Gotovo 65 tisuća umirovljenika podnijelo je od početka godine zahtjev za priznavanjem prava na isplatu dijela obiteljske mirovine. Dnevno tako područne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) zaprime prosječno tisuću zahtjeva umirovljenika. No, za sada nema podataka o tome koliko je tih zahtjeva riješeno i za koliko je umirovljenika odobrena isplata dodatka od 27 posto obiteljske mirovine.
Iz HZMO-a navode kako će taj podatak biti poznat krajem veljače kada se očekuju i prve isplate dodatka umirovljenicima.
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Od ove godine u primjeni je novi model obiteljskih mirovina. Naime, Zakonom o mirovinskom osiguranju izmijenjen je model obiteljskih mirovina s ciljem da se korisnicima poveća ukupno mirovinsko primanje isplatom dijela obiteljske mirovine uz korištenje starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine.
Pritom je povećan mirovinski faktor za izračun visine obiteljske mirovine i to s 0,7 na 0,77 za jednog člana obitelji, za dva člana obitelji s dosadašnjeg 0,8 na 0,88 dok je za tri člana obitelji podignut na 1,00 (s dosadašnjih 0,9), odnosno na 1,1 za četiri i više članova obitelji. Povećanje mirovinskog faktora, ako je to za njih povoljnije, predviđeno je i za korisnike obiteljske mirovine ostvarene prema propisu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.
Najveći broj umirovljenika korisnici su starosne mirovine, a nakon njih najbrojnija umirovljenička skupina su korisnici obiteljske mirovine.
Naime, od 1 227 671 umirovljenika kojima su u siječnju isplaćene mirovine za prosinac prošle godine, 501 341 su korisnici starosne mirovine, a nešto više od 47,9 tisuća umirovljenika su korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika. Starosnu mirovinu prevedenu iz invalidske prima preko 78,9 tisuća umirovljenika, dok preko 207,7 tisuća umirovljenika prima prijevremenu starosnu mirovinu, a njih 379 su korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca. Invalidsku mirovinu prima preko 162 tisuće umirovljenika, dok obiteljsku mirovinu koristi 228 497 umirovljenika.
Svim umirovljenicima koji su zatečeni kao korisnici obiteljske mirovine, HZMO od početka godine, po službenoj dužnosti, određuje obiteljsku mirovinu s povećanim mirovinskim faktorom i oni ne trebaju podnositinikakav zahtjev za određivanje novog iznosa mirovine.
S druge strane, član obitelji (bračni ili izvanbračni drug, razvedeni bračni drug s dosuđenim pravom na uzdržavanje, životni partner ili neformalni životni partner) uz korištenje starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine, ima pravo i na korištenje dijela obiteljske mirovine.
Uvjeti
Uvjeti za njeno korištenje su da udovica ili udovac ima navršenih 65 godina života te je jedini korisnik obiteljske mirovine. Pritom je propisana i iznimka pa se dio obiteljske mirovine može odrediti onom članu obitelji koji koristi obiteljsku mirovinu uz druge članove obitelji kojima je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti ili opća nesposobnost za rad ili uz dijete kojem je priznat status osobe s invaliditetom.
Ukupna svota mirovina iz obaveznog mirovinskog osiguranja, međutim, ne smije prelaziti iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine (AVM), odnosno ne smije prelaziti iznos od 824,47 eura (6.212 kuna). Naime, AVM trenutno iznosi 10,31 eura, odnosno 77, 65 kuna.
No, kako objašnjavaju iz HZMO-a, ako zbrojena mirovina i dio obiteljske mirovine iznose više od 80 aktualnih vrijednosti mirovine, dio obiteljske mirovine isplaćuje se u visini razlike do 80 aktualnih vrijednosti mirovine.
Zakonom je propisan i najniži iznos dijela obiteljske mirovine koji se može koristiti uz starosnu te se on utvrđuje u visini tri AVM-a (ali ne više od 50 posto pripadajuće obiteljske mirovine). Trenutno tako najniži iznos dodatka iznosi 30,93 eura ili 232,95 kuna.
Najprije treba biti priznato pravo na obiteljsku mirovinu
Da bi im se priznalo pravo na korištenje dijela obiteljske mirovine, korisnici starosne mirovine moraju podnijeti zahtjev HZMO-u. Tako je i naša čitateljica početkom siječnja zatražila da joj se uz starosnu mirovinu odobri isplata i 27 posto obiteljske mirovine. Umjesto rješenja kojim joj se odobrava ili ne odobrava isplata dijela obiteljske mirovine, dobila je dopis prema kojem se treba odlučiti hoće li ubuduće koristiti svoju starosnu mirovinu ili obiteljsku mirovinu. U tom dopisu se ne spominje njen zahtjev za priznavanjem prava na isplatu dijela obiteljske mirovine, već se navodi kako je podnijela „zahtjev za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu“ te se ona može priznati za šest mjeseci unatrag.
„U situacijama kada korisniku, u ovom slučaju starosne mirovine, nije priznato pravo na obiteljsku mirovinu, da bi se moglo utvrditi što je za korisnika povoljnije potrebno je priznati mu pravo i na obiteljsku mirovinu“, objašnjavaju iz HZMO-a na naš upit zbog čega je korisnici starosne mirovine koja je tražila isplatu 27 posto obiteljske mirovine umjesto tog prava priznato pravo na obiteljsku mirovinu.
HZMO, kako objašnjavaju iz te institucije, prema odredbi članka 7. Zakona o općem upravom postupku po službenoj dužnosti brine da stranka ostvari pravo koje joj po zakonu pripada.
„Kada je korisniku starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine priznato pravo i na obiteljsku mirovinu, a stranka podnese zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine, HZMO po službenoj dužnosti utvrđuje koje je pravo za stranku povoljnije, da li starosna mirovina – uz isplatu dijela obiteljske mirovine ili obiteljska mirovina te od stranke pribavlja izjavu o izboru mirovine“, objašnjavaju iz HZMO-a.
Pritom naglašavaju kako je to potrebno jer je odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju „propisano da ako korisnik mirovine stekne pravo na dvije ili više mirovina, može koristiti samo jednu mirovinu prema vlastitom izboru“.
Iz HZMO-a ističu kako je potrebno da je korisniku mirovine (starosne, prijevremene starosne ili invalidske) priznato pravo i na obiteljsku mirovinu kako bi ostvario pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine.
U praksi to znači da korisnik starosne mirovine koji želi koristiti pravo na 27 posto obiteljske mirovine treba podnijeti zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu i zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine (ako mu već ranije pravo na obiteljsku mirovinu nije utvrđeno).
„Isto tako, ako je korisniku priznato pravo na obiteljsku, a nije na starosnu, mora podnijeti zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu“, navodi HZMO, objašnjavajući kako će se u upravnom postupku na zahtjev stranke utvrditi činjenično stanje „te je li povoljnija isplata osobne mirovine s dijelom obiteljske mirovine od isplate samo obiteljske mirovine, a izjavu o izboru mirovine dat će sam korisnik“.
Podatke o tome kojem je broju korisnika od onih koji su podnijeli zahtjev povoljnija isplata starosne mirovine i dijela obiteljske mirovine, od same obiteljske mirovine, HZMO ne vodi.
Pravo na izbor
„Poštujući pravo na izbor, HZMO stranke ne upućuje koju će mirovinu izabrati, već vrši usporedni izračun mirovine, a stranka sama vrši izbor mirovine koju želi koristiti“, ističu iz HZMO-a.
U slučaju naše čitateljice, međutim, nadležni područni ured HZMO-a nije tako postupio, već joj je odobrena obiteljska mirovina te je upućena da se odluči hoće li i dalje koristiti svoju starosnu mirovinu „koja je u isplati“ ili obiteljsku koja je dvadesetak eura viša. Pritom, za korisnicu bi daleko povoljnija bila isplata dodatka od 27 posto obiteljske mirovine.
Dodatnom provjerom, korisnica je utvrdila kako je i sam obračun obiteljske mirovine netočan, jer bi pravilno izračunata obiteljska mirovina bila niža od starosne mirovine koju korisnica prima. I sam područni ured HZMO-a je u konačnici shvatio da je krivo postupio po zahtjevu umirovljenice. No, pitanje je koliko je sličnih slučajeva u kojima umirovljenici nisu primijetili da nešto ne štima u izračunu temeljem njihova zahtjeva za priznavanjem dijela obiteljske mirovine.