Vijesti o poplavama u Sloveniji i na širem zagrebačkom području te o porastima vodostaja rijeka potaknule su neke korisnike društvenih mreža na prisjećanje na zagrebačku poplavu 1964. godine.
Nepogoda koja je zadesila Zagreb prije 59 godina dokaz je, sugeriraju klimatski skeptici, da se klima neprestano mijenja te da su klimatske promjene teorija zavjere.
Jedna takva objava dolazi s Facebook profila Pastorka Mojmirčić kojeg na toj društvenoj mreži prati preko 5 000 pratitelja, i na kojem je osvanuo HRT-ov prilog koji donosi arhivske snimke poplave iz ’64. godine.
“Svi oni skeptici koji misle da su klimatske promjene nešto što je netko izmislio, ovo je potvrda da nije” izvali korona stožeraš Božinović i ostane živ. Koliko besraman može ljigavac biti?”, stoji u opisu objave koja je podijeljena preko 80 puta.
Sustav obrane od poplave
Iako je 1964. godine bio rekordni vodostaj Save, usporedbe s tom poplavom nisu posve utemeljene. Današnji sustav obrane od poplava u vrijeme velike poplave nije postojao, odnosno, on je dobrim dijelom nastao upravo nakon poplave iz 60-ih.
Posljedice pucanja nasipa i prelijevanja Save u noći s 25. na 26. listopada 1964. bile su katastrofalne; rijeka je poplavila trećinu Zagreba, poplava je odnijela 17 ljudskih života a gotovo trećina grada bila je pod vodom. Uništeno je 10 000 stanova i preko 3 000 gospodarskih zgrada, 61 trafostanica, 120 poduzeća, dva kilometra autoceste te 65 posto građevinskog skladištenog materijala.
Kako na svojim stranicama navode Hrvatske vode, događaj je to nakon kojeg se pristupilo opsežnim radovima na uređenju rijeke Save u okviru cjelovitog i sveobuhvatnog sustava obrane od poplava Srednjeg Posavlja. Osmišljeno je rješenje koje viškove velikih voda odvodi u prostore koji su i u prirodnim uvjetima često poplavljeni.
Povišeni su i nasipi, ugrađena je i dodatna zaštita od povratnih voda na ušću potoka Vrapčaka u Savu.
“Uz nasipe, ključni objekt obrane od poplave Grada Zagreba svakako je oteretni kanal Odra (OK Odra) s lateralnim preljevom u desnom savskom nasipu kod Jankomira, uzvodno od Zagreba. Kanal Odra izgrađen je početkom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća u dužini od 32 km i odvodi dio velikih voda rijeke Save u retencijski prostor Odranskog polja. Svi veliki vodni valovi koji su se pojavili nakon 1964. godine uspješno su, zahvaljujući i funkcioniranju oteretnog kanala Odra protekli kroz Zagreb, bez ikakvih posljedica ili oštećenja”, navodi se na stranici Hrvatskih voda.
Osim toga, nakon velikih kiša u srpnju 1989. godine, izgrađene su i retencije na svim gradskim potocima, bliže izvorima, u brdskom dijelu grada.
Najviši vodostaj Save koji je ikad izmjeren bio je upravo onaj kada je Sava poplavila Zagreb 1964. godine i iznosio je 514 centimetara. Razine Save ovih su dana dosegnule razine iz 2010. godine kada je zadnji put korišten oteretni kanal Odra, a ona je tad iznosila 427 centimetara.
Klimatske promjene su stvarne
Klimatske promjene donose sa sobom sve češće klimatske ekstreme – i dok će se u nekim regijama one reflektirati tako da će biti sve češći toplinski valovi i suše, u drugim regijama će dolaziti do povećane količine oborina, što može dovesti do riječnih i kišnih poplava. Govoreći o poplavama u Sloveniji i Hrvatskoj u emisiji N1 televizije, meteorologinja Državnog hidrometeorološkog zavoda Dunja Plačko Vršnak rekla je kako bi se ovakvi vremenski incidenti mogli sve češće događati.
“Riječ je o izvanrednom događaju, no takvi ekstremi će, nažalost, najvjerojatnije biti sve češći. Hoće li se pojavljivati svake godine ili svake treće, to je teško reći, ali, nažalost, njihova frekvencija bi mogla biti sve veća. Sve se to događa upravo kao posljedica onoga što klimatolozi stalno spominju – klimatskih promjena koje nisu tu od jučer”, rekla je za N1.
Komentirajući nabujalu Savu, Tomislav Novosel iz Hrvatskih voda rekao je da “svaka nova poplava donosi rekordne vodostaje”, te spomenuo i rijeku Zrmanju koja je poplavila u svibnju kada je na području Obrovca i Gračaca pala velika količina kiše.
Naime, tada je na postaji Gračac u svega 24 sata izmjereno 256,4 mm oborine, što je više od 200 posto prosječne svibanjske oborine.
Govoreći tada o tome postaju li ekstremi sve izraženiji, meteorologinja DHMZ-a Lidija Srnec rekla je da su oscilacije u oborinskom režimu sve izraženije.
Iako je pojedinačne oborinske ekstreme teško bez detaljnije analize sa sigurnošću pripisivati klimatskim promjenama, Srnec je napomenula da svaki stupanj globalnog zatopljenja u atmosferi daje prostora za 6-7 posto više vodene pare, što je izvor za dodatnu količinu oborine.
“Uz projekcije globalnog zatopljenja od 3-4 stupnja, to bi značilo 18-21 posto više vodene pare, što bi bio ogroman energetski ‘bazen’ za intenzivnije hidrološke procese’, zaključila je tada klimatologinja Srnec.
Napomena: U originalnoj objavi bilo je netočno navedeno da je velika poplava zadesila Zagreb prije 53, umjesto prije 59 godina.
