„Kolegica Glasovac govori neistinu. Da bi korisnici ostvarili pravo na vaučer od 500 kuna nitko im se ne upisuje na nekretnine. To su korisnici osobne invalidnine kojima smo ukinuli cenzus, to su roditelji statusa roditelja njegovatelja, to su njegovatelji, to su umirovljenici, udomitelji, to su brojni korisnici dječjeg doplatka pa prema tome nemojte zavaravati javnost svojim lažima“, ustvrdila je Nada Murganić, saborska zastupnica HDZ.
Ona je reagirala na istup SDP-ove Sabine Glasovac koja je HDZ-ovoj Majdi Burić komentirajući njen nastup, među ostalim, poručila:
„Vjerujem da vas pozdravljaju svi oni ugroženi kupci energenata kojima dajete 500 kuna pod uvjetom da vam potpišu da se vi upišete na njihovu jedinu nekretninu i krov nad glavom“.
U raspravu se, među ostalima, uključio i HDZ-ov Jure Brkan.
„Mi smo se osvrnuli na vašu laž da se država upisuje u imovinu nekih građana ukoliko im daje pomoć iz ovog paketa pomoći“, kazao je Brkan misleći na novi vladin paketi pomoći građanima i gospodarstvu prihvaćen na ovotjednoj sjednici Vlade (Vlada, IV. Paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena).
Sama Murganić imala je potrebu za dodatnim objašnjenjem.
„Taj vaučer koriste brojni korisnici iz sustava socijalne skrbi i za to nije uvjet niti imovinski, niti dohodovni cenzus“, kazala je Murganić dodajući kako se „ne radi o knjiženju na sirotinjske kuće, nego se omogućava da nećaci koriste bogate imovine, a onda o sirotinji ne brinu“.
Zastupnici HDZ-a Murganić i Brkan nisu u pravu.
Pitanje zabilježbe regulirano je člankom 293. novog Zakona o socijalnoj skrbi.
Što piše u zakonu?
„Na temelju pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama, vrši se upis zabilježbe tražbine u zemljišnim knjigama na nekretninama koje su u vlasništvu odraslog korisnika, u korist Republike Hrvatske, na prijedlog nadležnog državnog odvjetništva“, stoji među ostalim u zakonskim odredbama.
Zabilježba tražbine, kako se navodi u zakonu, ima učinak da pravo namirenja države „po osnovi isplaćenih iznosa, odnosno naknade štete utvrđeno ovršnom ispravom dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom tražbine pa će se ovrha moći neposredno provesti bez obzira na to tko je u međuvremenu postao nositelj knjižnog prava“.
Status ugroženog kupca energenata može ostvariti osoba pod uvjetom da je korisnik zajamčene minimalne naknade, član kućanstva korisnika zajamčene minimalne naknade, korisnik osobne invalidnine kojemu nije osigurana usluga smještaja ili organizirano stanovanje. Nadalje, to pravo ima član kućanstva korisnika osobne invalidnine, korisnik nacionalne naknade za starije osobe, osoba koja živi u kućanstvu s korisnikom nacionalne naknade za starije osobe, korisnik novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, osoba koja živi u kućanstvu s korisnikom novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, kao i korisnik novčane naknade za civilne stradalnike iz Domovinskog rata te osoba koja živi s njim u kućanstvu.
Dakle, među ugroženim kupcima energenata su i korisnici iz sustava socijalne skrbi na koje se od ove godine primjenjuje odredba o zabilježbi države na nekretninu.
Od početka ove godine, prema informacijama Tene Šimonović Einwalter, pučke pravobraniteljice, najmanje je 530 građana odustalo od primanja zajamčene minimalne naknade iz straha da će ostati bez nekretnine, iako nemaju sredstava za osnovne životne potrebe.
U sustavu socijalne skrbi, zabilježba na imovinu prisutna je od 1991. godine, ali je njena primjena bila različita. Zakonskim izmjenama u sustavu socijalne skrbi iz 2013. godine, tadašnja koalicijska vlada SDP-a propisala je da država stavlja zabilježbu na sve nekretnine korisnika socijalne pomoći. No, od toga se brzo odustalo te su zakonske odredbe promijenjene. Odnosno, odustalo se od upisa na prvu nekretninu korisnika socijalne pomoći. U 2014. godini ta je odredba ponovo unesena, ali je godinu dana kasnije opet povučena.
S novim zakonom zabilježba je ponovo vraćena u sustav socijalne skrbi te područni uredi Zavoda za socijalnu skrbi tu odredbu kreću primjenjivati u praksi.
Što je rekao ministar Piletić?
Ministar rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i mladih, nakon što je objavljen podatak o tome da korisnici zajamčene minimalne naknade odustaju od primanja jer im se država upisuje na nekretninu, branio je zakonsku odredbu. Objašnjavajući kako je inačica tog instituta postojala i ranije navodio je kako je „dužnost svakoga od nas brinuti o roditeljima, bakama i djedovima”.
“Ništa se loše neće dogoditi korisnicima socijalne pomoći dok su živi. Ne radi se o tome da država oduzima nekom nekretninu, ali ako korisnici prodaju nekretninu ili nakon smrti korisnika nasljednici prodaju imovinu – tada država aktivira zabilježbu”, kazao je Piletić 28. veljače. No, dodao je kako će ipak pri idućim izmjenama Zakona razmotriti tu kontroverznu odredbu.
Dan kasnije, 01. ožujka, Piletić je najavio kako će se kroz izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi prvu nekretninu korisnika zajamčene minimalne naknade “maknuti iz predmeta zabilježbe”, kao i da bi korisnici te naknade i dalje trebali dobivati naknadu za ugrožene kupce energenata.
„Taj članak Zakona o socijalnoj skrbi bit će temeljito preispitan i konsenzus je stranaka vladajuće većine da se makne prvu nekretninu korisnika zajamčene minimalne naknade iz predmeta zabilježbe”, rekao je Piletić.
Gostujući u emisiji N1 Točka na tjedan 12. ožujka, Piletić je detaljno govorio i o pitanju zabilježbi na nekretnine od kojih će se odustati.
„Imali smo aktiv svih područnih voditelja centara gdje sam to stavio kao 1. točku. Rekao sam da idemo u izmjenu zakona, a ako korisnik zajamčene minimalne naknade premine, rekao sam da ne aktiviraju tražbinu, da ne idu u postupak naplate duga, ovrhe duga. Dok je zakon na snazi uvjetovat će se i morat će se potpisivati, ne mogu savjetovati ljudima da krše zakon, ali rekao sam da daju do znanja svim korisnicima da ne odustaju od naknade“, kazao je Piletić.
Na opasku novinarke kako sada korisnici u sustavu socijalne skrbi moraju vjerovati na riječ ministru da će se jednom zabilježba obrisati te da taj dokument sada trebaju potpisati da bi dobili ne samo naknadu nego i energetski dodatak, Piletić je rekao:
„Dodatak koji se zove naknada za ugroženog kupca energenta. Nemam mandat, niti bi to bilo u redu, da ministar djelatnicima kaže da krše zakon. Rekao sam da postoji procedura da se ne aktiviraju naplate putem tražbine i da u slučaju kad korisnik premine se ne pokreću naknade tražbine iz upisanih teretovnica“, kazao je Piletić, ponavljajući kako nema mandat zaposlenima u sustavu socijalne skrbi reći da ne poštuju zakon.
Pritom je naveo i da ne može drugačije nego reći da će se svi izazovi akumulirani godinama i koji su detektirani biti riješeni kroz izmjene zakona.
