„(…) Kada vidite statistiku hrvatskog i grčkog pravosuđa, vidi se da je hrvatsko pravosuđe puno efikasnije u rješavanju predmeta nego grčko. Njihovi postupci su dugotrajni, zatvori su im puno gori nego naši. Međutim, kada pogledate povjerenje građana, grčko pravosuđe uživa daleko veće povjerenje grčkih građana. Hrvatsko pravosuđe je na posljednjem mjestu. Dakle, hrvatski građani ne vjeruju hrvatskom pravosuđu. Zato imate tu atmosferu u Grčkoj i zato se vjerojatno neće dogoditi da se dio tih postupaka prepusti u bilo kojoj fazi hrvatskom pravosuđu“, ustvrdila je Vesna Škare Ožbolt, nekadašnja ministrica pravosuđa gostujući u emisiji Novi dan televizije N1.
Odvjetnica i nekadašnja ministrica pravosuđa Škare Ožbolt komentirala je, među ostalim, situaciju s uhićenim navijačima nogometnog kluba Dinamo u Grčkoj. Skupina pripadnika Bad Blue Boysa (BBB) otputovala je u Grčku, iako je UEFA uoči utakmice grčkog AEK-a i Dinama koja se trebala održati 8. kolovoza donijela odluku o zabrani gostovanja navijača tih klubova, odnosno održavanju utakmica bez prisustva gostujućih navijača. Noć uoči utakmice došlo je do sukoba navijača AEK-a i BBB-a u kojem je smrtno stradao 29-godišnji navijač AEK-a Michalis Katsour. Istraga tog slučaja još uvijek traje, a grčka policija pritvorila je 102 Dinamova navijača te traga za ostalim sudionicima huliganskog sukoba za koje pretpostavlja da nakon sukoba nisu napustili Grčku (1, 2, 3, 4).
O položaju pritvorenih BBB-ovaca u Grčkoj Andrej Plenković, predsjednik vlade razgovarao je sa svojim grčkim kolegom Kyriakosom Mitsotakisom. Hrvatsko izaslanstvo u kojem su uz predsjednika Vlade i Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave te Goran Grlić Radman, ministar vanjskih poslova, sudjeluje na neformalnom sastanku čelnika zemalja zapadnog Balkana i EU na kojem se govori o proširenju EU-a, europskoj budućnosti te ruskoj agresiji na Ukrajinu. Prilika je iskorištena i za bilateralne razgovore na kojima je bilo riječi o pomoći Hrvatske Grčkoj u borbi s požarima, ali i o situaciji s pritvorenim hrvatskim državljanima nakon navijačkih nereda u Ateni. Ministri Malenica i Radman posjetili su nekolicinu pritvorenih navijača. Naknadno se doznalo da je u hrvatskom izaslanstvu i Daniel Markić, šef SOE (1, 2, 3, 4, 5, 6).
“Naša je pozicija jasna od prvoga dana. Prvo je da smo snažno osudili nasilje i huliganizam te da smo izrazili žaljenje zbog gubitka života jednoga grčkog državljanina i izrazili sućut i njemu, kao predsjedniku Vlade, i grčkom narodu”, izjavio je Plenković nakon sastanka sa svojim grčkim kolegom. Dodao je i kako je zbog tog čina narušena i reputacija Hrvatske, koja zbog uspjeha nogometne reprezentacije u svijetu ima velik ugled u Grčkoj.
Dodao je kako za pritvorene hrvatske državljane zatražen pravedan i brz proces i sigurnost u zatvorima, kao i da „imaju i pravedno i brzo suđenje, odnosno pravni proces“.
„Ukoliko u samoj kvalifikaciji djela koja im se stavljaju na teret, bude onih koji neće biti obuhvaćeni kaznenom odgovornošću, već prekršajnom, hrvatska je delegacija grčkoj predložila da se vidi mogućnost za donošenje odluka koje bi značile trenutni progon tih državljana i njihov povratak u Hrvatsku“, kazao je Plenković dodajući kako su hrvatske institucije spremne provoditi mjere opreza i mjere nadzora ukoliko bi neki od naših državljana bili vraćeni u Hrvatsku dok traje postupak u Grčkoj.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je kako se s Grcima razgovaralo o sigurnosti u zatvorima, ali i jamstvima koje Hrvatska može dati ako ih vrate natrag u Hrvatsku.
„Mi ćemo jamčiti da će dolaziti na suđenje u Grčku. Imali smo i nekoliko primjera kod nas takvih situacija. To je jedna od opcija. Očekujemo njihovo oslobođenje ovdje na temelju pravičnog suđenja i da se oni hrvatski građani koji eventualnu budu prekršajno kažnjeni deportiraju u Hrvatsku”, rekao je Malenica.
I Malenica smatra kako nije realno da Hrvatska preuzme postupak suđenja.
„Prepustio bih to grčkom pravosuđu. Zadnja opcija u slučaju osuđujuće presude je da kaznu izvršavaju u Hrvatskoj”, dodao je Malenica.
Kada govori o efikasnosti hrvatskog i grčkog pravosuđa, ali i razini povjerenja građana svake od tih zemalja u pravosudni sustav, Vesna Škare Ožbolt je u pravu. Hrvatsko pravosuđe je efikasnije od grčkog. Istodobno, građani Hrvatske imaju manje povjerenja u pravosudni sustav Hrvatske nego građani Grčke u tamošnje pravosuđe.
To je evidentno iz Godišnjeg izvještaja o vladavini prava u EU (Rule of law report 2023.) kojeg je Europska komisija objavila početkom srpnja ove godine, kao i nešto ranije objavljenog Izvještaja o učinkovitosti pravosuđa zemalja EU (EU Justice Scoreboard 2023.). U te dokumente integrirani su i rezultati istraživanja Eurobarometra o percepciji pravosuđa u općoj populaciji i u poslovnom svijetu.
Percepcija građana o neovisnosti sudstva u Hrvatskoj je gora
Prema percepciji neovisnosti sudstva Hrvatska je (kao i u prošlogodišnjem izvještaju) na začelju Europske unije (EU), pokazalo je Eurobarometrovo istraživanje. Svega 23 posto građana Hrvatske neovisnost domaćeg sudstva smatra dobrom ili prilično dobrom. Grčki građani za svoje sudstvo imaju iste ocjene u 46 posto.
Da je naše pravosuđe prilično loše i vrlo loše smatra 73 posto anketiranih u Hrvatskoj, dok 50 posto anketiranih u Grčkoj tamošnje pravosuđe smatra lošim i vrlo lošim. Prosjek EU je 36 posto s takvim odgovorima.
Samo sedam posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti je postotak i u Grčkoj, smatra da je po pitanju neovisnosti sudova i sudaca stanje vrlo dobro u njihovim zemljama. Istodobno, 16 posto anketiranih u Hrvatskoj smatra da je stanje prilično dobro, dok ih u Grčkoj tako ocjenjuje 39 posto ispitanih građana.
Čak 66 posto onih koji u Hrvatskoj smatraju da sudovi i suci po pitanju neovisnosti stoje loše, ocjenjuju da je za to odgovoran pritisak vlade i političara, dok u Grčkoj to smatra 48 posto ispitanika.
Drugi razlog za lošu sliku o neovisnosti (44 posto), prema razmišljanju hrvatskih ispitanika, je miješanje ili pritisak gospodarskih aktera ili posebnih interesa. U Grčkoj to kao razlog navodi 46 posto ispitanika.
34 posto onih koji smatraju da sudovi i suci nisu neovisni kao razlog navode status i položaj sudaca koji im ne daje dovoljno jamstava da bi bili neovisni. Istodobno, za tim argumentom poseže 26 posto Grka koji smatraju da tamošnji sudovi i suci nisu neovisni.
Pravosuđe znatno sporije i od hrvatskog
Procijenjeno vrijeme potrebno za rješavanje građanskih, trgovačkih, upravnih i drugih predmeta u prvostupanjskom postupku, prema Izvještaju o učinkovitosti pravosuđa, u Hrvatskoj je u 2021. godini iznosilo 120 dana, a Grčkoj ti postupci traju skoro šest puta duže, odnosno 664 dana.
Istodobno, rješavanje parničnih građanskih i trgovačkih predmeta u prvom stupnju u Hrvatskoj traje prosječno 559 dana, a u Grčkoj 728 dana.
U prvostupanjskom postupku parnični postupci u Hrvatskoj prosječno traju 559 dana, dok se u Grčkoj riješe za prosječno 728 dana, što je i najduži rok rješavanja predmeta na razini EU.
Na drugostupanjskoj razini ti predmeti prosječno traju 205 dana u Hrvatskoj, a u Grčkoj 610 dana. U trećem stupnju postupci se u Hrvatskoj rješavaju u roku od 450 dana, dok za Grčku podatka nema.
Prvostupanjski upravni predmeti u Hrvatskoj se riješe za 166 dana, a u Grčkoj za 595 dana. U drugostupanjskom postupku ti predmeti epilog dobiju za prosječno 122 dana u Hrvatskoj, odnosno 841 dan u Grčkoj. U trećem stupnju, u Hrvatskoj traju 1 895 dana, a u Grčkoj 1 324 dana.
Stopa rješavanja građanskih, trgovačkih, upravnih i drugih predmeta u Hrvatskoj je u 2021. godini iznosila 97,3 posto dok je u Grčkoj bila 91,2 posto. Grčka nešto bolje stoji po stopi rješavanja parničnih građanskih i trgovačkih predmeta pa ih je u 2021. godini riješeno 82,4 posto, dok je u Hrvatskoj ta stopa bila 80,6 posto.
