Faktograf je zaprimio upit vezan za Wima Hofa, ekscentričnog nizozemskog ekstremnog sportaša i gurua, široj javnosti poznatog po nadimku Ledeni čovjek iliti Iceman. Uz link na članak s portala Jutarnji.hr od 30. travnja 2023. naslovljen “Da, s mojom metodom možete izliječiti karcinom, srčane bolesti i depresiju, evo kako!“, stiglo je jednostavno pitanje: “Je li ovo istina?”
U tiskanom izdanju Jutarnjeg lista, intervju kolegice Marijane Sever Tot s Hofom opremljen je Hofovom porukom u naslovu: “Ne bojte se hladnoće!”. No, odmah na početku dolazimo i do Icemanove tvrdnje da njegova fitnes Wim Hof metoda (WHM) – koje uključuje meditaciju, vježbe disanja i uranjanje u hladnu, štoviše ledenu vodu – liječi, dakle, tri navedene ubojite dijagnoze: karcinom, srčane bolesti i depresiju. O tome Hof u intervjuu govori na sljedeći način:
…Kad PH razina poraste i tijelo se alkalizira, svi sistemi u tijelu – imunološki, kardiovaskularni, limfni i endokrinološki – rade bolje. To znači da i bakterije i virusi imaju manje šanse da prodru jer čišćenjem tijela vi alarmirate svoje tijelo da bude više prisutno i da reagira brzo na ono što tijelo napada.
Drugo, ništa manje bitno – to je hladnoća. Kad odete pod tuš, nakon vrućeg, ide hladan, krenete s 15 sekundi pa produljujete na 30 sekundi, 45 sekundi sve do jedne minute, pa čak i do 1,5 do dvije minute, imate potpuni kardiovaskularni fitnes…
Kardiovaskularne bolesti su broj jedan ubojica u zapadnom svijetu. To će nestati ako se tuširate hladnom vodom, otkucaji srca će pasti, sustav pomaže boljem protoku krvi i kisik bolje dolazi do stanica, dobijete više energije.Sve studije koje ste radili na neki su način usredotočene na izlječenje tijela. A vi osobno ste ovo putovanje počeli zbog (suicida, op.a.) vaše supruge. Mislite li da bi ona danas profitirala od ove metode? Bi li se mogla izliječiti?
Da, apsolutno da. To je moja najveća pokretačka snaga za sve što radim danas. Surađujem s neuroznanstvenicima, kirurzima, psihijatrima diljem svijeta, samo zbog jedne stvari – da dokažem znanstveno da ovom metodom možemo liječiti depresiju, bipolarnost, sve vrste psihičkih oboljenja. To je sve bilo nemoguće do sada. Pokazao sam to na skenovima mozga. Možemo se boriti efikasno protiv depresije. Kao što sam rekao, to ne donosi novac pa nije toliko popularno. Ali, vidio sam na svoje oči ljude koji rade metodu i riješili su se depresije. Zato želim što više znanstvenih studija i uvijek izazivam znanstvenike: Dokažite da sam u krivu!
Ne možemo dokazati da ova metoda može s velikom sigurnošću izliječiti neke bolesti. Ali imate li vi primjer iz svoje okoline?
Vidio sam na svoje oči zbilja čudesna izlječenja, osobe koje su imale rak, reumatoidna stanja, tisuće ljudi. I to je ono što sam sâm vidio, bio prisutan. Diljem svijeta vjerojatno su to milijuni.
Međutim, nema medicinskih dokaza da Hofove vježbe mogu doista izliječiti ove tri teške bolesti. Studije koje bi to potvrdile nisu provedene ni za jednu od njih. Zanimljivo je da se to smjesta vidi i na Wim Hofovim službenim stranicama, odnosno na listi istraživanja koja su u tijeku ili su provedena u zadnjih dvadesetak godina. Najbliže svemu spomenutom je istraživanje na Sveučilištu Kalifornija u San Fransiscu, koje mjeri utjecaj WHM za mentalno zdravlje i otpornost na stres, ali ono nije dovršeno u segmentu depresije.
Otvoren za istraživanja
No, Hofu ipak treba odati priznanje za određene učinke, poput besplatnog upoznavanja šire populacije s osnovama vježbi i jeftinog upoznavanja s naprednijim tečajem, kao i za činjenicu da je dao svoje tijelo na raspolaganje znanosti u više navrata kako bi se otkrila tajna njegove izdržljivosti i učinci treninga koje poučava.
Naime, Wim Hof je svjetsku popularnost stekao ne samo propovijedanjem WHM-a, kao kombinacije tehnika s potencijalom da ljudima preokrenu niz teških dijagnoza i snažno ojačaju imunitet, već i izdržavanjem ekstremne hladnoće. Jedno vrijeme držao je Guinnessov svjetski rekord u plivanju ispod leda i dugotrajnom kontaktu, odnosno ležanju na ledu bez odjeće, a drži i rekord u bosonogom polumaratonu na ledu i snijegu. Ukupno je srušio 26 svjetskih rekorda.
Podvrgavan je PET/CT-u, MRI-ju i nizu drugih mjerenja, a u najpoznatijem eksperimentu, o kojemu postoji rad grupe imunologa u PNAS-u, njemu, sljedbenicima i kontrolnoj grupi ubrizgan je u krv endotoksin bakterije Escherichia coli.
Prilikom pokušaja da dokaže učinkovitost svojih metoda imao je i prednost i nedostatak. Prednost je što spada u mali postotak ljudi na svijetu koji imaju identičnog brata blizanca. Hofov brat blizanac Andre pritom vodi potpuno različit, sjedilački život. Nedostatak je, pak, u tome da je nemoguće napraviti (dvostruko) zaslijepljenu randomiziranu studiju, najvišu razinu dokaza učinkovitosti terapije. Nije, naime, moguće da ispitanik ne primijeti da ga netko svakodnevno uranja u hladnu vodu.
Nedovoljno naglašene mjere opreza
Ovo su, među ostalim, opaske britanskog kardiologa Rohina Francisa, koji je u poduljoj analizi (možete je pogledati ovdje) preispitao težinu dokaza istraživanja kojima se Hof podvrgnuo, kao i metaboličkih procesa koje pokreću meditacija, hiper i hipoventilacija te izlaganje tijela hladnoći. Francisov zaključak je da izlaganje tijela “dobrome stresu” i dovođenje u formu ne može škoditi.
Iako je izlistao niz stanja u kojima bi WHM mogle donijeti dobrobiti, nije došao do zaključka da liječi srce. Naprotiv, kardiolog je naglasio da metoda može biti dobra samo ako se izvodi na neopasan način i u konzultacijama s liječnicima, pogotovo kod srčanih bolesnika i starijih osoba, koje najčešće stradavaju od šoka izazvanog hladnoćom. Hladnoća, naime, izaziva stezanje krvnih žila. Vazokonstrikcija pomaže kod niza oboljenja – od astme, migrene i opstruktivne bolesti pluća – pa se i lijekovi za ta stanja znaju temeljiti upravo na principu stezanja žila. Istovremeno, osobe s visokim tlakom mogu doživjeti ozbiljne komplikacije zbog vazokonstrikcije.
Hof govori o izlječenju srčanih bolesti bez spomena ovih rizika, premda treba priznati da u nizu razgovora u medijima i putem svojih kanala za reklamiranje WHM naglašava da je najbolji početak treninga njegove metode polagan. Nakon tuširanja toplom vodom, dovoljno je za početak tuširati se hladnom 30 sekundi pa polagano povećavati na dvije pa pet minuta.
On također često komunicira da svatko može provoditi njegovu metodu i da svačije tijelo može što i njegovo. Međutim, treba imati na umu da je Hofu njegova izdržljivost osim milijunske sljedbe omogućila i slamanje nekoliko svjetskih rekorda. Ne radi se o prosječnom pripadniku populacije. Nema puno sportaša koji su u stanju plivati na dah nekoliko desetaka metara bez opreme ispod leda. Zato i vježbe treba uzeti s oprezom.
Utapanja u plitkoj vodi
Ali na pitanje u intervjuu o neželjenim posljedicama, Hof se ne referira na najočiglednije rizike pa ni nekoliko zabilježenih smrtnih slučajeva koji se povezuju s njegovom metodom.
Za koga ova metoda nije dobra?
Za sve je dobra.Dobro, ali evo, na primjer, imam vrlo rijetku bolest koju prati hladna urtikarija. Potencijalno je opasna za život, s rizikom od anafilaktičkog šoka, i zabranjeno mi je stakanje u hladnu vodu. Što mi predlažete?
Ne, ti nemoj skakati u hladnu vodu. Ne odmah. Ti radi vježbe disanja, 5-6 puta na dan i tvoje će se tijelo probuditi. Aktivirat će se samo od sebe. Disanjem ćeš aktivirati više energije nego što ti treba i počet ćeš s liječenjem. Tvoje tijelo će imati veću mogućnost samoizlječenja. I kad ti bude malo bolje, a to ćeš sigurno osjetiti, onda možeš početi s hladnim tušem, ali vrlo polako. Ništa nikad ne treba forsirati, prati svoje tijelo. Kad osjetiš da možeš, prvo u hladnu vodu stavi stopala…Jesu li vaši polaznici ikada imali neželjene posljedice ili reakcije?
Imao sam neke slične slučajeve. Ne baš istu bolest, ali znam ljude s Raynaudovim sindromom, to je također pretjerana reakcija na hladnoću. Karakterizira ga osjećaj hladnoće najčešće u prstima šaka i stopala pri izlaganju hladnoći.
Smrtni slučajevi povezani su s kombiniranjem dviju njegovih metoda – intenzivnog disanja i kupanja u hladnoj vodi. Hiperventilacija i kasniji prestanak disanja mogu dovesti do gubitka svijesti, što je nekoliko Hofovih sljedbenika koštalo života jer su te vježbe radili u vodi [1, 2].
Što je znanost evaluirala?
Wim Hof putem svojih stranica uredno izvještava javnost o istraživanjima koja se provode ili su provedena vezano za WHM. Trenutno su u toku istraživanja utjecaja WHM-a na tri različita sveučilišta.
Kardiolog Rohin Francis smatra da metoda – prvenstveno vježbe intenzivnog disanja – uvjerljivo pomaže protiv visinske bolesti. Naime, Hof se sa skupinom praktikanata popeo na Kilimandžaro u samo dva dana. Pritom je grupa uspjela zadržati visokom zasićenost krvi kisikom. Oksigenizacija, naime, pada prilikom uspona na planine, pogotovo kad je penjanje naglo.
Najpopularnije istraživanje – ono s injektiranjem toksina E. coli – Francis tumači dobrim dijelom optimizmom i mentalnim očekivanjima ispitanika. No, priznaje da su rezultati istraživanja na Hofu pokazali suzbijanje upalnih procesa.
Metodom je moguće potaknuti “oslobađanje adrenalina i naknadnu supresiju urođenog imunološkog odgovora kod ljudi in vivo. Ovi rezultati mogu imati važne implikacije za liječenje stanja povezanih s prekomjernom ili dugotrajnom upalom, kao što su autoimune bolesti”, navodi se u PNAS-u.
Protuupalno djelovanje WHM je potvrđeno u naknadnom testiranju, u kojem se također ispitivala i razina vjere u uspjeh eksperimenta. Krvne pretrage su potvrdile da je i optimizam ispitanika povezan sa manje simptoma bolesti. Isto tako, znanstvenici u tom eksperimentu navode da nisu sigurni da se ovi rezultati mogu ponoviti na ispitanicima koji boluju od autoimunih bolesti, budući da su oni istraživali samo zdrave muškarce. Studija iz 2019. , kao i jedna iz 2020. također su prepoznale protuupalne učinke WHM.
Povišeno lučenje adrenalina Francis tumači zadržavanjem daha kod vježbi disanja, kao i šokiranju organizma hladnoćom. Adrenalin, naime, izlučujemo kada se tijelo sprema na bijeg ili borbu, što mogu izazvati i manjak kisika kod zadržavanja daha i hladnoća. Adrenalin zatim umanjuje osjećaj boli i hladnoće.
CT i MR mjerenja pokazala su da vježbe snažnog disanja rezultiraju “povećanom simpatičkom inervacijom i potrošnjom glukoze u međurebrenim mišićima, stvarajući toplinu koja se rasipa u plućno tkivo i zagrijava cirkulirajuću krv u plućnim kapilarama”.
“Naši rezultati pružaju uvjerljive dokaze za primat mozga, a ne tijela (periferni mehanizmi) u posredovanju odgovora Ledenog čovjeka [Wima Hofa] na izlaganje hladnoći”, naveli su.
Francis također dovodi u pitanje opetovanu Hofovu tvrdnju da je on jedinstven po pitanju kontrole autonomnog (simpatičkog) nervnog sustava, koji upravlja, među ostalim, tlakom, kihanjem ili otkucajima srca. Francis navodi da svatko može namjernim razmišljanjem o umirujućim ili uznemirujućim stvarima utjecati na vlastite otkucaje srca i tlak – koji se, naravno, povećavaju kod uznemirenosti. Navodi i da se poticanje na kihanje može naučiti.
Anegdote
Među svjedočanstvima Hofovih pratitelja ima puno priča o preživljavanju raka [1, 2, 3, 4 ] i depresije. Anketa u kojoj je sudjelovalo nekoliko tisuća sljedbenika Wima Hofa bilježi oduševljene odgovore, među ostalim, i o izvlačenju iz teških mentalnih stanja. Ipak, istraživanja je malo. Jedno nedavno istraživanje je pokazalo da WHM, prema doživljaju ispitanika, smanjuje razinu stresa.
Jedno istraživanje koje je na tragu liječenja raka izlaganjem hladnoći nedavno je provedeno na miševima, a zatim i na tek nekoliko ljudi. Pokazalo je da izlaganje miševa s karcinomom niskim temperaturama može suzbiti količinu glukoze u krvi. Glukoza, odnosno šećer, smatra se važnom hranom malignih tvorevina, premda ta povezanost nije jednoznačna.
Skupina znanstvenika sa švedskog Karolinska instituta pod vodstvom mikrobiologa Takahira Sekija specijaliziranog za biologiju tumora djelovanje hladnog okoliša u suzbijanju rasta tumora vidi upravo kroz glukozu. Istim su tim miševima, naime, nakon tretmana davali i veće koncentracije glukoze u vodi za piće što je obrnulo proces, ubrzavajući rast tumora. Znanstvenici objašnjavaju da se mehanizam rastvaranja glukoze u organizmu u eksperimentu odvijao kroz aktivaciju smeđeg masnog tkiva (BAT), koje je uz drhtanje zaslužno za proizvodnju topline tijela kada je organizam izložen hladnoći. Svakodnevno izlaganje hladnoći povećava količinu BAT-a, naveli su.
I tu dolazimo do eksperimenta s Hofovim blizancem iz 2014. godine, koje se ticalo upravo spomenutog smeđeg sala. Andre i Wim Hof zapravo su imali istu količinu smeđeg sala, iako se po stilu života dramatično razlikuju. Wim Hof je uspio dulje vrijeme zadržati visokom središnju temperaturu, ali u radu se navodi kako “nisu pronađene značajne razlike između dva subjekta, što ukazuje na to da način života s čestim izlaganjem ekstremnoj hladnoći izgleda ne utječe na BAT aktivnost i CIT (hladnoćom inducirana termogeneza)”.
Ostali benefiti
Kardiolog Francis kontrolirani stres koji inducira WHM smatra pozitivnim. Hladan tuš smjesta vas razbuđuje. Međutim, učinci bi mogli trajati koliko i provođenje vježbi, odnosno Francis smatra da je upitna trajnost ovih efekata – i protuupalnih i hormonalnih.
Smatra da su vjerojatni benefiti kratkoročno pojačavanje imuniteta, zatim poboljšano mentalno zdravlje, umanjivanje stresa, poboljšavanje spavanja i pojačanje snage volje kroz meditaciju i disciplinu, zatim ublažavanje upalnih procesa, što je od koristi osobama s artritisom. Smatra vjerojatnim i da WHM, kroz fizioterapiju disanja, odnosno pranayamu, pomaže i kod upravljanja astmom i opstruktivnom bolesti pluća (COPD). Smatra WHM metodu uvjerljivom po pitanju visinske bolesti, kao i da je moguće povećati toleranciju na bol izazivanjem lučenja adrenalina.
Manje je vjerojatno da povećava energiju, pomaže kod oporavka od intenzivne tjelovježbe, kao i da pojačava koncentraciju.
Smatra i da nema dokaza o dugoročnom učinku na imuni sustav ili poboljšavanju sportskih performansi, kao i da nije dokazano da WHM liječi fibromijalgiju, kroničnu lajmsku bolest ili Parkinsonovu bolest.
Sâmo izvođenje vježbi, dovođenje tijela u formu i optimizam, koji su istovremeno i jednostavni i besplatni, mogu donijeti povoljne zdravstvene efekte.
“To nije zamjena za tradicionalnu medicinu, ali je definitivno bolje od magičnih pripravaka”, zaključuje kardiolog Francis.
