„To je jedna tema koja je već sama po sebi iscrpljena“, kazao je premijer Andrej Plenković o tzv. aferi SMS poslije sjednice Predsjedništva HDZ-a u ponedjeljak, još jednom komentirajući medijska otkrića koja pokazuju da su visokopozicionirani članovi HDZ-a u Hrvatskim šumama zapošljavali ljude “preko veze” te namještali poslove podobnim poduzetnicima.
Podsjetimo, Plenković je prošlog tjedna konstatirao da je glasnogovornik Vlade Marko Milić „sve objasnio, do najsitnijeg detalja“ i da „Marko je pitao jer čovjeka zna“ jer “ljudi pitaju i to je to“, da su sve objasnile i Hrvatske šume i da u porukama koje su s šefom uprave Hrvatskih šuma izmjenjivali Plenkoviću bliski ljudi nije bilo nikakve trgovine utjecajem. Po njemu, riječ je o namjerno kreiranom kaosu i pokušaju destabilizacije Vlade i njega osobno.
„Što je poanta destabilizacije? Tko se našao u tom članku od milijun poruka prvo? Čisti target. Zvonko, Marko, Davor. Dakle, napadaju direktno tko je ovome blizak i još prate tko je politički borben. Tko se sprema fajtat? E, njega ćemo nagazit, njega ćemo dekredibilizirat. Prvi dan je frejm samo na ove koji su najbliži AP“, riječi su kojima je Plenković novinarima poručio da objavu dijelova sudskih spisa shvaća kao urotu usmjerenu prvenstveno protiv njega osobno, a onda i protiv njegovih najbližih suradnika.
Premijer za svoje tvrdnje da se radi o zavjeri s ciljem destabilizacije vlasti nije iznio nikakve konkretne dokaze.
Da je tema mrtva, demantirao je već sljedeći dan novi broj tjednika Nacional, objavivši nove transkripte poruka iz kojih se vidi kako se Josip Jelić, donedavni savjetnik Andreja Plenkovića za kojeg Nacional navodi da je bio osoba od posebnog povjerenja premijera uplitao u javne nabave, zapošljavanja, kreiranje izbornih lista, čak i u prekrajanje ovlasti ministarstava.
Zanimaju li građane korupcionaške afere HDZ-a?
Premijer je i u ponedjeljak, kao i prošlog tjedna, novinarima tumačio što jest politički relevantna tema, a što nije, ovog se puta referirajući na svježe rezultate CRO Demoskopa objavljene na RTL-u.
Istraživanje je provedeno od 1. do 3. veljače, odnosno u vremenu nakon što je objavljena prepiska bivše ministrice regionalnog razvoja Gabrijele Žalac s bivšom državnom tajnicom u Ministarstvu uprave Josipom Rimac, a u kojoj oni u aferu s preplaćenim softverom uvlače “A.P.” te nakon što je Nacional objavio poruke s namještanjem poslova u Hrvatskim šumama koje su pronađene u mobitelu bivšeg direktora tog poduzeća Krunoslava Jakupčića tijekom istrage u predmetu „Vjetroelektrane“.
HDZ u istraživanju uživa potporu 25,5 posto ispitanika, a afera s porukama naštetila mu je za manje od jednog postotnog boda. SDP je drugi s 15 posto.
„Što je politički relevantna tema najbolje pokazuje ova anketa koja je objavljena jučer. Samo šest posto građana vam tu temu – netemu doživljava kao nešto što je relevantno, ovi ostali se bave onime čime se mi bavimo stalno, a to je ekonomski, financijski, socijalni aspekt života ovdje, to je činjenica da smo prošli 2022. bez ijednog prosvjeda u Hrvatskoj, da su svi dobili plaće, da je plaća u našem mandatu rasla: osnovica 35 posto, da je mirovina rasla 13 posto, da vam je u šest godina minimalna plaća porasla 69 posto, da ćemo imati gospodarski rast od oko šest posto, da smo limitirali inflaciju na 10,8 posto, da smo učinili sve one ključne iskorake koje smo trebali u godini isporuke i da se sada okrećemo na važne, krupne, velike teme ovoga desetljeća“, kazao je Plenković, definirajući kao te krupne teme energetsku krizu i klimatske promjene, digitalnu transformaciju te demografsku revitalizaciju.
Točno je da je svega 6,3 posto ispitanika kao najvažniju temu mjeseca istaklo aktualne afere vladajućih (afera softver i rasprave tko je A.P. te afera sa zapošljavanjem u Hrvatskim šumama). Kao tema broj jedan istakao se, kako navodi agencija Promocija plus, „proces uvođenja eura praćeno neopravdanim povećanjem cijena dijela proizvoda i usluga, uz mjere Vlade na ograničenju tog neopravdanog rasta u konverziji kune u novu valutu“. Tu temu izabralo je 42,5 posto ispitanih, na drugom mjestu se nalazi rast stope inflacije i poskupljenja s izborom od 12,7 posto, a slijedi slučaj s posvajanjem djece iz DR Konga sa 7 posto izbora.
Logično je da ljude u uvjetima inflacije i poskupljenja najviše muči njihova vlastita materijalna situacija. Ostatak ispitivanja, međutim, ne potvrđuje veliko povjerenje građana u rad Vlade, kako je to Plenković u svojoj dugoj izjavi sugerirao.
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom veljače podupire 17,4 posto građana u odnosu na 20,6 posto iz siječnja. Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 72,1 posto prema 67,9 posto prije mjesec dana. Kakav je smjer zemlje ne zna 10,5 posto građana, prema 11,5 posto iz prethodnog mjeseca. Znači, u odnosu na početak godine raste postotak pesimističnih.
Na listi najpopularnijih političara vodi Nitko s 26 posto, slijedi predsjednik Zoran Milanović s 15,8 posto (nakon njegovih novijih izjava potpora mu je pala s prošlomjesečnih 16,4 posto), a Plenković je tek treći s ipak malo većom potporom nego u siječnju (15,4 posto prema 15 posto).
Listu najnegativnijih vodi upravo Andrej Plenković s izborom 27,5 posto, ali je ipak neznatno bolji nego u siječnju kada je bio na 27,8 posto, a slijedi ga Milanović sa 17 posto, što je značajno gore u odnosu na siječanj kada je bio na 15,5 posto.
Teorija o zavjeri medija, opozicije i Milanovića
Novinari su Plenkovića pitali zna li tko stoji iza objava poruka o pogodovanjima na što je premijer odgovorio: „To sam već sve nacrtao prošli tjedan. Nacrtao doslovno“.
A što je to premijer nacrtao? Na konferenciji za novinare prošlog četvrtka premijer Plenković svu je krivicu za objave informacija iz sudskih spisa svalio na opoziciju koja, po njemu, kreira kaos jer ne može nadoknaditi prednost koju ima HDZ te na predsjednika Zorana Milanovića koji, prema Plenkoviću, manipulira medijima ne bi li skrenuo pažnju sa svog 40-minutnog „lapsusa“ u procjenjivanju odnosa između Rusije i Ukrajine te izjava o Kosovu.
Posebno se obrušio na Nacional koji je objavio poruke upućene prema Hrvatskim šumama.
„Neki politički tjednik tu večer kad izlazi ignorira Petrinju, nema ni retka, nula, zero, nijedne rečenice nema o nastupu poglavice u Petrinji i sramotnih stavova koji ruiniraju vanjskopolitički kredibilitet Hrvatske. Toga nema, nego ide operacija spašavanja našega poglavice. Kako? Tako da iz fioke izvučemo poruke koje jedna druga medijska kuća ima pet mjeseci. Koja je to provjeravala, koja nije objavila ništa. Tako da skrenu pozornost jer su čak i oni vidjeli da je lapsus tako velik kao Himalaja, da ne možemo to spasiti nikako nego da prebacimo teret na HDZ. To je bit konteksta tema – netema. Taj isti tjednik izvlači iz gliba gradonačelnika Zagreba u komentarima. Zločesti su oni koji rade u Čistoći, a on je odličan. Operacija, ma da ne može biti preciznija (…) I sad se mi moramo loviti na taj parangal. Pa naravno da nećemo“.
Naknadno je dodao:
„Novina koja ima šest godina 1 500 članaka u svakom broju direktno protiv mene, a politički je tjednik. Koja vadi ovoga iz Čistoće da ga opere sa šmrkom, ovoga ne spominje i ima 150 stranica protiv HDZ-a. To je bit. To nije nikakvo nepristrano, neovisno, slobodno novinarstvo, to je politička agenda spašavanja jataka koji je počinio lapsuse u Petrinji i koji nas sramoti vanjskopolitički da nam se ljudi smiju“.
Ni u ovom slučaju Plenković nije svoje tvrdnje o zavjeri protiv njega i njegove Vlade potvrdio nikakvim dokazima. Premijer Plenković i njegovi najbliži suradnici i ranije su se na sličan način obračunavali s kritikama utemeljenima na medijskim objavama vezanima za korupcijske afere. Takve kritike je premijer proglašavao “hibridnim ratom”, optuživao je kritičare da žele “demontirati državu”, a za protudržavno djelovanje iz istog je razloga optuživao i civilno društvo.
Radi se, dakle, o vrlo jasnom obrascu: kad se istaknuti članovi HDZ-a nađu pod ozbiljnom sumnjom u korupcijske radnje, premijer odgovara tvrdnjom da je u pitanju zavjera kojom ga se pokušava svrgnuti s vlasti. Iako takvoj interpretaciji stvarnosti rado pribjegava, nikad nije javnosti predočio ikakve dokaze kojima bi potkrijepio svoje teorije.
Plenković novinarima tumačio kojim temama bi se trebali baviti
Plenković pritom nije samo iznio teoriju zavjere o tome tko namješta njemu i najužem krugu njegovih suradnika (Marku, Zvonku i Davoru, kako ih je imenovao) već je u četrdesetminutnom nastupu u petnaestak navrata novinarima sugerirao što jesu teme kojima bi se mediji trebali baviti, a s kojima se ne bi trebali baviti jer su – neteme.
Teme o kojima bi trebalo pisati, sugerira Plenković, su one koje on pripisuje uspjesima HDZ-a: ulazak Hrvatske u europodručje i Schengen, paket za građane i gospodarstvo od 3,6 milijardi eura, zasluge Vlade na suzbijanju krize te dosezanje investicijskog kreditnog rejtinga, najveći broj zaposlenih i najmanji broj nezaposlenih, rast prosječne plaće. Stvarna tema je, sugerira Plenković, rad vlade na novom Zakonu o obnovi, pad inflacije i borba protiv neopravdanog dizanja cijena.
Potom, tema su i izjave predsjednika Zorana Milanovića koje nam rade vanjskopolitičku štetu i odaju vojne tajne.
Tema su i neuspjesi zagrebačkog gradonačelnika u Čistoći, kao i zapošljavanje zviždačice Maje Đerek na natječaju u Gradu Splitu na mjesto pročelnice za gradsku imovinu.
Neteme su, po Plenkoviću, stanje u zdravstvu i hitnoj službi, novi Zakon o pomorskom dobru i, prije svega, prepiska dviju njegovih donedavnih uzdanica Gabrijele Žalac i Josipe Rimac u kojoj se spominju i njegovi inicijali.
Kada bi se vodili gore spomenutom logikom zadnjeg istraživanja koje je apostrofirao Plenković, i prema CRO Demoskopu ta je afera više rangirana od ruske agresije na Ukrajinu, sukoba na relaciji Plenković-Milanović, ulaska u šengenski prostor, kao i štrajka u zagrebačkoj Čistoći. Građane ona zanima čak i više nego sporost u obnovi od potresa i, u pravu je Plenković, više nego rasprave o novom Zakonu o pomorskom dobru.
Osim što do neke mjere te afere ipak zanimaju građane, one zanimaju i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Moguće otvaranje slučaja najavljuje se za sada protiv Marka Milića jer se raspitivao za zapošljavanje svog osobnog prijatelja. Također, suradnik glavne državne odvjetnice na Odboru za pravosuđe Hrvatskog sabora potvrdio je da je ono što piše u Nacionalu predmet bavljenja DORH-a. „DORH se bavi SMS-ovima“, rečeno je na sjednici.
Teorija o “skrivenoj anketi” na Novoj TV
Plenković je na istoj prošlotjednoj konferenciji, uz otvoreni napad na Nacional i pojedine neimenovane novinarke, kritizirao neizravno i Novu TV.
„Prije otprilike dva tjedna, na jednoj televiziji je bila sakrivena anketa na kojoj mi imamo 30 posto, a SDP 11,6 posto. Nakon te sakrivene ankete nastaje totalni politički kaos opozicije. Sakrivena u odnosu kako su inače prezentirane. Oni su na koljenima, sve bitne teme je riješio HDZ“, rekao je.
Anketa na koju se te riječi odnose je Crobarometar objavljen 25. siječnja na Novoj TV. To istraživanje provedeno prije afere sa SMS-ovima pokazalo je da HDZ ima potporu od 30 posto, a SDP od 11,6, dok se između njih nalaze neodlučni koji čine 16,5 posto ispitanih.
Ono što je premijeru vjerojatno zasmetalo je što je taj postotak izrečen tek na polovici priloga, ali podaci o podršci strankama na jednaki su način bili prezentirani i u prosincu pa se u tome ne krije novina.
Istraživanje je otvoreno s općim dojmom o smjeru u kojem se zemlja kreće, a 66 posto njih misli da zemlja ide u pogrešnom smjeru, iako se po tom istraživanju (za razliku od CRO Demoskopa) broj pesimista već četvrti mjesec smanjuje, a optimista, trenutno na 23 posto, povećava. Slijedili su podaci o podršci radu Vlade u kojem ih 63 posto ne odobrava, a 28 posto odobrava rad Vlade. 73 posto ispitanika ne vjeruje da je Vlada kadra riješiti njihove probleme, dok 24 posto smatra da može.
Jedina razlika u prezentaciji u odnosu na prosinac bile su liste političara koji ostavljaju pozitivan i negativan dojam.
Na listi pozitivnih u tom istraživanju vodio je Milanović s 46 posto, drugi je bio Ivan Penava s 44 posto, potom Tomislav Tomašević s 39 te Božo Petrov s 38 posto, a tek onda, na petom mjestu, Andrej Plenković s 36 posto.
Na listi s negativnim dojmom prvi je Milorad Pupovac sa 77 posto, a drugi Andrej Plenković s 57 posto, dok Zorana Milanovića nema u prvoj petorki. Nova je prezentirala i „neto omjer pozitivnog i negativnog“ i po tom omjeru listu vodi Ivan Penava, drugi je Ivica Puljak, a treći Zoran Milanović.
Problemi koji su po toj anketi najviše mučili građane su inflacija, niske plaće i loš životni standard te na trećem mjestu – korupcija na najvišim razinama države.
I u prosincu je istraživanje otvoreno sa smjerom u kojem ide država pa je tako da država ide u lošem smjeru mislilo 67 posto ispitanika, a da ide u dobrom 22. Međutim, podrška radu Vlade je bila bolja – podržavalo ju je 30 posto, naspram 59 posto onih koji su imali negativan stav. Da im Vlada može riješiti probleme mislilo je više građana nego u siječnju – njih 27 posto, dok je 68 posto mislilo da ne može. Korupcija je bila tema koja je građane zanimala odmah poslije inflacije i rasta cijena.
Kad je riječ o strankama, HDZ je u prosincu uživao podršku 30,7 posto ispitanika, 17, 7 je bilo neodlučnih, a SDP je podržavalo 12,3 posto. Što pokazuje da je na mjesečnoj razini zabilježen istovjetni pad i kod vodećeg HDZ-a i kod oporbenog SDP-a te nije jasno zašto bi baš istraživanje Crobarometra s kraja siječnja potaklo takvu paniku u opoziciji da bi krenula kreirati kaos i „utakmicu ispunjenu netemama“.
Ovaj tekst dio je projekta “Dekodiranje dezinformacijskih obrazaca europskih populista” kojeg podupire European Media and Information Fund.
