Razotkriveno

O bobicama bazge i njihovoj “ljekovitosti”

Korisnica Facebooka prodaje proizvode od bazge tvrdeći da liječe rak. Slične dezinformacije na internetu su u opticaju već godinama.

Nema sumnje da konzumacija voća i povrća donosi određene zdravstvene koristi. Međutim, nerijetko se određenim  namirnicama neutemeljeno propisuju ljekovita i magična svojstva. Takav sadržaj na društvenim mrežama često dođe do velikog broja korisnika koje se uvjerava da određena hrana liječi rak ili neke druge teške bolesti.

Nekad takve objave i tvrdnje dolaze sa stranica koje promoviraju alternativnu medicinu, a nekad dolaze od ljudi koji putem interneta prodaju svoje prirodne proizvode.

Jedna od takvih, korisnica Facebooka  u svojoj objavi na toj društvenoj mreži , sugerira da sirup od bobica bazge po cijeni od 12 konvertibilnih maraka predstavlja lijek za cijeli niz bolesti. On, kako tvrdi, liječi bronhitis i pušački kašalj, liječi i čisti jetru od toksina te, kako navode neki znanstvenici, liječi i rak.

 

Iako ova namirnica pomaže kod određenih stanja, njene su dobrobiti u ovoj objavi ipak znatno preuveličane, posebno u dijelu kojem se tvrdi da bazga liječi rak.

Dezinformacija prema kojoj se bazga može koristiti kao lijek za rak pojavljuje se i na drugim mjestima, a posebno je popularna priča o navodnom anonimnom muškarcu iz Bugarske koji je uz pomoć bazge pobijedio karcinom. Nema nikakvih dokaza da se to doista i dogodilo (1, 2, 3, 4).

Korisnost bazge

Bobice bazge potječu od drveta latinskog naziva Sambucus.

Europska bazga, poznata i kao Sambucus nigra ili crna bazga, najčešće je drvo koje raste  toplijim krajevima Europe, Sjeverne Amerike, Azije i Sjeverne Afrike, a njeni se ekstrakti stoljećima koriste u narodnoj medicini za borbu protiv infekcija i jačanje imuniteta.

Biljka obiluje antioksidansima i vitaminom C te sadrži fenolne spojeve, poput flavonoida, za koje su istraživanja pokazala da bi mogli imati antivirusna svojstva.

Bobice i cvjetovi stabala su jestivi, međutim, potrebno ih je kuhati prije konzumiranja jer u nekuhanom stanju mogu biti otrovni te uzrokovati proljev, povraćanje i mučninu.

Naime, kora, nezrele bobice i sjemenke sadrže male količine lektina koji u većim količinama može uzrokovati želučane probleme. Osim toga, biljka sadrži tvari koje se nazivaju cijanogeni glikozidi koji u određenim okolnostima mogu ispustiti cijanid. Komercijalni proizvodi i prokuhane bobice ne sadrže cijanid.

Danas se dodaci od bazge poput sokova, čajeva i pastili prodaju kao proizvodi koji pomažu u jačanju imuniteta, a određena istraživanja sugeriraju kako bi ekstrakti bazge mogli biti korisni u liječenju gripe.

Studija objavljena 2004. godine u The Journal of International Medical Research pokazala je da je 60 osoba sa simptomima sličnim gripi koji su uzimali sirup od bazge imalo poboljšanje simptoma četiri dana brže od onih koji su uzimali placebo. U analizi dostupne literature na tu temu koja je 2010. objavljena u časopisu Phytotherapy Research stoji da bobice bazge sadrže spojeve koji mogu imati antioksidativne i antivirusne učinke. Jedno drugo istraživanje proučavalo je može li ekstrakt bobice bazge spriječiti simptome slične prehladi nakon putovanja zrakoplovom. Sudionici istraživanja uzimali su pastile koje sadrže 300 mg ekstrakta bazge i 150 mg rižinog brašna dva puta dnevno deset dana prije putovanja. Rezultati su pokazali da kapsule nisu spriječile simptome, ali oni koji su uzimali bazgu imali su manje izražene simptome koji su trajali kraće.

S druge strane, studija koju su radili profesori s Cleveland Clinic Lerner College of Medicine, pokazala je da nije bilo razlike u težini i trajanju simptoma gripe između skupine pacijenata koja je uzimala bazgu te placebo skupine. Takvi rezultati u suprotnosti su s ranije spomenutim studijama.

Američki Nacionalni centar za komplementarno i integrativno zdravlje (NCCIH) na svojoj stranici navodi da, iako neka preliminarna istraživanja sugeriraju da bazga može ublažiti simptome gripe i drugih infekcija gornjih dišnih puteva, ipak nema dovoljno informacija koje bi pokazale je li bazga korisna u neke druge zdravstvene svrhe te može li njena redovita konzumacija donijeti zdravstvene koristi.

S pojavom pandemije koronavirusa bazga je promovirana i kao lijek za Covid-19, iako nema nikakvih dokaza koji bi išli u korist njene učinkovitosti u borbi protiv te bolesti. Zbog toga je reagirala i američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) poduzevši mjere protiv tvrtki koje prodaju proizvode s neutemeljenim tvrdnjama o  učinkovitosti bazge protiv Covida-19 i drugih bolesti (1, 2).

Sigurno ne liječi rak

Autorica objave na Facebooku ne navodi koji točno znanstvenici tvrde da bobice bazge liječe tumor, niti kojim istraživanjima potkrjepljuju tu tvrdnju.  Iako su određene studije pokazale da bi bazga mogla imati antikancerogena svojstva, to ujedno ne znači da konzumacija te biljke i njenih pripravaka može liječiti rak, niti zamijeniti konvencionalne metode liječenja tumora.

Osim toga, u većini studija u kojima se ispituju antikancerogena svojstva sastojka neke hrane u načelu se navodi kako je potrebno više istraživanja kako bi se utvrdilo može li se ona koristiti kao terapija u liječenju određene bolesti.

U slučaju bazge, postoje određene studije koje sugeriraju da bi njeni ekstrakti mogli pomoći i kod srčanih bolesti, ali ta su istraživanja najčešće  provedena na životinjama, a ne na ljudima (1, 2).

Budući da se u objavi preuveličavaju zdravstvene dobrobiti bazginih bobica, a sve u svrhu prodaje sirupa, ocjenjujemo je kao neutemeljenu.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.