata države za Brodosplit
U prvih pet mjeseci ove godine država je većinu isplata obavila prema radnicima zaposlenim u nekom od poduzeća unutar DIV Grupe u vlasništvu Tomislava Debeljaka, odnosno Brodosplita koji je u vlasništvu DIV Grupe. Tako su, primjerice u svibnju preko AORT-a zbog blokade računa isplaćene naknade plaća za 193 radnika Efficient Powerful Successfula iz Knina u vlasništvu DIV Brodogradnje, kao i za 151 radnika poduzeća Čelik radnik te 97 radnika poduzeća Boja-trup koji su u vlasništvu Brodosplita. Za naknadu neisplaćenih plaća zbog blokade računa u tim poduzećima proslijeđeno je preko 4,7 milijuna kuna.
Problemi tvrtki unutar DIV Grupe počeli su početkom travnja blokadom računa Brodosplita koji je imao problema s refinanciranjem kredita ruske VTB banke. Vrlo brzo u blokadi je završila i DIV Grupa, koja je kao razlog blokade navela financijsku pomoć Brodosplitu zbog problema refinanciranja kredita ruskog VTB-a te potezima dobavljača nakon objave tih problema.
Naime, zbog sankcija uvedenih ruskim bankama nije u cijelosti povučen kredit od VTB-a pa je DIV morao Brodosplitu pomoći vlastitim novcem, objašnjavali su iz DIV Grupe. Sam je Brodosplit nakon blokade računa objavio da mu je blokirano 60 milijuna eura zbog financiranja gradnje dva broda sredstvima VTB Europe, banke u ruskom vlasništvu sa sjedištem u Frankfurtu (1, 2, 3, 4, 5).
Predstečajni postupci nad DIV Grupom (koja je sredinom travnja imala gotovo 41,7 milijuna kuna evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje) i Brodosplitom otvoreni su krajem svibnja. DIV Grupa zapošljava ukupno oko četiri tisuće radnika te je za očekivati da će i u narednim mjesecima dio radničkih primanja isplatiti država.
Planira se duže razdoblje osiguranja radnika
Radnici u tvrtkama koje ulaze u stečaj ili su im računi blokirani sada mogu računati na nadoknadu tri neisplaćene plaće do visine minimalne plaće. Ta se zaštita odnosi na i na radnike kojima je radni odnos kod poslodavca prestao šest mjeseci prije otvaranja stečaja. No, to bi se u budućnosti trebalo promijeniti.
„Želimo proširiti taj period, kao i osigurati radnike na duži period nego što je do sada bilo“, kazao je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOSP) gostujući u Dnevniku Nove TV.
Prema planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, izmjene i dopune Zakona o osiguranju radničkih tražbina u planu su u trećem tromjesečju ove godine.
Izmjene tog zakona, kako su nam odgovorili iz MRMSOSP-a, planirane su do kraja ove godine.
„Izmjenama Zakona predviđa se produljenje zaštićenog razdoblja za koje se radniku osiguravaju prava u slučaju stečaja poslodavca, i to s tri mjeseca na pet mjeseci prije otvaranja stečaja, odnosno prije prestanka radnog odnosa“, navode iz resornog ministarstva.
Zakonskim izmjenama planira se povećati i obuhvat radnik koji ostvaruju pravo na naknadu neisplaćenih materijalnih davanja.
„Ujedno se predviđa povećanje obuhvata radnika koji ostvaruju prava u slučaju stečaja poslodavca pa bi prava ostvarili radnici kojima je radni odnos prestao u trenutku otvaranja stečajnog postupka, kao i oni kojima je radni odnos prestao 10 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka“, objašnjavaju iz MRMSOSP-a.
Drugim riječima, moguće već od iduće godine, država će radnicima u poduzećima koja završavaju u stečaju osigurati pet umjesto sadašnje tri plaće, a pravo na to će imati i radnicima kojima je radni odnos prestao 10 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka, a ne šest mjeseci kako je sada regulirano.
Izmjene Zakona o osiguranju radničkih tražbina ne predviđaju izmjenu visine osiguranih radničkih tražbina, navode iz resornog ministarstva, dodajući kako se one „i nadalje štite na određenoj, društveno prihvatljivoj razini“.
Opet kriva korona
Da nije bilo pandemije bolesti Covid-19, i radnici koji trenutno rade u poduzećima čiji su računi blokirani ili se nad njima pokrenut stečaj, imali bi nešto povoljnija prava. Naime, obrazac prethodne procjene za izmjene i dopune Zakona o osiguranju radničkih tražbina u postupku javnog savjetovanja bio je još 2019. godine te se očekivalo da će jača zaštita radnika u poduzećima u teškoćama biti osigurana tijekom 2020. godine.
Tada se, kao što smo pisali, objašnjavalo kako materijalno pravna zaštita radnika, prema važećim zakonskim odredbama, nije dovoljna čemu pridonosi i dugotrajni stečajni postupak te neuspjeli postupci predstečajne nagodbe. Kako se u obrascu prethodne procjene za izmjene i dopune zakonskih odredbi tada navodilo, podaci AORT-a ukazuju da od trenutka podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka do njegovog samog otvaranja značajan broj radnika ne stekne uvjete za ostvarivanje prava jer im je radni odnos prestao izvan šest mjeseci od otvaranja stečaja. Zbog stečaja poslodavca, pritom, radnici najčešće plaću ne primaju pet mjeseci.
„Materijalno pravna zaštita temeljem ovog Zakona u pravilu je i jedina zaštita koju radnici ostvare zbog stečaj poslodavca, s obzirom da je naplata ostatka radničkih potraživanja u stečajnom postupku izuzetno mala, tek oko 22 posto“, obrazlagalo se.
Osim proširenja zaštitnog razdoblja s tri na pet mjeseci, zakonskim izmjenama trebalo bi i ubrzati isplatu minimalnih primanja na koje radnik ima pravo. Prema aktualnom zakonu AORT može iznimno, kada je stečajni dužnik izgubio svojstvo pravne osobe, obaviti izravnu isplatu tražbina radniku uz obračun obaveznih doprinosa i poreza. No, tu su mogućnost, kako se objašnjavalo, stečajni upravitelji koristili tako da bi čekali brisanje poduzeća iz sudskog registra iako su imali obavezu otvoriti poseban namjenski račun stečajnog dužnika za prihvat tražbina radnika.
U praksi takvi postupci dodatno produžuju rok isplate naknada radnicima, ali i opterećuju AORT. Naime, po svakom radniku prije isplate naknade trebaju ispuniti 22 obrasca. Stoga se predlagalo da se stečajnog upravitelja obveže na otvaranje posebnog računa za radničke tražbine u svim slučajevima u kojima se stečajni postupak neće provoditi.
